| Author |
 Topic  |
|
dosada
Advanced Member
Croatia
9033 Posts
Member since 13/05/2009 |
 Posted - 15/09/2013 : 12:40:38
|
quote:
Originally posted by Mr. Bushido
Tako da bi možda trebao modificirati tu rečenicu.
bojim se da bi Grozda trebal puno toga modificirati u svojim recenzijama 
Kak to da se kod Snydera u "Čuvarima" pohvaljuje izniman vizualni stil, a isti taj se (opet) kod "Čovjeka od čelika" kritizira kao pretjerivanje 
da se zadržim samo s ovim napomenama vezanim uz Snydera jer ne čitam baš te recenzije, ali ima još forumaša koj uočavaju dosta faktografskih pogrešaka u drugim recenzijama. Srećom pa izbjegavam čitanje recenzija/kritika! |
razmjena filmova za stripove!
http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=45640
|
Edited by - dosada on 15/09/2013 12:42:50 |
 |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 15/09/2013 : 15:32:55
|
@ Mr. Bushido
Moore se u pravilu već unaprijed odriče svih filmskih adaptacija svojih djela jer smatra da se ona, budući se u njima dominantno bavi istraživnjem granica i mogućnosti medija stripa, redefiniranjem pojma strip-zabave i ukazivanjem na suštinske različitoti stripa i filma, niti ne mogu valjano ekranizirati, odnosno ne mogu se ekranizirati na zadovoljavajuće načine. Kad je 1989. doznao da "Watchmen" planira adaptirati Terry Gilliam, Moore mu je poručio da to nije moguće upravo zbog toga jer je serijal koncipirao želeći istaknuti da ono što u izražajnom smislu može strip ne mogu ostvariti ni film ni književnost.
Izvorno sam gore napisao " Dakako, kao i u svim prethodnim slučajevima, Alan Moore se već unaprijed odrekao filma.", pa sam to naknadno izmijenio u napisanu rečenicu, koja faktografski svakako nije netočna jer se Moore jest odrekao filma. Slažem se da za vrednovanje njegove kvalitete to nije bitno, ali ovo mi je zvučalo bolje.
Na spodobe koje ne razumiju kako izražen ili ektravagantan vizualni stil jednom može biti prednost (jer skladno prati priču, likove, njihovo profiliranje i međuodnose, pomaknuti unutarnji svijet filma itd., odnosno jer je jednostavno nužni gradivni element cjeline), a drugi put nedostatak baš zbog toga što kontraproduktivno djeluje na spomenute stvari, kao i na drame koje se grade i razvijaju, nemam ni vremena ni volje za gubljenje. Trud bi ionako bio beskoristan, kao i dosada. |
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
dosada
Advanced Member
Croatia
9033 Posts
Member since 13/05/2009 |
Posted - 15/09/2013 : 16:33:16
|
quote:
Originally posted by Johnny Difool
Na spodobe koje ne razumiju kako izražen ili ektravagantan vizualni stil jednom može biti prednost (jer skladno prati priču, likove, njihovo profiliranje i međuodnose, pomaknuti unutarnji svijet filma itd., odnosno jer je jednostavno nužni gradivni element cjeline), a drugi put nedostatak baš zbog toga što kontraproduktivno djeluje na spomenute stvari, kao i na drame koje se grade i razvijaju, nemam ni vremena ni volje za gubljenje. Trud bi ionako bio beskoristan, kao i dosada.
trpajući u jednoj rečenice mnoštvo strucnih izraza jasno govori koliko se nema argumenata. A ako igdje akcija priča priču onda je to u "Man of Steel", dok je u "Čuvarima" ona čisto dekorativne prirode....
fala za odgovor, dobil sam baš ono kaj sam i očekival  |
razmjena filmova za stripove!
http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=45640
|
Edited by - dosada on 15/09/2013 16:39:03 |
|
|
|
Darth Ivan
Advanced Member
Croatia
7978 Posts
Member since 21/03/2010 |
|
|
lwood
Advanced Member
Colombia
46613 Posts
Member since 09/12/2005 |
|
|
Mr. Bushido
stripovi.com suradnik
Croatia
12804 Posts
Member since 23/09/2005 |
Posted - 17/09/2013 : 03:40:54
|
quote:
Originally posted by Johnny Difool
@ Mr. Bushido
Moore se u pravilu već unaprijed odriče svih filmskih adaptacija svojih djela jer smatra da se ona, budući se u njima dominantno bavi istraživnjem granica i mogućnosti medija stripa, redefiniranjem pojma strip-zabave i ukazivanjem na suštinske različitoti stripa i filma, niti ne mogu valjano ekranizirati, odnosno ne mogu se ekranizirati na zadovoljavajuće načine. Kad je 1989. doznao da "Watchmen" planira adaptirati Terry Gilliam, Moore mu je poručio da to nije moguće upravo zbog toga jer je serijal koncipirao želeći istaknuti da ono što u izražajnom smislu može strip ne mogu ostvariti ni film ni književnost.
Izvorno sam gore napisao " Dakako, kao i u svim prethodnim slučajevima, Alan Moore se već unaprijed odrekao filma.", pa sam to naknadno izmijenio u napisanu rečenicu, koja faktografski svakako nije netočna jer se Moore jest odrekao filma. Slažem se da za vrednovanje njegove kvalitete to nije bitno, ali ovo mi je zvučalo bolje.
