| Author |
 Topic  |
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
 Posted - 25/05/2014 : 10:01:55
|
Večeras u 22:26 na HTV 2 Carlitov način (Carlito´s Way), r. Brian De Palma, SAD, 1993.
Njujorški Portorikanac Carlito Brigante (Al Pacino) trebao je zbog dilanja droge odslužiti trideset godina zatvorske kazne, no zahvaljujući utjecaju svojeg odvjetnika i prijatelja Kleinfelda (Sean Penn) pušten je na slobodu nakon pet godina. Odlučivši prekinuti s prošlošću, Carlito sad vodi noćni klub kako bi zaradio dovoljno novca da se jednom zauvijek makne s njujorških ulica. On sanja o tome da sa sobom povede i voljenu Gail (Penelope Ann Miller), s kojom je naglo prekinuo vezu prije nego što je otišao u zatvor. No, Carlito je svjestan da taj san o bijegu nije lako ostvariti. Sile podzemlja su jake, a s onu su stranu zakona povukle i njegovog odvjetnika koji se, dok je Carlito bio u zatvoru, zamjerio mafiji jer im je ukrao milijun dolara. Kad mu mafijaši zapovjede da izbavi njihovog šefa iz zatvora, Kleinfeld se obrati Carlitu za pomoć. Carlito zna da to ne može dobro završiti, ali zbog osjećaja lojalnosti ipak mu odluči pomoći.
Temeljena na romanima Edwina Torresa i godine 1994. nominirana za Zlatne globuse za sjajne nastupe Penelope Ann Miller i Seana Penna, izvrsna krimi-drama "Carlitov način" impresivno je i posljednje uistinu bitno ostvarenje Briana De Palme ("Nepomirljivi", "Prokletnici rata"). Zahvaljujući izvrsnom scenariju oskarovca Davida Koeppa ("Jurski park", "Soba panike"), koji je odlično adaptirao Torresove romane "Carlito's Way" i "After Hours", te glumčevoj impresivnoj interpretaciji, Pacinov Carlito Brigante jedan je od najbolje dočaranih filmskih kriminalaca svih vremena. Carlito je okusio gotovo sve što mu je život s onu stranu zakona imao ponuditi, a sad želi okrenuti novi list i pobjeći od prošlosti. No, on ne zna za drugi život od gangsterskog, a taj ga je naučio određenom moralnom kodeksu, zbog čega neće moći napustiti prijatelja kojemu duguje svoju slobodu.
Pacinovo umijeće verbalne i mimičke glume udahnjuje Carlitu životnost i uvjerljivost, no za dočaravanje gangsterovih moralnih dvojbi i duševnog stanja podjednako je važna njegova naracija koja, balansirajući između sjetne poetike i gorke realističnosti, nudi i pokoju poučnu mudrost o životu na ulici. Uz Pacina treba posebno pohvaliti Seana Penna, Penelope Ann Miller ("Brucoš", "Doc Hollywood") te tada još nepoznatog Vigga Mortensena koji će se afirmirati kao Aragorn u Jacksonovoj trilogiji "Gospodar prstenova". Film nosi i De Palmina stilizirana režija, a izdvojiti vrijedi i maestralno režirane akcijske scene.
Making of filma:
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
 |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 25/05/2014 : 10:23:07
|
Večeras u 20:07 na HTV 2 Gospodar i ratnik: Druga strana svijeta (Master and Commander: The Far Side of the World), r. Peter Weir, SAD, 2003.
Sredinom 1805. godine, u jeku napoleonskih ratova, britanski ratni brod Surprise, kojim zapovijeda odlučni kapetan Jack Aubrey zvan "Sretni" (Russell Crowe), plovi uz istočnu obalu Brazila. Britanske su snage najveća smetnja Napoleonovim osvajanjima, a zadatak kapetana Aubreya je da s posadom od 197 ljudi, među kojima su i njegov najbolji prijatelj, kirurg i prirodoslovac Stephen Maturin (Paul Bettany), te poručnik Tom Pullings (James D´Arcy), pod svaku cijenu zaustavi napredovanje većeg, opremljenijeg i bržeg francuskog broda Acheron. Nakon prvog sukoba s Acheronom, iz kojeg Surprise iziđe oštećen i poražen, Jack se skloni na otočje Galapagos. Dok se brod popravlja i priprema za novi okršaj, požrtvovni Stephen liječi ranjenike, prikuplja nepoznate vrste životinja te s Jackom uživa u zajedničkoj sklonosti prema glazbi i učenim raspravama.
