| Author |
 Topic  |
|
sawitch
Advanced Member
Serbia
40346 Posts
Member since 17/11/2007 |
|
|
dsormaz1
Advanced Member
.jpg)
13147 Posts
Member since 28/04/2002 |
 Posted - 08/06/2011 : 21:39:44
|
A sad Indijanci u Američkom građanskom ratu...
1830. predsjednik Andrew Jackson (inače južnjak i robovlasnik) potpisuje “Indian Removal Act” prema kojem je 30-ih godina 19.stoljeća s područja južnih država deportirano 5 južnih plemena (Cherokee, Chickasaw, Choctaw, Creek i Seminole). Taj zakon donesen je pod snažnim pritiskom južnjačkih plantažera i zemljoposjednika koji su bacili oko na njihovu zemlju.
RATNE OPERACIJE NA PODRUČJU OKLAHOME (INDIAN TERRITORY)
Rat na području Oklahome (Indian Territory) bio je posebno opak. 1861. konfederalni Kongres osnovao je Ured za indijanska pitanja i zadužio Alberta Pikea da osigura sporazume s 5 plemena koja su živjela na tom području. Pike je bio tužitelj koji je dobio nekoliko parnica u korist indijanskih klijenata na Vrhovnom sudu Arkansasa. Poručio je plemenima da Lincoln namjerava otvoriti Indijanski teritorij za naseljavanje bijelaca, pa bi shodno tome Indijanci i konfederalisti trebali biti prirodni saveznici u ratu protiv “sjevernjačkih agresora”. Pike je postigao sporazume s plemenima Chickasaw, Choctaw i Semionolama, dok je s plemenima Cherokee i Creek išlo nešto teže. John Ross, glavni poglavica Cherokeeja, zagovarao je neutralnost, dok je utjecajni Stand Watie stao uz Pikea. Poslije bitke kod Wilson’s Creeka (odigrala se na području Missourija tri tjedna nakon Bull Runa u Virginiji), južnjačka pobjeda pomogla je uvjeriti Cherokeeje da pristanu uz Konfederaciju. Ross je prihvatio Pikeovu ponudu da će priznati autonomiju Cherokeeja u zamjenu za savezništvo s Konfederacijom.
Podjele među Creekima donijele su nove probleme. Pike je postigao sporazum s Donjim Creekima, ali Gornji Creeki, pod poglavicom Opothleyaholom, odbili su sporazum i krenuli prema Kansasu kako bi se stavili pod zaštitu Unije. Douglas Cooper poveo je 1.400 pripadnika vojske Texasa i njihovih saveznika Indijanaca kako bi zaustavio egzodus, i 19.11.1861. Opothleyahola mu se suprotstavio s 1.500 svojih ratnika kod Round Mountaina. Bitka je završila neodlučno i suprotstavljene snage ponovo su se srele 9.12. kod Chustenahlaha, duž Bird Creeka. Cooper ponovo nije uspio uništiti svoje protivnike. Štoviše, neki konfederalni Cherokeeji odbili su se boriti protiv svojih, dok su drugi prešli na stranu Unije.
Cooper se uplašio gubitka kontrole nad svojim indijanskim vojnicima pa se povukao u Fort Gibson, blizu Tahlequaha, prijestolnice Cherokeeja. Tada je zamolio Jamesa McIntosha, veterana bitke kod Wilson’s Creeka, da pošalje pojačanja na Indijanski teritorij. McIntosh je udovoljio molbi i 26.12.1861. konfederalci su potukli Opothleyaholu kod Shoal Creeka. Sljedećeg dana Watiejevi ljudi uhvatili su Opothleyaholu i uništili otpor Creeka. Oni koji su uspjeli pobjeći u Kansas zatražili su zaštitu i pomoć Unije, koja još nije stizala. Mnogi su umrli od gladi i smrzavanja.