Nešto što zvuči bolje ne mora nužno biti i ispravno.
Nije problem u faktografiji. Ponekad način na koji pišeš može biti jednako pogrešan kao i sadržaj onoga što pišeš.
Pazi, ti si napisao ovo:
quote:
Originally posted by Johnny Difool
Impresivna vizualna stiliziranost s mnogo scenografskih retro-detalja, intrigantna, crnohumorna i naglašeno ironična «paralelna» američka i svjetska povijest, subverzivna kritika totalitarizma i netolerancije, zanimljiva psihologizacija protagonista i snažna završna moralka, vrline su ekranizacije kultnog stripa koja ima i ozbiljnih nedostataka. U cjelini razmjerno površnom i trivijalnom djelu nedostaje ritma, energije i dubine, a filozofičnost i metafizičnost se doimaju pretencioznima. Nije nevažan ni detalj da se ćudljivi Alan Moore odrekao filma.
Svoj popis nedostataka filma završavaš podatkom kako se Moore odrekao filma. Da si taj podatak naveo u nekom drugom dijelu teksta, to ne bi bio problem. Ali ti si ga naveo baš na kraju negativne kritike. Također, naveo si tek djelomičan podatak.
Time stvaraš krivi dojam kod čitatelja.
Čitatelj stječe dojam kako je Moore pogledao film i odrekao ga se zato što ga smatra lošim. No, to nije točno. On film nije nikad pogledao. Odrekao ga se principu, kao što se odrekao svih filmskih adaptacija svojih stripova. Ne zato što ih kao takve smatra lošima, već upravo zbog razloga koje si naveo.
Problema ne bi bilo da si tu rečenicu ostavio u izvornom obliku. Pobogu, koga briga što originalna inačica ne zvuči atraktivnije? Mislim da nije bit novinarstva u tome da se dezinformira publiku. |
Comics is any art you can read. -- Sean T. Collins |
|
|
|
Mali_Mate
stripovi.com suradnik
Croatia
2065 Posts
Member since 18/03/2006 |
|
|
supermark
stripovi.com suradnik
(1).jpg)
Croatia
29543 Posts
Member since 06/02/2007 |
Posted - 17/09/2013 : 09:20:47
|
quote:
Originally posted by Mr. Bushido
quote:
Originally posted by Johnny Difool
Impresivna vizualna stiliziranost s mnogo scenografskih retro-detalja, intrigantna, crnohumorna i naglašeno ironična «paralelna» američka i svjetska povijest, subverzivna kritika totalitarizma i netolerancije, zanimljiva psihologizacija protagonista i snažna završna moralka, vrline su ekranizacije kultnog stripa koja ima i ozbiljnih nedostataka. U cjelini razmjerno površnom i trivijalnom djelu nedostaje ritma, energije i dubine, a filozofičnost i metafizičnost se doimaju pretencioznima. Nije nevažan ni detalj da se ćudljivi Alan Moore odrekao filma.
Svoj popis nedostataka filma završavaš podatkom kako se Moore odrekao filma. Da si taj podatak naveo u nekom drugom dijelu teksta, to ne bi bio problem. Ali ti si ga naveo baš na kraju negativne kritike. Također, naveo si tek djelomičan podatak.
Time stvaraš krivi dojam kod čitatelja.
Čitatelj stječe dojam kako je Moore pogledao film i odrekao ga se zato što ga smatra lošim. No, to nije točno. On film nije nikad pogledao. Odrekao ga se principu, kao što se odrekao svih filmskih adaptacija svojih stripova. Ne zato što ih kao takve smatra lošima, već upravo zbog razloga koje si naveo.
Problema ne bi bilo da si tu rečenicu ostavio u izvornom obliku. Pobogu, koga briga što originalna inačica ne zvuči atraktivnije? Mislim da nije bit novinarstva u tome da se dezinformira publiku.
slažem se sa bushidom
daje se krivi dojam citatelju, koji sam i ja, uostalom, dobio |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 17/09/2013 : 12:50:52
|
Pogriješio sam, priznajem, i neprikladnom preformulacijom konkretne rečenice vidim zaveo čitatelje. Tako je ispalo, iako mi nije bilo namjera.
Ali Mr. Bushido, moja kritika nije negativna kako ti čini mi se zlonamjerno imputiraš, jer je omjer onoga što smatram vrlinama i manama poprilici podjednak, pa čak i preteže na strani "pluseva". S jedne strane impresivna vizualnost, intrigantna i ironična "paralelna" američka povijest, kritika totalitarizma, psihološki zanimljivo profilirani protagonisti i jaka završna moralka, a s druge značenjska pojednostavnjenost i trivijalnost te filozofska i metafizička pretencioznst, što u cjelini rezultira površnošću. Kad bih davao ocjenu, to bi bila otprilike 3, možda i nategnuta +3. A to nije malo za nešto što je, slažem se s Mooreom, u konačnici nemoguće ekranizirati. |
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
Edited by - Johnny Difool on 17/09/2013 13:10:57 |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 17/09/2013 : 13:03:35
|
Večeras u 23:35 na Novoj Tv, Imaš petlju? (The Bucket List), r. Rob Reiner, SAD, 2007.