Godine 2004. nagrađena Oscarima za najbolju fotografiju i montažu zvuka (uz još 8 nominacija), te ovjenčana s tri nagrade BAFTA i nominirana za tri Zlatna globusa, pustolovna ratna drama Petera Weira ("Galipolje", "Godina opasnog življenja", "Piknik na Hanging Rocku") tek je dijelom uspjela adaptacija i kod nas objavljenog prvog od 20 romana iz bestseler serijala Patricka O´Briana. Riječ je o raskošno produciranom povijesnom pustolovnom epu u kojem je Weir kreirao eskapističku i prilično benignu priču o hrabrosti, odanosti, časti i prijateljstvu dvojice osobitih pojedinaca uključenih u krvave bitke iz napoleonskih ratova, pa je film tematiziranjem muškog prijateljstva prožetog umjerenim homoerotskim motivima ponekog mogao podsjetiti na neusporedivo superiornije "Galipolje". Ipak, likovi su dovoljno slojevito karakterizirani, Weirova je režija sigurna i većinom sugestivna, povijesno razdoblje je dojmljivo scenografski, kostimografski i ikonografski rekonstruirano, a glumački nastupi su redom raspoloženi i uvjerljivi.
Završna bitka:
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 28/05/2014 : 20:43:08
|
Večeras u 20:55 na HTV 2 Ranč Delux (Rancho Deluxe), r. Frank Perry, SAD, 1975.
Američki zapad sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća. Brzopleti Jack McKee (Jeff Bridges) i njegov nešto smireniji i promišljeniji prijatelj Cecil Carlson (Sam Waterston) mlade su lutalice i kradljivci stoke, u osnovi dobrodušni momci koji vrijeme vole provoditi u izležavanju i razmišljanju o životu. Dok Jacka muči zategnut odnos s njegovom bivšom suprugom Anne (Doria Cook-Nelson), Cecil je dijelom Indijanac koji sve više shvaća da se ne može uklopiti među tradiciji okrenute pripadnike svog plemena. Želeći se izvući iz neimaštine i dobro zaraditi, Jack i Cecil smisle plan o velikom poslu koji bi ih trebao zbrinuti na duže vrijeme. Njihova meta je bogati rančer Jim Brown (Clifton James), kojem momci žele ukrasti što više grla stoke. No kad im Brown pomrsi planove te za njima pošalje privatnog detektiva Henryja Beigeja (Slim Pickens), dečki će biti prisiljeni na bijeg.
Realizirana u suprodukciji iskusnih Elliota Kastnera („U orlovskom gnijezdu“, „Anđeosko srce“) i Anthonyja Raya („Sjene“, „Kaktusov cvijet“), nepretenciozna, lepršava i zabavna vestern-komedija redatelja Franka Perryja („Dnevnik lude crnkinje“, „Prošlog ljeta“) istovremeno dobro funkcionira na čak tri razine. S jedne strane je riječ o posveti vesternu kao najameričkijem filmskom žanru duge i bogate tradicije, s druge o svojevrsnoj vestern-parodiji koja žanrovsku mitologiju efektno i duhovito smješta na tada suvremeni američki zapad sredine 70-ih godina, a s treće o generacijskoj komediji koja u ruhu žanra vesterna na sjetan i pomalo romantičan način progovara o ispraznoj i bezidejnoj egzistenciji mladih Amerikanaca onog vremena. Scenarij Thomasa McGuanea („Dvoboj na Missouriju“, „Tom Horn“) spretno transponira i osuvremenjuje žanrovske konvencije, fotografija pet puta za Oscara nominiranog Williama A. Frakera („Rosemaryna beba“, „Bullitt“) je očekivano dojmljiva, a pored elegantne Perryjeve režije, šarmantnu, frivolnu i lagano ironijski pomaknutu cjelinu nose i raspoložene glumačke interpretacije. Dvije ravnopravne središnje muške uloge tumače oskarovac Jeff Bridges i nagrađivani mahom televizijski glumac Sam Waterston (serije „Odletjet ću“, „Zakon i red“), za glavnu rolu u biografskoj ratnoj drami „Polja smrti“ Rolanda Jofféa nominiran za Oscara. Njihovi su partneri među ostalim znani Clifton James („Hladnokrvni kažnjenik“), cijenjeni Slim Pickens („Dr. Strangelove“), i uvijek izvrsni Harry Dean Stanton („Alien“, „Zelena milja“).
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 04/06/2014 : 20:25:34
|
Večeras u 21:02 na HTV 2 Staro za novo (Used Cars), r. Robert Zemeckis, SAD, 1980.