Tijekom 1862. Unija formira dvije indijanske pukovnije, u koje su bili uključeni i preživjeli Opothleyaholini ljudi. Te 2 pukovnije bile su dio snaga Williama Weera koji s ukupno 6.000 ljudi kreće u invaziju na Indijanski teritorij i zarobljava Johna Rossa. Rossa isporučuju u Washington gdje se on odriče sporazuma o savezništvu između Cherokeeja i Konfederacije. U međuvremenu, pobuna među Weerovim poručnicima rezultirala je njegovim uhićenjem pod optužbama za učestala pijanstva. Zapovjedništvo preuzima njemački imigrant Frederick Salomon, koji povlači trupe Unije u Kansas, što omogućuje Watieju preuzimanje kontrole nad Indijanskim teritorijem.
1863.sjevernjaci obnavljaju ratne operacije na tom području i u travnju zauzimaju Fort Gibson. U srpnju 1863. James Blunt potukao je konfederalne snage kod Honey Springsa i potisnuo Cherokeeje južno, na zemlju plemena Choctaw. William Phillips poveo je indijansku unionističku brigadu na područje plemena Choctow i kampanja poprima oblik gerilskog ratovanja kakav se već primjenjivao u Missouriju i Kansasu, i za koju su bili karakteristični napadi na civilne ciljeve. Unionisti uništavaju desetke Choctaw naselja i masakriraju nekoliko stotina tih Indijanaca.
Watie se proglašava glavnim poglavicom Cherokeeja i poduzima protunapade iza unionističkih linija. U lipnju 1864. na rijeci Arkansas zarobljava brod USS J.R.Williams i plijeni namirnice i opremu vrijednu 100.000 $. U rujnu blizu Cabin Creeka zarobljava unionističku opskrbu s robom vrijednom 1,5 milijuna $. Ti junački podvizi donose mu unaprijeđenje u čin brigadnog generala.
Nakon što je do njega došla vijest o Leejevoj kapitulaciji, saziva Vijeće plemena. Izaslanici se sastaju kod Boggy Depota i prihvaćaju uspostavu “prijateljskih odnosa s američkom vladom u Washingtonu”. Watie šalje na vojni dopust većinu svojih ljudi i zadržava samo nekolicinu pod oružjem. Sastaje se s predstavnicima Unije 23.6.1865. pokraj Doaksvillea i potpisuje predaju Cherokeeja i konfederalnog zapovjedništva. Time je postao zadnji južnjački general koji je položio oružje.
|
Edited by - dsormaz1 on 25/07/2011 21:30:49 |
 |
|
|
Mairosu
Advanced Member
6689 Posts
Member since 03/07/2008 |
Posted - 08/06/2011 : 21:49:56
|
quote:
Originally posted by sawitch
quote:
Originally posted by Mairosu
Nemam albume ni slicice, ali za nekakav strip se dogovorimo.
U principu imam sve sto mi treba ali videcemo da se dogovorimo.. Sibni predlog na PM...
Otkud ja znam sta tebi treba ? Jebote, daj cenu u RSD pa da se dogovorimo :D |
Ko igra za raju, i zanemaruje taktiku, zavrsit ce karijeru u nizerazrednom Vratniku.
Kakav ti je kupus, takva ti je sarma -- otac Tadej |
|
|
|
okiboki
Advanced Member
Serbia
10835 Posts
Member since 23/11/2008 |
Posted - 08/06/2011 : 22:00:14
|
quote:
Originally posted by red cloud
quote:
Originally posted by okiboki
Imam
Extra je knjiga.Svako treba da je ima.
jbg, pretekao me Mairosu...
Inace dobro nam se vratio crveni brate. Kao sto vidis, dsormaz1 je bas lepo osvezio ovaj topic, slike su prelepe, pravi uzitak za gledati.
Polako nabavices
Dzormazu svaka cast,stvarno je uzivanje gledati. |
Ni živih se nisam boja, dok su bili za užasa, a nekmoli mrtvih pasa. |
|
|
|
sawitch
Advanced Member
Serbia
40346 Posts
Member since 17/11/2007 |
|
|
Imrahil
Advanced Member
Serbia
13466 Posts
Member since 21/08/2005 |
|
|
Mairosu
Advanced Member
6689 Posts
Member since 03/07/2008 |
Posted - 09/06/2011 : 00:51:07
|
quote:
Originally posted by sawitch
Kupis mi sledece Odabrane price koje budu na redu.. Moze?