Bizarna crnohumorna pustolovna drama cijenjenog Roba Reinera ("Kad je Harry sreo Sally", "Misery"), potpisnika izvrsnih filmova "Ostani uz mene" i "Misery", možda i najboljih adaptacija proze Stephena Kinga, priča je o starom milijarderu Edwardu Coleu (Jack Nicholson) i automehaničaru Carteru Chambersu (Morgan Freeman), međusobno potpuno različitim ljudima koji se upoznaju na onkološkom odjelu Coleove bolnice. Kad obojica doznaju da su neizlječivo bolesni i da im preostaje tek pola godine života, mirni obiteljski čovjek Carter pristane s temperamentnim i ekscentričnim Coleom krenuti na put oko svijeta i ostvariti sve ono o čemu su čitavih života maštali, poput sudjelovanja u automobilskim utrkama i skakanja padobranom.
Reiner s određenim uspjehom ostvaruje težak zadatak i potpisuje zabavno, emotivno, dirljivo i podnošljivo sentimentalno ostvarenje koje govori o smrti i suočenju s njom. Efektan prvi dio filma obiluje crnim humorom i zajedljivim komentarima o životu i starosti, a oskarovci Jack Nicholson ("Let iznad kukavičjeg gnijezda", "Pokojni") - koji se upravo odlučio umiroviti - i Morgan Freeman ("Nepomirljivi", "Sedam") raspoloženo utjelovljuju starce koji se suočavaju sa sviješću o smrti te u zajedničkoj nevolji razvijaju neobično prijateljstvo. Nažalost, cinizam i ironija u nastavku ustupaju mjesto pretjeranim bizarnostima, patetici, kiču i trivijalnim lamentacijama o obitelji i svođenju životnih računa. Dok budete gledali film, znajte da neki srećković negdje sada ima infarkt! 
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Mr. Bushido
stripovi.com suradnik
Croatia
12804 Posts
Member since 23/09/2005 |
Posted - 17/09/2013 : 16:38:17
|
quote:
Originally posted by Mali_Mate
quote:
Originally posted by Mr. Bushido
[quote]Originally posted by Johnny Difool
@ Mr. Bushido
Mislim da nije bit novinarstva u tome da se dezinformira publiku.
jel ti uopće čitaš suvremene novine?
Bah, pusti me da sanjam. |
Comics is any art you can read. -- Sean T. Collins |
|
|
|
Mr. Bushido
stripovi.com suradnik
Croatia
12804 Posts
Member since 23/09/2005 |
Posted - 17/09/2013 : 16:47:56
|
quote:
Originally posted by Johnny Difool
Ali Mr. Bushido, moja kritika nije negativna kako ti čini mi se zlonamjerno imputiraš, jer je omjer onoga što smatram vrlinama i manama poprilici podjednak, pa čak i preteže na strani "pluseva".
Krivo sam se izrazio, nisam želio reći da je tvoja kritika negativna, već da si podatak o Mooreu iznio nakon navođenja onoga što smatraš negativnim aspektima filma. |
Comics is any art you can read. -- Sean T. Collins |
|
|
|
Cromwell
Advanced Member
Croatia
4138 Posts
Member since 10/09/2011 |
Posted - 17/09/2013 : 17:31:52
|
The Bucket List
Jučer sam potpuno slučajno pogledao ovaj film pa da kažem par stvari pudući da mi je friško. Slažem se s Johnnyjem i nadodao bih da je film ok ali tempo je prilično šepav. Na početku smiraj a kasnije krene bura događaja iz kojih se ne može oteti dojam da su scene opako izrezane. Rezultat su nepovezane sekvence i sve ispada trivijalno. Kao da sam umjesto lektire pročitao kratak sadržaj. Šteta, a moglo je biti very good. Zadnja scena je super (makar predvidljiva).
|
Bok, kako si.
|
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 18/09/2013 : 13:21:41
|
Večeras u 23:10 na HTV 3, Poezija (Shi), r. Chang-dong Lee, Južna Koreja, 2010.
Scenarist i redatelj Chang-dong Lee jedan je od najdarovitijih "novih" svjetskih filmaša, ujedno i još jedan zapaženi predstavnik iznimno zanimljive i zasluženo epitetom "velika" označene suvremene južnokorejske kinematografije koju ključno definiraju kultni autori Ki-duk Kim, Chan-wook Park, Joon-ho Bong, Sung-su Kim i dijelom Je-gyu Kang. Dok se Sung-su Kim (Musa ratnik) i Je-gyu Kang (Shiri, Izgubljeno bratstvo) u svojim djelima okreću žanrovski jasnim, akcijom nabijenim i komercijalnijim pričama, a Chan-wook Park nakon akcijske drame JSA: Joint Security Area svjetsku afirmaciju stječe izrazito nasilnom i gotovo šokantnom "trilogijom o osveti", kompleksnim, naglašeno moralističkim, tragičnim i vizualno fascinantnim studijama ljudske prirode i destruktivnosti, Joon-ho Bong (Sjećanja na ubojstvo, Domaćin) i donekle Ki-duk Kim (Proljeće, ljeto, jesen, zima...i proljeće, Samaritanka) labave žanrovske okvire trilera, horora i psihološke drame koriste za kreiranje ironičnih i pesimističkih prikaza korejskog društva, svojevrsnih socioloških alegorija kojima ukazuju na društvene i pojedinačne devijacije.