Okretni Rudolph „Rudy“ Russo (Kurt Russell) domišljati je prodavač rabljenih automobila slatkorječivošću i sitnim trikovima sposoban svakoga nagovoriti na kupnju i najstarije krntije. Problem je, međutim, što se u trgovini Rudyjeva šefa Lukea Fuchsa (Jack Warden) i prodaju samo poluraspadnuti automobili, zbog čega se on i njegovi kolege, neobuzdani Jeff (Gerrit Graham) i automehaničar Jim (Frank McRae) moraju maksimalno angažirati oko svakog vozila. S druge strane ceste znatno luksuzniju i bolje opskrbljenu trgovinu rabljenim automobilima vodi Lukeov prijetvorni brat blizanac Roy (također Jack Warden), koji se neprestano nadmeće s konkurencijom. Dok živi u kamp-prikolici i pokušava štedjeti za karijeru političara o kojoj mašta, Rudy će se neočekivano uvaliti u nevolje. Nakon što Roy jedne olujne noći isprovocira Lukeovu iznenadnu smrt od srčanog udara, Rudy odluči sakriti njegovo tijelo te u naknadnom dogovoru s Jeffom i Jimom svima slagati da je starac naglo otputovao. A da bi spasili tvrtku u kojoj rade, dečki su spremni baš na sve, pa i na ubacivanje piratske reklame u predsjednikovo obraćanje naciji. Sve će se dodatno zakomplicirati kad ih jednog dana posjeti Lukeova privlačna kći Barbara Jane (Deborah Harmon).
Realizirana pod paskom izvršnih producenata Stevena Spielberga i Johna Miliusa, izvrsna komedija „Staro za novo“ drugi je dugometražni redateljski projekt u karijeri glasovitog oskarovca Roberta Zemeckisa, snimljen dvije godine nakon zapažene romantične glazbene komedije „Ruku svoju mi daj“. Posrijedi je i drugi Zemeckisov zajednički projekt ostvaren sa scenaristom i producentom Bobom Galeom („Zabranjen prolaz“), s kojim će naknadno kao scenarist surađivati na Spielbergovoj ratnoj komediji „1941. – luda invazija na Californiju“ te na svojoj kultnoj trilogiji „Povratak u budućnost“. Današnji je film dinamično, razigrano režirano, nerijetko urnebesno duhovito i izuzetno šarmantno ostvarenje koje nose slikoviti likovi i njihovi pomaknuti odnosi. Naglašeno pomaknute, bizarne i ponekad crnim humorom prožete situacije Zemeckis i Gale nižu kao na tekućoj vrpci, opravdano se oslanjajući na iznimno raspoložene interpretacije postave predvođene mladim Kurtom Russellom, dotad dominantno televizijskim glumcem koji je upravo ovdje ostvario prvu zapaženu filmsku ulogu. Pored dva puta za Oscara nominiranog Jacka Wardena („Holivudski frizer“, „Nebo može čekati“), koji nastupa u čak dvije uloge, Russellovi su partneri Gerrit Graham („Fantom raja“) i atraktivna Deborah Harmon („Momačka zabava“).
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 06/06/2014 : 20:38:25
|
Večeras u 23:57 na HTV 1 Glad (Hunger), r. Steve McQueen, Velika Britanija / Irska, 2008.
Grubi Raymond Lohan (Stuart Graham) irski je zatvorski čuvar koji se priprema za još jedan dan na poslu. U njegov je zatvor nedavno stigao mladi IRA-in borac Davey (Brian Milligan), koji je zbog odbijanja nošenja zatvorske odore proglašen "nekooperativnim". Dok Davey sa svojim "cimerom" Gerryjem (Liam McMahon) počinje zidove ćelije premazivati izmetom, u zatvoru kaznu služi i odlučni IRA-in borac Bobby Sands (Michael Fassbender), koji će započeti smrtonosni štrajk glađu.
Na kanskom festivalu 2008. godine proglašena najboljim debitantskim filmom te ovjenčana Europskom filmskom nagradom za otkriće godine, nekonvencionalna biografska drama "Glad" avangardnog britanskog umjetnika i svježeg oskarovca Stevea McQueena ("Sramota", "12 godina ropstva"), u obrazloženju nagrade dobivene u službenoj konkurenciji festivala u Sydneyu opisana je kao "djelo izuzetne jasnoće vizije, iznimno detaljno i hrabro", kao ostvarenje koje fascinira "glumačkom predanošću i snagom humanističkog angažmana". Makar su svi navedeni atributi opravdani, nejasno je zašto se McQueen u komponiranju neujednačene cjeline odlučio na trostavčanu dramaturgiju, u kojoj se tek u posljednjem "stavku" bavi 66-dnevnim zatvorskim štrajkom glađu znamenitog IRA-inog pripadnika Bobbyja Sandsa, činom pobune koji je završio Sandsovom smrću.