Done. |
Ko igra za raju, i zanemaruje taktiku, zavrsit ce karijeru u nizerazrednom Vratniku.
Kakav ti je kupus, takva ti je sarma -- otac Tadej |
|
|
|
sawitch
Advanced Member
Serbia
40346 Posts
Member since 17/11/2007 |
|
|
dsormaz1
Advanced Member
13147 Posts
Member since 28/04/2002 |
|
|
Sneaksie Thiefsie
Advanced Member
4572 Posts
Member since 22/04/2008 |
|
|
Sneaksie Thiefsie
Advanced Member
4572 Posts
Member since 22/04/2008 |
|
|
okiboki
Advanced Member
Serbia
10835 Posts
Member since 23/11/2008 |
Posted - 14/06/2011 : 20:52:23
|
| Sniksi ajde ovu prvu sliku ako imas 1024*768 postavi ili link ako ima na tom sajtu sa kojeg si je skinuo. |
Ni živih se nisam boja, dok su bili za užasa, a nekmoli mrtvih pasa. |
|
|
|
Sneaksie Thiefsie
Advanced Member
4572 Posts
Member since 22/04/2008 |
|
|
sonjecka
Senior Member
.jpg)
Croatia
1172 Posts
Member since 29/09/2004 |
Posted - 29/06/2011 : 12:46:02
|
evo jedan kauboj koji mi je stigao u kolekciju
posebno sam na akciji kupila dodatke,sedlo,robicu za konja i kauboja.
 |
sva djeca bez nadzora biti ce pojedena! |
|
|
|
elva
Junior Member
391 Posts
Member since 22/01/2006 |
|
|
sonjecka
Senior Member
Croatia
1172 Posts
Member since 29/09/2004 |
|
|
dsormaz1
Advanced Member
13147 Posts
Member since 28/04/2002 |
Posted - 25/07/2011 : 21:31:13
|
Cherokee Indijanac Stand Watie rođen je u Georgiji 1806., obrazovan u misionarskoj školi. Zadobivši utjecaj među Cherokeejima, radio je na Plemenskom sudu i Vijeću. 1835.podupire premještaj plemena na Indijanski teritorij (Oklahomu), nakon što su se Cherokeeji podijelili po tom pitanju.
1861.prihvaća služiti Konfederaciji i njegov odred “Cherokee Mounted Rifles” borio se na Indijanskom teritoriju i u susjednim pograničnim područjima.
Watie je bio jedini Indijanac koji je postao general u građanskom ratu.
|
Edited by - dsormaz1 on 15/08/2011 01:24:48 |
|
|
|
red cloud
Advanced Member
Serbia
3925 Posts
Member since 29/06/2009 |
Posted - 26/07/2011 : 07:31:40
|
Indijanci su prilicno postradali za vreme ratova izmedju belaca. Bili su na obe strane, naravno zavisno od plemena, u ratu izmedju Britanaca i Francuza, pa u ratu izmedju Britanaca i pobunjenika u kolonijama, do rata izmedju severa i juga.
|
Nasilje u Darkvudu |
|
|
|
dsormaz1
Advanced Member
13147 Posts
Member since 28/04/2002 |
Posted - 26/07/2011 : 07:39:34
|
| Onaj tekst o ratnim operacijama u Oklahomi za vrijeme Američkog građanskog rata iz topica o građanskom ratu prebacio sam i ovdje (veći dio teksta u prvi post ove 26. stranice) jer se to odnosi na Indijance. |
|
|
|
Risar_69
Advanced Member
Slovenia
11679 Posts
Member since 05/05/2008 |
|
|
red cloud
Advanced Member
Serbia
3925 Posts
Member since 29/06/2009 |
Posted - 28/07/2011 : 08:43:53
|
| steta je sto je istorijskih podataka o indijancima jako malo, narocito o periodu kada su belci bili preko atlantika... |
Nasilje u Darkvudu |
|
|
|
red cloud
Advanced Member
Serbia
3925 Posts
Member since 29/06/2009 |
Posted - 12/08/2011 : 12:51:19
|
Neobična priča o otetoj djevojčici, a kasnije ženi, koja je rodila posljednjeg, ali i jednog od najbrutalnijih indijanskih poglavica, i danas intrigira američku javnost.