Ako se može suditi tek na temelju dva kod nas ograničeno distribuirana redateljeva filma, tjeskobnih egzistencijalnih drama Peppermint Candy i Poezija, književnik i bivši srednjoškolski profesor Chang-dong Lee parnjak je Joon-ho Bonga, autor koji na angažiran način izlaže naizgled jednostavne no zapravo vrlo složene i slojevite moralističke priče o nasilju i tragici kojima je impregnirana svakodnevica tzv. običnih, "malih" ljudi. Nakon što se u izvrsnom Peppermint Candyju, retrospektivno ispripovijedanoj intrigantnoj storiji o posljednjih 20 godina života samoubojice Yong-ho Kima, pozabavio nekima od ključnih događaja u suvremenoj južnokorejskoj povijesti, od tragičnih studentskih demonstracija početkom 1980-ih do azijske financijske krize tijekom 90-ih, istodobno se oslanjajući na snažnu simboliku koja je uključivala i provokativne historiografske i psihoanalitičke interpretacije, Lee se u Poeziji opet posvetio tragikom obilježenoj intimističkoj priči prostodušne, naivne i dobrodušne žene na pragu starosti.
Ona je 66-godišnja Mija, mještanka gradića nedaleko Seula koja unatoč neimaštini i teškoj egzistenciji koncentriranoj oko skrbi o lijenom i neposlušnom unuku, tinejdžeru Wooku, pokušava i u velikoj mjeri uspijeva održati privid dostojanstvenog života. Za preživljavanje zarađujući kao povremena domaćica svog tjelesno hendikepiranog vršnjaka Kanga koji se oporavlja od moždanog udara, formalno neobrazovana i nenačitana ali energična, vedra i optimistična Mija odluči krenuti na tečaj pisanja poezije, jer želi spoznati ljepotu i puninu svijeta oko sebe. No budući je film otvorila sekvenca u kojoj do zaigrane djece pored rijeke Han dopluta leš mlade utopljenice, gledatelj ispravno sluti da je pred Mijom nevesela i tjeskobna budućnost daleko od lirske lepršavosti i zaigranosti. Kad se ubrzo otkrije da je utopljenica iz rijeke Wookova školska kolegica koja je počinila samoubojstvo jer su je sociopatskim karakteristikama obilježen tinejdžer i petorica njegovih prijatelja šest mjeseci kontinuirano silovali, Mijin će se život odjednom raspasti.
Dok ju profesor na tečaju podučava kako u svrhu pjesničkog nadahnuća istinski doživjeti svaki djelić svoje okoline i kako probuditi vlastiti kreativni potencijal i senzibilitet, uvijek u odjeću cvjetnog uzorka odjevena Mija shvaća da je posve zakazala kao odgojiteljica mladića kojeg joj je na skrb ostavila neodgovorna razvedena kći. Međutim, roditelji djece zlostavljača koji su djevojku otjerali u smrt odlučili su kao svojevrsnu odštetu prikupiti veliku sumu novca za djevojčine roditelje, a Mija zna da svoj dio novca ne može nikako prikupiti. Da nevolja bude veća, liječnica joj je upravo dijagnosticirala uznapredovalu Alzheimerovu bolest uslijed koje je već počela zaboravljati neke riječi, pa Mija zaključuje da ima još malo vremena za poravnavanje životnih računa i ostvarenje ambicija.
Vješto spajajući socijalni realizam, okrutnost ekstremnih životnih situacija, turobnost i pesimizam osobnih ljudskih drama i suptilne poetske trenutke koje podjednako dočarava riječju te estetiziranom i likovno dojmljivom vizualnošću, Lee stvara provokativnu i živu cjelinu koja funkcionira kao višeslojna metafora. Njegova Poezija nije samo impresivna studija kompleksnih međuljudskih odnosa u kojima iz najgorih okolnosti ponekad izbijaju najljepši detalji, niti tek snažan, osebujan i dubok filozofičan pogled na složenost i nepredvidljivost života, već i priča o neizbježnosti pristajanja na kompromise, pa i po najvećoj cijeni, kao i o posrednoj manje ili više svjesnoj pobuni protiv društvenih normi. Ukratko, zasad posljednje ostvarenje Chang-dong Leeja, koje redatelja smješta uz bok takvih imena kakva su Hirokazu Kore-eda i Aleksander Sokurov, zavrjeđuje superlative i najtopliju preporuku.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 18/09/2013 : 13:29:29
|
Večeras u 23:15 na HTV 1, Slovenka, r. Damjan Kozole, Slovenija / Njemačka / Srbija / Hrvatska / BiH, 2009.
Egzistencijalna socijalna drama „Slovenka“ jednog od najcjenjenijih slovenskih filmaša Damjana Kozolea, potpisnika kultnih „Rezervnih dijelova“, ubraja se među najprodavanije slovenske filmove tijekom posljednja dva desetljeća. Dosad distribuirana u više od 40 zemalja te s uspjehom prikazana na festivalima u Sarajevu, Torontu, Varšavi i Palm Springsu, „Slovenka“ je projekt realiziran i u hrvatskoj manjinskoj produkciji tvrtke 4 FILM, a pored redatelja i scenarista Matevža Luzara na scenariju je surađivao i najcjenjeniji hrvatski scenarist Ognjen Sviličić. U filmu koji je časopis Screen Daily nazvao „inteligentnom metaforom“, Kozole se pozabavio jednom od provokativnih tema koju se u javnosti susjedne zemlje konstantno gura pod tepih. Riječ je o prostituciji mladih djevojaka, uglavnom studentica koje u novinskim oglasima pod pseudonimima nude seksualne usluge, a javnost premda svjesna ovog problema o njemu ustrajno šuti. Nije stoga nimalo čudno što je film koji se u naslovu provokativno zakitio imenicom Slovenka u vrijeme domicilne premijere 2009. godine izazvao brojne rasprave i polemike, jer se javnost u njemu suočila s tamnim naličjem društva o kojem se licemjerno izbjegava otvoreno govoriti.