U prvom se dijelu koncentrirajući na lik brutalnog zatvorskog čuvara, koji će hladnokrvno ustrijeljen u krilu dementne majke skončati u atentatu u staračkom domu, McQueen se u središnjoj trećini posvećuje dvojici Sandsovih suboraca i zatvorskoj torturi koju prolaze, da bi obojica kasnije bili bezrazložno sasvim zaboravljeni. To je i najveći nedostatak djela koje se bavi temom o kojoj je neusporedivo konvencionalniji ali i u određenoj mjeri suvisliji film "U ime oca" Jima Sheridana ipak rekao više.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 06/06/2014 : 20:47:03
|
Večeras u 22:54 na HTV 3 Tri majmuna (Üç maymun), r. Nuri Bilge Ceylan, Turska / Francuska / Italija, 2008.
Arogantni i beskrupulozni turski političar Servet (Ercan Kesal) navodni je favorit skorih izbora koji jedne kišne noći na prigradskoj cesti automobilom usmrti čovjeka. Da bi si spasio političku karijeru, Servet uspije privoljeti svog vozača Eyüpa (Yavuz Bingol) da preuzme krivnju i umjesto njega odsluži 9-mjesečnu zatvorsku kaznu, uz obećanje o bogatoj novčanoj naknadi i skrbi za njegovu suprugu Hacer (Hatice Aslan) i sina, tinejdžera Ismaila (Ahmet Rifat Sungar). No dok je Eyüp iza rešetaka, a Hacer ni ne pokušava obuzdati očito problematičnog Ismaila, Servet će neplanirano izgubiti izbore. Kada Hacer uskoro dođe u njegov ured zahtijevajući isplatu obećanog novca, Servet će u odnosu prema njoj pokušati povratiti poljuljanu snagu, samopouzdanje i muškost. Dok se Hacer sa Servetom upušta u površan seksualni odnos, a Ismail na zategnute obiteljske odnose počinje reagirati buntovništvom, na površinu će početi isplivavati detalji njihove obiteljske tragedije.
Daroviti Nuri Bilge Ceylan, među ostalim potpisnik hvaljene i nagrađivane dijelom autobiografske trilogije koju čine sjajni filmovi "Gradić" ("Kasaba"), „Dalek“ (Uzak") i "Svibanjski oblaci" ("Mayis sikintisi"), kao i ovogodišnjeg kanskog laureata "Zimski san", jedan od najzanimljivijih i najboljih suvremenih turskih filmaša. Za režiju noirovske obiteljske drame s elementima trilera "Tri majmuna" Ceylan je 2008. godine posve zasluženo nagrađen u Cannesu, a riječ je o njegovom dosad žanrovski najusmjerenijem ostvarenju. Izbjegavajući melankolične pasaže i otvorene posvete svojim omiljenim redateljima Andreju Tarkovskom, Michelangelu Antonioniju i Abbasu Kiarostamiju, Ceylan ipak ne odustaje od svojih omiljenih tema i autorskih te izvedbenih preokupacija, od bavljenja manje ili više senzibilnim dušama zarobljenima u egzistencijalnim slijepim ulicama, kao i analizom obitelji koja se pokušava održati na okupu, obitelji čiji opstanak podjednako ugrožavaju vanjski svijet koliko i unutarnji autodestruktivni nagoni njezinih članova, preko sofisticirane vizualne stiliziranosti i iznimno dojmljive likovnosti kojom dominiraju tamni i sivi tonovi, do bavljenja intrigantnim egzistencijalističkim motivima, seksualnom, političkom, duhovnom i inim opresijama, te pojedinčevim otuđenjem u jednoličnoj no detaljno predočenoj svakodnevici.
Iako za razliku od svojih prethodnih filmova redatelj u "Tri majmuna" naglašava dramatiku zbivanja, on u cjelinu ipak umeće i mirnije i neobično lirske trenutke, u kojima ponašanja i sudbine protagonista navješćuje krajolicima, promjenama vremena i olujnim oblacima koji se nadvijaju nad njihovu izduženu zgradu pored mora. Ceylanova je režija očekivano sugestivna i dojmljiva, fotografija njegova stalnog suradnika Gokhana Tiryakija impresivno oslikava intimna stanja likova i nadopisuje njihove osobnosti, a autor i ovim filmom, za njegove standarde iznenađujuće stiliziranim, potvrđuje majstorstvo u funkcionalnoj uporabi zvukova, boja i svjetla, kao i prirodne i zadane scenografije.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 07/06/2014 : 12:19:01
|
Danas u 15:25 na HTV 3 Nema problema prijatelju (Si può fare... amigo), r. Maurizio Lucidi, Španjolska / Italija / Francuska, 1972.
