Franc joß nije rekao svoju zadnju :) Život ga trenutno gužva ko vrečicu od chipsa, ali zato baba Marta navija za njega.
Predvidjela mu je u 69 g. života uzlaznu putanju glede stripovske karijere. To je ionak dok trepnes. Do tad s nestepljenjem iscekuje stripove od Duplog i analize od Direktora svemira :)
Gle kako je Ilić ispod oka pogledao kad mu je spomenuo pustolovne stripove.
Ali, moram reći da je dupli ovdje i promašio: stavio je Gotovcu u usta novokvadratovske teze o pustolovnom stripu za djecu. Time bi Gotovac zapravo bio prijelazni oblik prema Kvadratu. No, u čemu je onda sukob? Ja bih Gotovca radio kao ideologa pustolovnog stripa, pogotovo ako polazim s pozicije da su njegove Čaplje najbolji hrvatski strip (ujedno i pustolovni). A napao bih Ilića i ekipu;))) Sve do Macana i Fibre;))
U međuvremenu, slistio sam još jedan dobar hrvatski strip, koji je prilično neprepoznat. Riječ je o stripu Stanka Bešlića (mislim da je ovo njegov najbolji) SUDBINA.
SUDBINA je predvestern, tj. preciznije početak 16. stoljeća i doba konkvistadora. Radnja se odvija na više pravaca, koji se onda sliju u zajedničku točku. No, ovo slijevanje nije onako organski savršeno, više se to poveže izvanjski. Jedan pravac radnje je život i previranja među samim Indijancima: Pueblo Indijanci vs Azteci; drugi je susret dječaka Indijanca i konkvistadora; treći dolazak samih konkvistadora u Meksiko; četvrti onda spoj svega toga u finišu na astečkoj piramidi. Ono što je Bešlić dobro ubacio, i time slijedi antologijske stvari prije samih antologijskih stvari, onaj konkvistador koji je glavni lik (jedan od) jest Hrvat, Dalmoš, koji se priključio Španjolcima u armadu. To je to, tako se to radi.
Strip je, na žalost, nezavršen; mislim, kao priča. Moguće da je trebao biti serijal, tim više što je ovo zapravo nastalo pod velikim utjecajem Kresseovih Indijanaca. Po meni, struktura priče je preuzeta iz Indijanaca. No, i ovakav kakav je, ide među zanimljivije hrvatske stripove.
Prvi put čujem za ovog Bešlića (stvarno slabo poznam materiju) al nameće se jedno pitanje: Da li su konkvistadori prikazani kao heroji kakvi su uistinu bili ili se opet prodaje narativ o zlim konkvistadorima i hipi astecima koji žive u savršenoj harmoniji s prirodom i tragični su junaci?
Originally posted by stinky Ali, moram reći da je dupli ovdje i promašio: stavio je Gotovcu u usta novokvadratovske teze o pustolovnom stripu za djecu. Time bi Gotovac zapravo bio prijelazni oblik prema Kvadratu. No, u čemu je onda sukob?
Tragedija u pet činova, a ti već na niti šestini prvog čina protestiraš
Prvi put čujem za ovog Bešlića (stvarno slabo poznam materiju) al nameće se jedno pitanje: Da li su konkvistadori prikazani kao heroji kakvi su uistinu bili ili se opet prodaje narativ o zlim konkvistadorima i hipi astecima koji žive u savršenoj harmoniji s prirodom i tragični su junaci?
Poncho, kažem, priča je nezavršena. Ovo je kao da imaš samo prvu epizodu. Konkvistadori, kao vojska, pojavljuju se zapravo tek na zadnjim stranicama i odlučuju bitku za "naše", odnosno našeg konkvistadora koji se zove Mate i njegove novostečene prijatelje, Pueblo Indijance. Asteci su ovdje glavni neprijatelji, otimaju Pueblo Indijance i žrtvuju ih.
Dakle, za sada, konkvistadori nisu u tom ključu o kojemu pričaš, nema tog narativa o zlim osvajačima. S druge strane, fokus je na Pueblo Indijance, i oni jesu bliski "hipi narativu" o harmoničnom životu.
Ali to ti je sve skupa preuzeto iz ovoga stripa:
To je zanimljiv strip, serijal Indijanci. Riječ je upravo o vremenu konkvistadora, a glavni likovi su neka plemena Apača. Oni imaju svoje tradicionalne neprijatelje, druga plemena Apača, i radnja prati istovremeno njihove međusobne sukobe, kao i dolazak konkvistadora, koji su pak fokusirani na zlato. Naglasak je dat na indijanski način života, i on je prikazan harmonično, i zapravo kao uzorit model.
Zato govorim da je Bešlić vjerojatno preuzeo strukturu priče iz toga Kresseovog serijala, i moguće namjeravao svoj serijal. Šteta da nije uradio.
Konkvistadori ni prije woke vremena nisu bili heroji, zbog gladi za zlatom koja ih je gonila. Pravi junak je uvijek bio iznad toga, kao npr. Zagor u Nemani iz lagune - on ne ide protiv hobotnice radi bisera nego da spasi Čikota. Tako je uvijek bilo, ponekad bi se tražilo konkvistadorsko zlato u sklopu veće pustolovine, ali nikad ga se ne bi zadržalo, uvijek bi ili zauvijek nestalo ili bi se dalo u dobre svrhe.
Ja se što se konkvistadora tiče sjećam samo Otkrića svijeta u stripu ali to sam baš davno davno čitao.
Bešlića se sjećam kao autora nekih erotskih stripova, možda iz Patka...
Antologijske stvari
Posted - 30/03/2025 : 13:07:17