Na realizaciju projekta Kozolea je nagnala vijest o svojedobnoj raciji u Ljubljani i uhićenju velikog broja prostitutki među kojima je bilo čak 60 posto Slovenki. Javnost se tada stala zgražati tim podatkom, jer su svi bili uvjereni da se u „deželi“ prostitucijom bave isključivo ilegalne imigrantice iz Rusije, Ukrajine i republika bivše Jugoslavije, a redatelj je u svemu vidio odličnu priliku da ispripovijeda snažno socijalno kontekstualiziranu i angažiranu priču o pohlepi. U središtu zbivanja je mlada ljubljanska studentica Aleksandra (Nina Ivanišin), senzibilna i privlačna djevojka koja pod pseudonimom Slovenka preko novinskih oglasa nudi seksualne usluge. Ona potječe iz malog provincijskog mjesta, studira engleski jezik i uvjerena je da će joj novac zarađen prostitucijom pomoći u ostvarenju životnih planova. Aleksandra istodobno želi iskoristiti sve mogućnosti koje joj pruža život u metropoli, a da bi sve to ostvarila održava seksualne veze s nizom klijenata među kojima je i njemački političar. No kad se on jednog dana pred njom sruši mrtav od srčanog udara, Aleksandra odluči pobjeći pri tome neoprezno ostavivši nekoliko kompromitirajućih tragova. Nakon što policajci pronađu tijelo, oni krenu u potragu za prostitutkom s kojom je pokojnik bio. To će Aleksandru prisiliti da „zaštitu“ pronađe kod para svodnika koji će je pokušati iskoristiti i „uposliti“ kao prostitutku. Zbog toga se ona odluči privremeno vratiti u rodni grad dok se sve ne smiri, ne znajući da ni ondje neće biti sigurna.
Čitav koncept i dramska konstrukcija „Slovenke“, filma kojemu je u američkoj distribuciji naslov izmijenjen u „Call Girl“, počiva na snažnom ženskom liku, u skladu s čim uspjeh djela ključno ovisi o senzibilitetu i uvjerljivosti osobe koja ju tumači. To je izvrsna Nina Ivanišin, darovita mlada glumica koju smo imali prilike upoznati u sporednoj ulozi Grlićeva „Neka ostane među nama“, a koja je upravo u „Slovenki“ ostvarila svoju prvu filmsku ulogu. Uloga ranjive djevojke koja izgleda i mlađe od svojih godina, a koja se u bavljenju prostitucijom neočekivano susreće s mnogim problemima i opasnostima, savršeno joj je legla i njezin sugestivan nastup najveća je vrlina ovog vrlo solidnog filma. Kroz lik privlačne, ali problematične i konfliktne Aleksandre, Damjan Kozole nam pokazuje koliko današnju Sloveniju pored svih tranzicijskih nevolja još uvijek muče i ožiljci prošlosti. Nimalo slučajno odabran naslov sugerira da čitava Slovenija baš kao i protagonistica filma ima dva lica: ono lijepo i privlačno prema vani i ono tamno i tjeskobno prema unutra. Iako bi ona željela drugačiji život, svakodnevica joj se gotovo isključivo svodi na pohađanje nastave i seks-seanse, a apatija i očaj prouzrokovani takvim životom jasno su vidljivi na njenom licu. Aleksandra je šarmantna no hladna, distancirana i ogorčena lažljivica s kojom gledatelj sve dok se ne nađe u opasnosti i nema previše razloga suosjećati. U vrline filma valja ubrojiti očekivano sigurnu Kozoleovu režiju, dinamičnu naraciju, životne dijaloge, zgodno predočene sporedne likove i atmosferičnu fotografiju, a u nedostatke priličnu predvidljivost i pretjerano posezanje za klišejima. Ipak, u cjelini je riječ o sasvim solidnom filmu vrijednom preporuke.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 18/09/2013 : 13:35:05
|
Večeras u 23:25 na Novoj Tv, Prestiž (The Prestige), r. Christopher Nolan, SAD / Velika Britanija, 2006.
Koncipirana kao svojevrsni filmski mađioničarski trik, fantastična triler-drama darovitog Christophera Nolana ("Memento", "Početak"), autora koji je reanimirao franšizu o Batmanu, impresivno je režirano, efektno stilizirano i odlično glumljeno ostvarenje koje se prilično vješto poigrava očekivanjima i percepcijom gledatelja. U priči o žestokom rivalstvu mađioničara Roberta Angiera (Hugh Jackman) i Alfreda Bordena (Christian Bale), gotovo smrtnih neprijatelja, osobito imponiraju pedantna rekonstrukcija Londona s kraja 19. stoljeća i nastup Davida Bowieja u ulozi Nikole Tesle.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 19/09/2013 : 17:29:14
|
Noćas u 00:40 na Novoj Tv, Sweeney Todd: Đavolji brijač Fleet Streeta (Sweeney Todd: The Demon Barber of Fleet Street), r. Tim Burton, SAD / Velika Britanija, 2007.