Korpulentni Hiram Coburn (Bud Spencer) dobrodušni je lutalica i kradljivac konja, naizgled grubijan kojeg jednog dana od linča i vješanja spasi odvjetnik u pratnji svog malog nećaka Chipa Andersona (Renato Cestiè). Nakon što odvjetnik ubrzo umre, skrb o dječaku koji je od ujaka naslijedio nešto bezvrijedne zemlje preuzet će upravo Hiram, koji je ujaku na samrti obećao da će dječak dobiti ono što mu pripada. U međuvremenu Hiramovim tragom kreće cinični revolveraš Sonny Bronston (Jack Palance), čovjek s čijom je kćeri Mary (Dany Saval) Hiram nekoć bio u vezi i koji je sad odlučio da se on mora oženiti djevojkom. Očekivano, ta se ideja Hiramu neće osobito svidjeti, zbog čega će između njega i Bronstona doći do tučnjava pa i do vatrenih okršaja. A kad naposljetku svi stignu u grad u kojem moraju preuzeti dječakovo nasljedstvo, iznenađeni će otkriti da ono i nije tako bezvrijedno kao što su mislili.
Zabavna i duhovita špageti-vestern komedija redatelja Maurizija Lucidija ("Posljednja prilika", "Zašto ne vodimo ljubav?"), za koji scenarij prema priči Ernesta Gastaldija ("Zovem se Nobody") potpisuje iskusni Rafael Azcona ("Razlog za život i razlog za smrt"), prvi je špageti-vestern u kojem je Bud Spencer nastupio bez svog stalnog partnera Terencea Hilla. Tijekom 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća vrlo popularni glumac ("Pazi da ne bude gužve", "Par-nepar", "Šerif u dolini Nila", "Šerif u svemiru"), a nekad uspješni talijanski plivač i olimpijac pravim imenom Carlo Pedersoli, Bud Spencer je sportsku karijeru s velikim uspjehom zamijenio onom glumačkom, svoj robusni tjelesni izgled efektno pretvorivši u prednost. Svoje najpoznatije uloge Spencer je ostvario u filmovima jednostavnih i formulaičnih zapleta koji obiluju ironijskim odmakom i stripovski dizajniranim tučnjavama nadahnutim groteskom i poetikom nijemog filma, a u kojima su formalni žanrovi samo nužan okvir za nizanje komičnih situacija s naglaskom na parodiju, burlesku i apsurd. Takav je slučaj i s današnjim ostvarenjem, koje se u jugoslavenskim kinima prikazivalo pod naslovom "Avanture jednog gorostasa" i u kojem se tek formalne i znatno ublažene žanrovske odrednice špageti-vesterna na efektan i zabavan način nadograđuju komedijom situacije i karaktera. Partner Buda Spencera je legendarni oskarovac Jack Palance ("Shane", "Mladi revolveraši", "Batman"), nekad boksač teške kategorije ukrajinskih korijena i pravog imena Vladimir Ivanovič Palahnuik, a u sporednoj roli nastupa i znani Francisco Rabal ("Viridiana", "Pomrčina"). Valja spomenuti i da filmsku fotografiju potpisuje nagrađivani Aldo Tonti ("Cabirijine noći", "Odsjaji u zlatnom oku", "Grof Monte-Cristo").
Na YouTubeu je loša kopija čitavog filma sinkroniziranog na engleski, sa zvukom koji prati jeka:
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
Edited by - Johnny Difool on 07/06/2014 12:19:41 |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 12/06/2014 : 18:11:50
|
Znam da ovo večeras nitko neće gledati, ali svejedno! 
Večeras u 20:01 na HTV 3 Dani ljubavi (Giorni d´amore), r. Giuseppe De Santis i Leopoldo Savona, Italija / Francuska, 1954.
Slikoviti talijanski gradić u pokrajini Ciociari sredinom 50-ih godina prošlog stoljeća. Naočiti mladi Pasquale Droppio (Marcello Mastroianni) snažno je zaljubljen u privlačnu i romantičnu Angelu Cafalli (Marina Vlady), a premda i ona njega duboko i iskreno voli, oboje su prisiljeni neprekidno odgađati svoje vjenčanje. Glavni razlog tome leži u činjenici da i Pasquale i Angela potječu iz siromašnih obitelji koje su vlasnice susjednih poljoprivrednih zemljišta i koje nisu u mogućnosti mladom paru podmiriti troškove tradicionalnog vjenčanja. Umorni od beskrajnog čekanja, Pasquale i Angela dođu na ideju organiziranja lažne djevojčine otmice, nakon čega bi ona formalno bila „osramoćena“ i kao takva prisiljena udati se za mladića. No njihove će planove poremetiti neki neočekivani događaji, kao i nesporazumi do kojih će doći između Pasqualeove majke Lorete (Angelina Chiusano) i oca Orestea (Lucien Gallas) s jedne, te Angeline majke Concette (Angelina Longobardi) i brata Adolfa (Fernando Jacovolta) s druge strane.
