Meni se obje naslovnice jako sviđaju, mada ću na kraju vjerojatno uzeti verziju s Mastrazzovom naslovnicom.
Originally posted by D.J.
Hvala Patak i Space Marine! Space Marine, pa u ovom slucaju nece biti 100% dupliranje jer ce ova verzija biti u boji. Unutar knjige ce biti i Stanova i Brindisijeva (za izdanje Reppublike) naslovnice.
Boja će biti kao u Reppublicinim izdanjima ili će se raditi neka modifikacija njihovih boja? Imao sam priliku u rukama držati reppublicino izdanje ove priče i boja mi nikako nije sjela (barem što se tiče dijelova priče iz sadašnjosti, flashbackovi su mi koliko-toliko probavljivo obojani).
Također, može kakav hint koja je iduća priča u planu?
Da, boja će biti iz Repubblice. Meni također oni flashback dijelovi najbolje izgledaju. Nakon The Long Goodbye ide Igra sa Smrću. Također ove godine.
Kakva vest! Već smo znali da će Roberto Rekioni pisati 400. epizodu „Dilana Doga”, ali smo samo nagađali da će ta priča biti povezana sa „Dubokim svemirom” (s obzirom na to da je ovaj autor već nagovestio da će se radnja dešavati u budućnosti). Međutim, upravo je direktno od njega stigla potvrda ove pretpostavke i najava da će DD 400 crtati Điđi Kavenago, te da će taj broj takođe predstavljati i finalno poglavlje trilogije o Mater Morbi!
Zanimljiva vest!
A kakav je to ciklus meteora sto se spominje u engleskom prevodu, pitao je i Barker na prethodnoj stranici ali niko nije odgovorio.
DNEVNIK CITANJA Pozdrav iz Munlajta Di Gregorio/Freghieri VC #52
Dugacki pozdrav mi je najbolja i omiljena Dilanova prica svih vremena. Svaki put kad uzmem da je citam dozivim je opet na isti nacin, ako ne i snaznije nego kada sam je citao prvi put. To je Sclavijevo remek delo bez premca, prica o surovosti odrastanja i o izboru i odlukama koje smo mogli da donesemo, ali nismo imali pameti, hrabrosti ili neceg drugog da taj korak preduzmemo. I ko zna kuda bi nas zivot odveo i koliko bi drugacije izgledao. Prelepa melanholicna prica bez premca.
Zato kada sam video naslovnu stranu Pozdrava iz Munlajta bio sam odusevljen mislju da postoji prica koja ce makar pokusati(kada je izvesno da takvo nesto ne moze da se ponovi) da prenese barem delic setne, tuzne, melanholicne a opet prelepe atmsofere Dugog pozdrava kao sto je to uspelo maestralnoj Stanovoj naslovnoj strani. Medjutim to je bila varka (marketinski trik?) isto kao i prve tri stanice kada otvorimo korice. Posle toga prica odlazi u potpuno drugom smeru koji nema nikakve sustinske veze s Dugim pozdravom. To je istovremeno najveca prednost a i najveca mana ove epizode.
Kakve mogucnosti je imao scenarista Di Gregorio?
Da je isao u direktni nastavak i nadogradnju price koja je vec sama po sebi savrsena i dovoljna, samo bi navukao na sebe bes i mrznju citaoca, a da je isao u puki omaz i imitiranje Sklavija kao pokusaj igranja na emocije i nostalgiju citaoca diskutabilno je da li bismo dobili lep, ali bismo dobili sugrno nepotreban nastavak u kome se nista novo nije reklo.
Medjutim Di Gregorio bira da ode u potpuno drugacijem smeru i da napise svoju pricu o snovima i odrastanju (koja tematski ima veze s porukama originalnog Pozdrava) ali ne radi to na uspesan -nalik snu- Sklavijev nacin(koji je pokazao da ume vrlo uspesno da ozivi u poslednjem, pre transformacije u Planetu mrvih ,specijalu Zapisi u pijesku) vec to radi na jedan krajnje plastican i dosadan nacin. Prica zato strasno pati usled raskoraka izmedju ocekivanja snolike melanholicnosti (koja se (ne?)uspesno pojavljuje u dve flesbek scene) i krutosti, neatmosfericnosti i puke obicnosti glavnog toka radnje.
Razlika u atmosferi i tonalitetu je toliko upadljiva i smeta da prica ne moze da se smatra uspesnom u narativnom smislu. Da je scenarista napisao ovu pricu bez naslanjanja na slavni prethodnik naravno da ne bi privukao istu kolicinu paznje, ali smatram da bi imao solidniju i konciznije izgradjenu pricu. Ali zato idejno nije ni malo doziveo neuspeh. Tema i poruka price je vazna, a to je koliko su ljudi spremni da zakopaju i (u ovoj prici doslovno) ubiju onaj decacki ili devojacki, kreativni, sanjalacki, najiskreniji deo sebe da bi da se uklopili u kolotecinu modernog bezlicnog drustveno prihvatljivog i finasnijski obezbedjenog ,,normalnog" zivota pod pritiskom najcesce onih najblizih porodice i prijatelja, a sve pod izgovorom da je to sastavni deo odrastanja. Pored toga sto je ta poruka isuvise ocigledno, i na tacni, servirana da bode oci, to ne umanjuje njenu snagu i vaznost.