Nagrađen Oscarom za najbolju scenografiju, uz nominacije za najbolju kostimografiju i glavnu mušku ulogu te osvojena 2 Zlatna globusa, horor-mjuzikl Tima Burtona («Edward Škaroruki», «Batman», «Sanjiva dolina»), ekranizacija je popularnog mjuzikla Stephena Sondheima i hvaljenog kazališnog komada Christophera Bonda. Nedužan odsluživši dugu zatvorsku kaznu na koju ga je osudio okrutni sudac Turpin (Alan Rickman), brijač Benjamin Barker (Johnny Depp) se pod imenom Sweeney Todd vraća u London 19. stoljeća. Željan osvete Turpinu koji mu je svojedobno preoteo djevojku Lucy, Todd uz suradnju ekscentrične gospođe Lovett (Helena Bonham Carter), vlasnice opskurne piterije, otvori novu brijačnicu te počne klati mušterije.
Makar spoj mjuzikla i makabrične melodramske groteske ne funkcionira uvijek besprijekorno, zasigurno najmračniji film Burtonove karijere uobičajeno je pomaknuto, maštovito režirano i vizualno izuzetno dojmljivo crnohumorno djelo koje obiluje moralističkim žalcima i efektnim bizarnim detaljima, a prenaglašeni crni humor ublažava neočekivano mizantropski ugođaj cjeline. Svakako vrijedi izdvojiti i pomaknute nastupe Burtonova omiljenog glumca Johnnyja Deppa i redateljeve supruge i stalne suradnice Helene Bonham Carter («Soba s pogledom», «Klub boraca»), kao i efektnu epizodu Sache Barona Cohena («Borat»).
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
melkajk
Average Member
.JPG)
509 Posts
Member since 07/10/2011 |
Posted - 19/09/2013 : 22:51:59
|
quote:
Večeras u 23:10 na HTV 3, Poezija (Shi), r. Chang-dong Lee, Južna Koreja, 2010.
Gledao ''Majku'' na HRT 3, genijalno. Oduševljen. Slabo gledam telku, ali sad mi je žao što HRT3 tako kasno pušta tako dobre filmove...
Stvarno, istočna kinematografija je nekoliko kopalja iznad hollywooda... |
“Yesterday is but a dream,
Tomorrow is only a vision.
But today well lived makes every yesterday a dream of happiness, and every tomorrow a vision of hope.” |
|
|
|
Obi-wan
Advanced Member
.jpg)
Croatia
13782 Posts
Member since 29/08/2004 |
Posted - 21/09/2013 : 11:10:38
|
Superman: Doomsday - crtani
Nedjelja , Doma , 07:20 sati
Ja ću namjestiti mob da me probudi, mislim da film nije loš... |
What you call sanity, it’s just a prison in your minds that stops you from seeing that you’re just tiny little cogs in a giant absurd machine. |
|
|
|
sretan
Average Member
593 Posts
Member since 16/11/2012 |
Posted - 21/09/2013 : 11:30:32
|
quote:
Originally posted by Obi-wan
Superman: Doomsday - crtani
Nedjelja , Doma , 07:20 sati
Ja ću namjestiti mob da me probudi, mislim da film nije loš...
Nije, svakako ga se isplati pogledati. |
|
|
|
Windwalker
Advanced Member
Croatia
4530 Posts
Member since 08/03/2008 |
|
|
dsormaz1
Advanced Member
.jpg)
13143 Posts
Member since 28/04/2002 |
Posted - 21/09/2013 : 18:10:01
|
Večeras u 21:03 na HTV 3:
Zapadni Bejrut, libanonsko-francusko-norveško-belgijski film (12)
WEST BEYROUTH
Godina proizvodnje: 1998.
Bejrut, travanj 1975. Tinejdžer Tarek (R. Doueiri) pohađa francusku gimnaziju izluđujući profesore svojim nekonvencionalnim ponašanjem. Najbolji mu je prijatelj mlađi Omar (M. Chamas) s kojim rado snima filmove na superosmici. Njegovi majka Hala (C. Loubos) i otac Riad (J. Bou Nassar) pripadnici su dobrostojeće građanske klase, pa Tarek ne oskudijeva ni u čemu. Sve se sruši u trenutku kad u zemlji izbije krvavi građanski rat koji libanonsku prijestolnicu podijeli na istočni kršćanski i zapadni muslimanski dio. Tarek se ne može pomiriti s novonastalom situacijom...