Naime, Sintija En Parker imala je svega devet godina kada su je Komanči oteli od porodice, koja je pred njenim očima brutalno ubijena.
Napali su farmu na kojoj je Sintija živjela s roditeljima, a nakon što su joj pobili članove porodice, odveli su je sa sobom i odgojili u indijanskom duhu.
Pune 24 godine ova plavooka robinja živjela je sa svojim otmičarima, a kasnije se i udala za jednog od njih te rodila troje djece.
Štaviše, u potpunosti se priviknula, zaboravila je svoj maternji, engleski jezik, i govorila je samo jezikom Komanča.
Igrom sudbine, Kvana Parker, jedan od njenih sinova, vremenom je postao jedan od najopasnijih indijanskih poglavica u 19. vijeku, ali i posljednji poglavica Komanča, koji se na kraju predao, tako da je njegovo pleme živjelo u rezervatima pod američkom vlašću.
Životna priča Sintije En Parker i danas izaziva čuđenje, ali i divljenje, a o njoj je napisano i više knjiga.
O strahotama koje su Komanči napravili njenoj porodici svjedoči i to da je njen djed ubijen i skalpiran pred članovima cijele porodice, a zatim su, jedno po jedno, ubijeni i ostali.
O svireposti ovih ljudi svjedoči i to da su na susjednoj farmi prvo silovali, a zatim skalpirali živu trudnicu.
Horor o sudbini porodice Paker počinje 19. maja 1836. godine, kada su Komanči napali njihovu farmu.
Prvo su opkolili njihov ranč, a zatim su, pretvarajući se da traže gdje je najbliži izvor pitke vode, tražili od njih da žrtvuju jednu od svojih krava.
Sumnjajući da se radi o zamci, žene i djeca su pokušali da pobjegnu u susjedno polje kukuruza.
Čak i nenaoružani muškarci, koji su pokušali da priđu Komančima, nudeći im vodu i hranu, brutalno su napadnuti i redom ubijeni.
Sintija je pokušala pobjeći s majkom Lusi i još četvoro braće i sestara, ali jedan od Indijanaca ih je stigao i otrgnuo je iz majčinog naručja.
"Komanči su ih uhvatili, a zatim odvukli u nepoznatom pravcu", stoji u knjizi o Sintiji En Parker.
U međuvrmenu, skoro svi koji su pokušali da se sakriju osjetili su brutalnost Komanča, jer su umirali sporo, pošto su ih žive kasapili.
Inače, strategija ovih Indijanaca bila je veoma jasna - svi muškarci su ubijani, a one koje bi žive zarobili, prvo bi mučili, a zatim ubijali. Sve žene su silovane, a neke i ubijene. Nisu imali milosti ni prema bebama, pa su i njih ubijali.
Ni sa Parkerima nije bilo drugačije. Četiri muška člana porodice odmah su ubijena.
"Djed Džon Parker pokušao je da pobjegne sa suprugom Sali i kćerkom, Sintijinom tetkom. Međutim, stigli su ih, opkolili, a zatim je ubijen na najbrutalniji mogući način", stoji u knjizi.
Sintijinog djeda su tomahavkom prikovali za zemlju, a zatim živog skalpirali.
Koliko god to grozno zvučalo, ova vrsta nasilja bila je uobičajena na američkom Divljem zapadu.
Nije bolje prošla ni porodica koja je živjela na susjednom imanju, gdje su ubili ženu u devetom mjesecu trudnoće.
Prvo su je vukli 200 metara do kolibe, a zatim ju je nekoliko njih silovalo. Nakon što su završili, ispalili su u nju nekoliko strijela. Iako je bila još živa, odlučili su da je skalpiraju, a ona je uspjela da sa takvim povredama, navodno, preživi još četiri dana.
Uprkos nasilnoj prirodi njenih otmičara, Sintija se prilagodila plemenu, a zvali su je Nautdah ili Pronađena. Nakon nekoliko godina udali su je za jednog Komanča Pita Nokona, s kim je rodila troje djece.