Pored toga Di Gregorio u pricu ubrizgava i dozu drustvene angazovanosti kroz podradnju sa Gandijem i beskucnicima. Interesantno je, i za svaku pohvalu, sto se u skoro svakoj svojoj prici Di Gregorio bavi drustveno angazovanim temama ili nekom vrstom kritike drustva (kapitalistickog drustvenog sistema u celini u Prinudnom radu DD VC #70 ili glorifikovanje i opsednutost slavom i uspehom u I budi lep les). Zanimljivo je i videti Dilana u retkim trenucima preispitivanja svog nacina zivota i da li je to njegovo poeticno buntovnistvo u stvari sarena laza i maska za promasen i neuspesan zivot. Medjutim Dilan ne odlazi predaleko u tim razmisljanjima i vrlo svojstveno i dosledno sebi zakljucuje: ,,Divna porodica, dobar posao, lepa kuca. Oduvek sam sve to dozivljavao kao najveci kosmar. "
Kako su to lepo prikazali na poslednjoj stranici stripa Di Gregorio i Freghieri Dilan se, za razliku od nesrecnih protagonista ove price, nije odrekao svojih snova i uprkos svemu nastavlja da zivi i da pati ne povlaceci se neizvesnom i cesto surovom igrom zivota.
Razmisljao sam se da li ovo da posaljem kao kontrarecenziju postojecoj zvanicnoj recenziji, ali sam na kraju odustao jer se po ocenama i ne razlikuje toliko mnogo.
I mislio sam da veceras napisem i komentare na recenzije DD Mudrost mrtvih i prvi broj Ken Parkera ali nista od toga, ovo me je bas iscrpelo.
Dvorac strave i Dama u crnom (18-17) Misterij Ramblyna i Pećinska zvijer (64-65) Ananga i Jaguarov krik (133-134) Noćni lov i Znak vampira (180-181) Xabaras i U ime oca (241-242)
To su koje ja znam. Možda poslije broja 250 ima još koja.
Dvorac strave i Dama u crnom (18-17) Misterij Ramblyna i Pećinska zvijer (64-65) Ananga i Jaguarov krik (133-134) Noćni lov i Znak vampira (180-181) Xabaras i U ime oca (241-242)
To su koje ja znam. Možda poslije broja 250 ima još koja.
Tako je Giuda, hvala! Sad sam pronasao na SBE sajtu. Originalni brojevi 289 i 290 od tandema De Nardo/Bigliardo
U VCovom izdanju brojevi #80Put zagonetki i #81Mracni naslednik
Valja li ovo ista ili ne valja? Jedina De Nardova epizoda koja me je odusevila je Veliko djubre, sve ostale njegove price su mi vecinom stvarno veliko djubre.
Tako je Giuda, hvala! Sad sam pronasao na SBE sajtu. Originalni brojevi 289 i 290 od tandema De Nardo/Bigliardo
U VCovom izdanju brojevi #80Put zagonetki i #81Mracni naslednik
Valja li ovo ista ili ne valja? Jedina De Nardova epizoda koja me je odusevila je Veliko djubre, sve ostale njegove price su mi vecinom stvarno veliko djubre.
pa nije lose, malo podsjeca na zagorovu epizodu fitzmayerovi, zanimljive su zagonetk, pojavljuje se i neki lik koji se prije vec pojavio i koji ce biti dylanu kolega u epizodi. Lik je kao neki matematicar ali se u prici izblamirao bas na matematici.
Zabavna i lepo ispricana prica do negde 80. stranice odnosno do razresenja. Prica pociva na zanimljivom stosu gde svi posetioci trznog centra Molok (a ne zove se slucajno Molok) mogu da ispricaju jednoj masini svoje uspomene koja ce da ih skuplja za uzvrat dobivsi ogroman popust. Bas dobar stos. Steta sto je samo razresenje banalno i kvari utisak cele price. Ali vredi procitati kao zabavnu i pitku pricu za razbibrigu. Plus je vrlo dobar Mari koji je u ovoj fazi svog stvaralstva odlicno barata kadrovima i naracijom i vrlo tecno pripoveda pricu. Steta samo sto Dilana crta neuobicajeno iance bi crtez dobio od mene 9ku na recenziji (kad bi ona postojala).
Prica je ranije objavljena u DD gigantu 7 od System Comicsa.
Pozdrav ljudi, jednom prije nekih 6, 7 (možda i više) godina sam u kiosku naletio na jednu epizodu Dylana Doga kojoj sam zaboravio naziv...jedino što sam, listajući,zapamtio iz stripa je scena kada neki luđak šeta do interventne policije te jednog policajca probode nožem ni manje ni više nego u lice...ako itko prepoznaje epizodu neka pošalje njezin naziv...zahvaljujem unaprijed.