Građanski rat u Libanonu (1975.-1990.) jedan je od najtežih i najkompleksnijih sukoba nakon Drugog svjetskog rata koji je ovu nekad bogatu i prosperitetnu državu gurnuo u najteže razdoblje njezine neovisnosti. A kako je rat počeo, tema je ove vrlo dobre libanonske drame snimljene u koprodukciji s Francuskom, Norveškom i Belgijom. Riječ je o debitantskom filmu libanonskog redatelja i scenarista Ziada Doueirija (Lila dit ça) koji je, koristeći autobiografske elemente, opisao erupciju nasilja i beznađa, koja je odnijela na desetine tisuća ljudskih života. Glavni je lik filma redateljev alter ego, gimnazijalac Tarek kojemu se početak rata u travnju 1975. na ulicama Bejruta učinio tek kratkotrajnom pustolovinom, da bi malo-pomalo uvidio da i njega i cijelu zemlju rat odvodi u neopisivu tragediju. Doueiri se pritom koristi čestim, ali najboljim pripovjedačkim postupkom u kojem se epohalni događaji promatraju iz perspektive tzv. malog čovjeka, u ovom slučaju tinejdžera. Dinamičan i, što je najvažnije, autentičan, film plijeni izvrsnom rekonstrukcijom razdoblja što je zasluga i kostimografije Pierrea Matarda, te (pseudo)dokumentarističke kamere Ricarda Jacquesa Galea. U glavnoj je ulozi redateljev mlađi brat i ujedno debitant R. Doueiri koji se sjajno snašao u liku neobuzdanog mladića kojega rat tjera na ubrzano sazrijevanje. Partneri su mu također nova i mlada glumačka lica R. Al Amin kao May, te M. Chamas kao Tarekov najbolji prijatelj Omar. Chamas je sasvim slučajno dospio u glumačku postavu kad se kao prolaznik sukobio sa članom ekipe što je ostavilo dojam na redatelja, pa mu je dao ulogu. Tarekove roditelje tumače profesionalni glumci C. Loubos (Civilisées) i J. Bou Nassar (Autour de la maison rouge), dok je atmosferična glazba djelo skladatelja Stewarta Copelanda. Naslov filma je kombinacija engleske riječi West i francuskog naziva za libanonski glavni grad Beyrouth čime je redatelj naglasio multikulturalnost i multijezičnost svoje zemlje. Film je dobio nagradu François Chalais u Cannesu 1998., te FIPRESCI-jevu nagradu iste godine u Torontu.
Trajanje: 106 min.
Uloge: Rami Doueiri, Mohammad Chamas, Rola Al Amin, Carmen Loubos, Joseph Bou Nassar, Liliane Nemry, Leila Karam
Scenarij: Ziad Doueiri
Redatelj: Ziad Doueiri
Žanr: drama |
|
|
|
Obi-wan
Advanced Member
Croatia
13782 Posts
Member since 29/08/2004 |
Posted - 21/09/2013 : 19:19:04
|
quote:
Originally posted by Windwalker
Budit se rano na crtić ko malo dijete.
Pa skini si ga i gledaj u normalno doba.
Ne znam skidati.
Košta kada nemaš flat internet.
Ne sviđa mi se kvalitet divx-a.
Mislim da je čak i protuzakonito. 
Hm...
Predlažeš da potrošim vrijeme, prekršim zakon i naručim novi paket interneta da bih gledao divx čiji kvalitet me ne zadovoljava. Imam jednostavnije rješenje!
Probudit ću se sutra u 7:20.
Ionako se za posao dižem u 5:00 pa to meni i nije baš rano. |
What you call sanity, it’s just a prison in your minds that stops you from seeing that you’re just tiny little cogs in a giant absurd machine. |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 21/09/2013 : 19:55:46
|
Večeras u 23:35 na HTV 1, Orao (The Eagle), r. Kevin Macdonald, Velika Britanija / SAD, 2011.
Izvorno objavljen davne 1954. godine, roman „Orao Devete legije“ („The Eagle of the Ninth“) britanske književnice Rosemary Sutcliff ubrzo je stekao veliku popularnost kao jedno od tada najuspjelijih proznih ostvarenja povijesne tematike primarno namijenjeno najmlađim čitateljima. Štoviše, premda je riječ o jednom od njenih ranijih djela, ovaj vješto komponiran roman i danas je najpoznatiji naslov Rosemary Sutcliff, ujedno i prvi nastavak autoričina povijesno-pustolovnog serijala od 8 romana u kojima se kroz sudbinu zelenog smaragdnog prstena sa znakom dupina tematiziraju zbivanja na sjeveru Rimskog carstva u drugom stoljeću nove ere nakon izgradnje Hadrijanova zida, konkretno sukobi Rimljana i Brita. Pozabavivši se u vrijeme nastanka romana općeprihvaćenim no kasnije ponešto demantiranim činjenicama o znamenitoj rimskoj Devetoj legiji, čiji su se vojnici na sjevernim granicama rimskog carstva borili protiv primitivnih i divljih plemena u Kaledoniji, književnicu su privukli ostaci orla sa službenog vojnog stijega, jednog od tadašnjih simbola Rima koji je bez krila pronađen u iskopinama u Silchesteru.
Premda se u službenim dokumentima muzeja tvrdilo da to nije legionarski orao, već da je vjerojatno riječ o dijelu Jupiterove statue koja je stajala u središtu foruma tadašnjeg rimskog naselja, Rosemary Sutcliff je upravo oko ovog detalja odlučila konstruirati zaplet svog najcjenjenijeg djela. Sredinom 1950-ih godina vjerovalo se da je Deveta legija nestala, tj. da su svi njeni pripadnici izginuli u borbama na sjevernim granicama Carstva tijekom prvog razdoblja vladavine cara Hadrijana od 117. do 138. godine. Naknadno su, međutim, pronađeni artefakti i o kasnijem postojanju legije za čije se posljednje ratnike vjeruje da su stradali u sukobima na istočnim granicama imperija. Ipak, neki povjesničari poput Shepparda Frerea sumnjaju u te teze za koje tvrde da nisu dovoljno potkrijepljeni dokazima.