Godine 1955. nagrađena na Međunarodnom filmskom festivalu u San Sebastiánu, atraktivna i zabavna romantična komedija „Dani ljubavi“ uglednog Giuseppea De Santisa („Gorka riža“, „Nema mira među maslinama“) i Leopolda Savone („Mongoli“, „Legenda o fra Diavolu“) realizirana je u razdoblju nakon što je De Santisova karijera već doživjela svoj vrhunac. Student filozofije i književnosti, filmski kritičar i suradnik Luchina Viscontija na remek-djelu „Opsesija“, De Santis je bio angažiran filmaš ljevičarskih političkih uvjerenja koji je svoja najznačajnija djela stvorio u okrilju neorealizma. Tematizirajući turobno socijalno stanje u talijanskoj provinciji u razdoblju poslije Drugog svjetskog rata, De Santis je često posezao i za elementima melodrame i suptilne erotike, a režirao je i snažno socijalno angažiranu te Zlatnim globusom nagrađenu i za Oscara u kategoriji najboljeg filma s neengleskog govornog područja nominiranu neorealističku dramu „Cesta duga godinu dana“. Današnji film koji De Santis potpisuje kao suredatelj nepretenciozna je, ležerna, jarkim mediteranskim koloritom obojana pučka komedija koju odlikuju i efektno eksploatiranje slikovitih mediteranskih karaktera i mentaliteta, prepoznatljiv mediteranski humor, frivolno ozračje te raspoložene i lagano ironijski pomaknute glumačke interpretacije. U glavnoj ulozi nastupa glasoviti i tri puta za Oscara nominirani Marcello Mastroianni („Slatki život“, „Noć“, „8 ½“), a njegova ravnopravna partnerica je u ono vrijeme vrlo popularna Marina Vlady („Splendor“ Ettorea Scole), za ulogu u prilično uspjeloj „Bračnoj postelji“ Marca Ferrerija nagrađena u Cannesu i nominirana za Zlatni globus.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 12/06/2014 : 18:24:02
|
Na ovo možda netko i baci oko! 
Svakako preporuka!
Večeras u 23:48 na HTV 3 Mlijeko tuge (La teta asustada), r. Claudia Llosa, Španjolska / Peru, 2009.
Sjajnom dramom "Mlijeko tuge" peruanska scenaristica i redateljica Claudia Llosa zasluženo je 2009. godine pobijedila na Berlinaleu te osvojila i nagradu FIPRESCI. Priču o povučenoj djevojci Fausti (Magaly Solier) koja, radeći kao služavka kod bogate obitelji u Limi, organizira sahranu netom preminule majke, danas 37-godišnja autorica realizirala je kao impresivno socijalno intoniranu, pseudodokumentaristički autentičnu, iznimno tjeskobnu, vrlo sugestivnu i naglašeno atmosferičnu posvetu ženama koje su tijekom građanskog rata početkom 80-ih godina silovali pripadnici maoističkog pokreta Sandero Luminoso. U prvom peruanskom filmu nominiranom za Oscara Claudia Llosa se bavi peruanskim narodnim vjerovanjem da su se traume tada silovanih žena mlijekom kojim su ih dojile prenijele na njihovu djecu, te da tragični događaji u vremenima ratova i nasilja trajno mijenjaju živote ne samo njima zahvaćenih osoba nego i sljedećih generacija.
Temeljeno na knjizi "Entre Prójimos" Kimberly Theidon, profesorice antropologije s Harvarda i ravnateljice Instituta za socijalnu pravdu Praxis, "Mlijeko tuge" je film koji počiva na snažnim kontrastima. Sahrani djevojčine majke tako je kontrastirana ženidba sina njezine tete, stalno su prisutne izrazite klasne i socijalne razlike, a redateljica efektno propitkuje i odnos tradicije i suvremenosti. Od iznimnog uvodnog prizora umiruće majke koja elegičnom pjesmom otkriva kakve je sve strahote doživjela, preko saznanja da je njena upadljivo distancirana kći u vrijeme mira u svrhu zaštite od mogućeg silovanja u spolni organ stavila krumpir, do otkrića djevojčinog pjevačkog dara koji je naslijedila od pokojnice, "Mlijeko tuge" osvaja suptilnošću, meditativnošću i metaforičnošću koje su apostrofirane dugim kadrovima i polaganim ritmom.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 17/06/2014 : 16:39:06
|
Večeras u 20:01 na HTV 3 Odavde do vječnosti (From Here to Eternity), r. Fred Zinnemann, SAD, 1953.