Sintija je kod Komanča provela pune 24 godine i potpuno se stopila s plemenom koje ju je prihvatilo. Bila je jedna od njih.
Međutim, kada su sukobi između teksaških rendžera i Indijanaca postali sve brutalniji, Vašington je zauzeo čvršći stav i poslali su vojnike na plemena. Svakodnevno su vršili upade u njihova naselja i otimali zarobljene bijelce.
U jednom takvom napadu na Komanče pronašli su Sintiju, koja je bila potpuno neprepoznatljiva. Jedino po duboko plavim očima se vidjelo da je bjelkinja. Bilo je to 1860. godine, kada su Sintiju vratili njenim rođacima.
Kada se ponovo našla u Teksasu, nije mogla da se prilagodi, jer to više nije bio njen svijet. Jedino što je znala da kaže na engleskom bilo je: "Me Cincee Ann".
Pošto su joj nedostajala djeca, Sintija nije mogla da se uklopi u život u Teksasu i nekoliko puta je pokušala da pobjegne.
Slomljenog srca i svjesna da više nikada neće vidjeti svoje sinove, povukla se u sebe, nakon čega se razboljela.
Zdravlje joj je bivalo sve lošije i lošije i umrla je sama 1870. godine, u 43. godini.
Sa druge strane, jedan od njenih sinova Kvana vrlo mlad je postao poglavica Komanča.
Neobično visok za Indijanca i atletske građe, njegova pojava izazivala je strahopoštovanje.
Kvana Parker bio je i ostao jedan od najpoznatijih poglavica plemena Komanči. Njegovo indijansko ime Quanah znači slatki miris. Njegova okrutnost vjerovatno potiče od toga što je poluindijanac. Među samim Komančima nekoliko drugih poglavica smatrano je važnijim od Kvane: Deset Medvjeda, Crveni Rukavi, Zeleni Rog, Gvozdena Košulja, Kožni Ogrtač i Bizonova Grba.
Nakon predaje, Kvana je sa članovima svog plemena živio u rezervatu. Koristeći se svojim teksaškim nasljeđem, vremenom je postao važan lider plemena. Prikupljao je taksu na prelazak krda goveda preko njihove teritorije, a prodao je i prava na korištenje pašnjaka teksaškim rančerima. Vremenom, sa svojih šest žena, preselio se u veliku komfornu kuću. Na krovu je napravio pet velikih zvijezda, da bi bio siguran da nijedan američki general, u to vrijeme, nema više zvijezda od njega.
Jedno vrijeme bio je šerif, a radio je i kao plemenski sudija. Početkom 20. vijeka imao je imanje sa oko 100 konja, 1.000 grla stoke i 250 hektara obradive zemlje.
Pored Džeronima i Sjedećeg Bika, bio je najpoznatiji Indijanac. Međutim, postoji zanimljiva priča o njegovom susretu sa Džeronimom. Naime, običaji su nalagali da Džeronimo mora prvi prići njemu, iako Kvana nije čistokrvni Indijanac, što je bila velika uvreda, ali Kvana je bio poglavica, a Džeronimo nije.
Kvana je, čak, imao planove da se kandiduje na izborima za Senat kao predstavnik Oklahome, međutim, bijelci iz te američke savezne države i dalje su ga gledali kao Indijanca koji nije uspio sačuvati zemlju za svoje ljude. Od tri miliona hektara zemlje, koliko je Komančima garantovano sporazumom iz Medisin Lodža iz 1867. godine, zadržali su svega 10 odsto. Rezervat je 1901. godine iscjepkan u male posjede od po 160 hektara i rasformiran je. Preostalih 90 odsto je podijeljeno u posljednjoj velikoj besplatnoj podjeli zemlje u SAD.
|
Nasilje u Darkvudu |
|
|
|
dsormaz1
Advanced Member
13147 Posts
Member since 28/04/2002 |
|
|
Sneaksie Thiefsie
Advanced Member
4572 Posts
Member since 22/04/2008 |
|
|
red cloud
Advanced Member
Serbia
3925 Posts
Member since 29/06/2009 |
|
|
Topic |
|
|
|
Indijanci