U svakom slučaju, sudbina Devete legije dovoljno je intrigantna da je o njoj snimljeno nekoliko filmova, baš kao što je i roman Rosemary Sutcliff dosad dva puta televizijski adaptiran u produkciji BBC-ja. Pustolovna akcijska drama „Orao“ koju redateljski potpisuje cijenjeni dokumentarist Kevin Macdonald, među ostalim autor oskarovca „Posljednji škotski kralj“ i zapažene političke triler-drame „U vrtlogu igre“, prva je filmska adaptacija romana „Orao Devete legije“ prema kojem je scenarij napisao Jeremy Brock („Gospođa Brown“, „Posljednji škotski kralj“). U središtu zbivanja je mladi centurion Marko Flavije Akvila (Channing Tatum) koji 140. godine nove ere preuzima zapovijedanje nad garnizonom smještenim na sjevernoj granici Rimskog carstva, nedaleko od Hadrijanova zida koji rimsku civilizaciju dijeli od barbarskih plemena Briganta, Brita, Kelta i drugih.
Nakon što se u noćnoj borbi s keltskim plemenom dokaže kao hrabar i bistar momak, ranjeni Marko gledajući gladijatorsku borbu mladog roba Esca (Jamie Bell) mladiću uspije spasiti život, zbog čega mu ujak (Donald Sutherland) upravo Escu dodijeli kao osobnog roba. No Marko je sin hrabrog zapovjednika legendarne Devete legije koji je zajedno sa svojim vojnicima još prije 20 godina nestao zašavši u područje iza Hadrijanova zida. Tada je s njim izgubljen i orao s vojnog stijega, važan simbol moći i utjecaja Rima, zbog čega neki sumnjaju u čast i hrabrost Markova oca. Želeći pronaći dokaze o njegovoj ispravnost i odvažnosti te povratiti orla, Marko unatoč ujakovu protivljenju odluči u pratnji Esce zaći na teritorij barbarskih plemena. No dvojicu mladih ljudi ondje čekaju brojna iskušenja, smrtne opasnosti i borbe tijekom kojih će se među njima razviti čvrsto prijateljstvo.
Redatelj Kevim Nacdonald tvrdi da je u filmu najvećim dijelom snimanom na obalama jezera Loch Lomond u Škotskoj ponajviše želio zadržati povijesnu autentičnost, unatoč tome što je neke fakte uistinu teško dokazati. Protivnici Rimljana u filmu su Kelti, no u stvarnosti su to možda bili i Pikti. Dok filmski Kelti govore galskim jezikom, povjesničari drže da je taj jezik u širu uporabu na konkretnom području ušao tek tijekom 5. stoljeća. Želeći cjelinu učiniti aktualnijom i dati joj prema vlastitim riječima „malo suvremene simbolike“, Macdonald je uloge Rimljana povjerio većinom američkim glumcima predvođenima markantnim Channingom Tatumom („Step Up“, „G.I. Joe: Kobrin uzlet“), dok pripadnike njima suprotstavljenih plemena tumače britanski glumci na čelu s Jamiejem Bellom („Billy Elliot“, „Jumper“). Pored vrlo sigurnih i uvjerljivih nastupa postave u kojoj su i sjajni karakterni glumci Donald Sutherland („Invazija tjelokradica“, „Svemirski kauboji“) i Mark Strong („Tijelo od laži“, „Kick-Ass“), ali i Douglas Henshall (serije „Pustolovine mladog Indiane Jonesa“, „Dalziel i Pascoe“), suprug hrvatske dramatičarke i spisateljice Tene Štivičić, u vrline filma ubrajaju se energična i mjestimice nadahnuta režija, scenografski i ikonografski pedantna i dojmljiva rekonstrukcija povijesnog razdoblja, uvjerljiv epski i mitski zamah priče „veće od života“, vrlo efektna fotografija oskarovca Anthonyja Doda Mantlea („Milijunaš s ulice“, „Antikrist“), zanimljiva poruka o kroz akciju izgrađenom prijateljstvu među pripadnicima međusobno zaraćenih naroda (civilizacija), te očekivano uzbudljive i vrlo nasilne akcijske sekvence. Nažalost, one nisu uvijek sasvim pregledno režirane, a cjelina je u nekoliko navrata opterećena patetikom i nekim trivijalnim dramaturškim rješenjima. Ipak, to nisu pretjerano ozbiljne zamjerke posve solidnom filmu koji dosta uspješno nadilazi eksploatacijska ograničenja.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
dosada
Advanced Member
Croatia
9033 Posts
Member since 13/05/2009 |
Posted - 21/09/2013 : 21:47:01
|
quote:
Originally posted by Obi-wan
quote:
Originally posted by Windwalker
Budit se rano na crtić ko malo dijete.
Pa skini si ga i gledaj u normalno doba.
Ne znam skidati.
Košta kada nemaš flat internet.
Ne sviđa mi se kvalitet divx-a.
Mislim da je čak i protuzakonito.
Hm...
Predlažeš da potrošim vrijeme, prekršim zakon i naručim novi paket interneta da bih gledao divx čiji kvalitet me ne zadovoljava. Imam jednostavnije rješenje!
Probudit ću se sutra u 7:20.
Ionako se za posao dižem u 5:00 pa to meni i nije baš rano.
sve u redu, jasno da klinci ne kuze da je radno vreme cesto ranije od skole ili faksa ;)
samo 2013. je i divx je vec pokojni sad je drugi paket kodeka koji nudi puno kvalitetniju sliku od one koju naše tv kuće nude. Osjetno kvalitetniji! |
razmjena filmova za stripove!
http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=45640
|
|
|
|
Topic |
|
|
|
Danas na TV-u