Američka luka Pearl Harbor tijekom ljeta 1941. godine. Među vojnicima na obuci je i Robert Lee Prewitt (Montgomery Clift), odličan boksač koji je jednom u ringu oslijepio protivnika, zbog čega se ne želi pridružiti vojničkoj boksačkoj momčadi. Takvom svom odlukom on isprovocira satnika Danu Holmesa (Philip Ober), te ovaj drugim vojnicima zapovjedi da Prewittu maksimalno otežaju obuku i život u vojarni. Bježeći od teške svakodnevice, u kojoj se sukobljava i s grubim narednikom Judsonom (Ernest Borgnine), Prewitt će se ubrzo početi zbližavati s atraktivnom barskom zabavljačicom Almom „Lorene“ Burke (Donna Reed). Istovremeno, senzibilna Holmesova supruga Karen (Deborah Kerr) započinje ljubavnu vezu s markantnim narednikom Miltonom Wardenom (Burt Lancaster). Strastvene ljubavne veze i zategnuti odnosi među vojnicima i časnicima naposljetku će dovesti do tragedije.
Glasovita romantična ratna drama Freda Zinnemanna („Točno u podne“, „Dan šakala“) dojmljiva je adaptacija nagrađivanog istoimenog romana Jamesa Jonesa, godine 1954. od čak 13 nominacija za Oscara nagrađena s njih osam, uključujući one za najbolji film, režiju, scenarij te sporednu mušku i žensku ulogu. Dok Jonesov roman odlikuje izraziti naturalizam u prikazu zbivanja u Pearl Harboru neposredno pred početak Drugog svjetskog rata, redatelj Zinnemann uz suradnju scenarista Daniela Taradasha („Zvono, knjiga i svijeća“) taj naturalizam znatno ublažava, pri tome ublažavajući i neke provokativne detalje iz proze. Tako je primjerice Lorene od prostitutke iz bordela u romanu na filmu transponirana u barsku zabavljačicu, a izmijenjena su i neka karakterna obilježja likova. Unatoč tome, film krasi sugestivan ugođaj ekspandirajućeg očaja i rezignacije, a vrlo efektno je razrađen temeljni motiv romana, suprotstavljanje senzibilnih pojedinaca brutalnosti unutar vojne postrojbe kojoj pripadaju. Dakako, glavni mamci za gledatelje su tadašnje velike zvijezde u glumačkoj postavi, od Burta Lancastera i Montgomeryja Clifta do Deborah Kerr („Crni narcis“, „Kralj i ja“) i Franka Sinatre, ali aduti filma su i spretno umetanje melodrame i naglašena emotivnost. Prema nekim pričama Sinatra je ulogu dobio zahvaljujući svojim vezama s mafijom, što je F.F. Coppoli kasnije poslužilo za intrigantnu epizodu u „Kumu“, no ako tome i jest bilo tako, Sinatra je uistinu izvrstan i za svoju je ulogu zasluženo osvojio Oscara.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 19/06/2014 : 11:17:40
|
Večeras u 20:01 na HTV 3 Kratak susret (Brief Encounter), r. David Lean, Velika Britanija, 1945.
Tijekom 1945. godine, nedugo nakon završetka Drugog svjetskog rata, na britanskoj željezničkoj postaji Milford senzibilna Laura Jesson (Celia Johnson) jednog dana susretne markantnog Alexa Harveya (Trevor Howard). Laura je plaha i obitelji odana žena udana za dobrodušnog i nezanimljivog Freda Jessona (Cyril Raymond), s kojim ima sina Bobbieja (Richard Thomas) i kći Margaret (Henrietta Vincent). I Alec je oženjen te obitelji privržen muškarac koji, iako također svjestan jednoličnosti svog bračnog života, ne traga ni za kakvim pustolovinama izvan braka. Već pri prvom susretu u čekaonici, nakon što Alex nježno ukloni prljavštinu s njenog oka, i Laura i on postanu svjesni snažne obostrane privlačnosti. Tijekom slijedećih odlazaka u kupovinu, Laura će na postaji Milford nastaviti susretati Alexa, a pri svakom novom susretu njihovo će se prijateljstvo razvijati u smjeru romanse. A kad susreti postanu redoviti svakog četvrtka poslijepodne, unatoč obostrane svijesti o tome da ne smiju razoriti svoje obitelji, između Laure i Alexa past će i prvi poljupci.
Godine 1947. nominirana za Oscara u kategorijama najbolje režije, scenarija i glavne ženske uloge, te godinu ranije ovjenčana Velikom nagradom na festivalu u Cannesu, fascinantna romantična drama „Kratak susret“ glasovitog Davida Leana („Most na rijeci Kwai“, „Doktor Živago“, „Put u Indiju“) iznimno je uspjela adaptacija hvaljenog kazališnog komada „Still Life“ Noela Cowarda. Posrijedi je maestralno režirana i neopisivo sugestivna intimistička drama, suptilno i dojmljivo atmosferično remek-djelo koje se prometnulo u prvi veliki kritičarski i komercijalni Leanov uspjeh, te koje se drži možda i najuspjelijim ostvarenjem u cjelokupnom redateljevu opusu. Uz suradnju nepotpisanih i višestruko za Oscara nominiranih scenarista Noela Cowarda („Borimo se na moru“), Anthonyja Havelocka-Allana („Ryanova kći“) i Ronalda Neamea („Posljednja Posejdonova avantura“), Lean je kreirao realistički intoniranu i gotovo dokumentaristički ambijentiranu cjelinu u kojoj je melodrama promišljeno izbjegnuta, koja obiluje životnim detaljima i naizgled nevažnim usputnim „sitnicama“, u kojoj se motiv slučajnosti eksploatira na majstorski način te koju nose primjereno suzdržane glumačke interpretacije. U glavnoj ulozi nastupa zasluženo za Oscara nominirana Celia Johnson („Sretna obitelj“, „Vjerujem u tebe“), njezin ravnopravni partner je nagrađivani Trevor Howard („Treći čovjek“, „Superman“,„Gandhi“), a impresivnu fotografiju potpisuje oskarovac Robert Krasker („Treći čovjek“, „El Cid“).
Na YouTubeu je Criterionova kopija čitavog filma:
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
vukozec
Advanced Member
4867 Posts
Member since 17/08/2013 |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 21/06/2014 : 19:12:09
|
Dobro si me sjetio! 
Dakle:
Noćas u 00:01 na HTV 1 U zaklon (Take Shelter), r. Jeff Nichols, SAD, 2011.
Egzistencijalna psihološka drama s elementima fantastike i horora U zaklon, na festivalu u Cannesu 2011. proglašena najboljim filmom na Tjednu kritike i s uspjehom iste godine prikazana na Sundanceu, drugi je scenaristički i redateljski projekt Jeffa Nicholsa, izuzetno darovitog 35-godišnjeg filmaša koji se 2007. afirmirao kod nas nedistribuiranom hvaljenom dramom Shutgun Stories. Radnja tog filma, s pričom o članovima patrijarhalne obitelji u Arkansasu koji se suočavaju sa smrću religioznog no grubog i okrutnog oca, također je bila smještena u ruralnu američku provinciju, a odlikovali su je polagani ritam, sigurna režija, dojmljiv realistički prosede i sjajna uloga Michaela Shannona koji se specijalizirao za role osebujnih, asocijalnih i mentalno pomaknutih likova.
Takav je i isprva mirni i racionalni Curtis, marljivi građevinski radnik i predani obiteljski čovjek koji sa suprugom Samanthom i gluhonijemom kćeri Hannah mirnom svakodnevicom živi u idiličnoj seoskoj provinciji Ohija. Sve se čini gotovo savršenim, jer Curtis ima jako dobru plaću, skladne odnose sa šefom te kolegom i najboljim prijateljem Dewartom, ali i odličnu zdravstvenu zaštitu zahvaljujući kojoj će Hannah uskoro moći ugraditi pužnicu. No njegov će se život iznenada početi mijenjati kad ubrzo počne doživljavati uznemirujuće vizije i sanjati zastrašujuće snove. U njima ga žestoko napadaju nepoznati ljudi i odani kućni pas, nebom mahnito lete ogromna jata ptica, a kao najveća opasnost doima se tajfun koji se približava njihovoj kući. Mučen vizijama i snovima Curtis će se početi iracionalno ponašati, a kad naposljetku i Samantha posumnja na ozbiljne psihičke smetnje, on će zaključiti da je genetski predestiniran na paranoidnu shizofreniju od koje boluje i njegova majka.
Vrlo sugestivno režiran film U zaklon, čija su zasebne vrline sjajno kreiranje ekspandirajućeg tjeskobnog i gotovo paranoidnog ozračja te učinkovita nadogradnja realističkog prosedea fantastičnim i horor elementima, odlično funkcionira na više razina. Ponajprije kao intrigantna psihološka studija muškarca na rubu srednjih godina koji strahuje od mogućih prvih simptoma pojave ozbiljnog i možda genetski uvjetovanog mentalnog poremećaja. Potom kao analiza obiteljskih odnosa u na prvi pogled vrlo skladnoj mikrozajednici čiji se članovi sa životnim nevoljama suočavaju stoički i oslanjajući se jedni na druge. No autor inteligentno u taj sloj ubacuje i poneki naizgled usputni detalj koji ozbiljno narušava sliku prividnog sklada. Tu je manje riječ o Curtisovu zategnutom i hladnom odnosu s bratom u pozadini čega su zacijelo ozbiljni sukobi iz prošlosti moguće povezani s majčinom bolešću, a više o nezdravim relacijama u Curtisovoj porodici čiji je šef njegov autoritativni i naglašeno religiozni punac pred kojim se protagonist mora pravdati zbog svojih neodlazaka u crkvu. Ti su detalji samo naznačeni, no pažljivijem gledatelju jasno sugeriraju napukline u Curtisovoj obiteljskoj idili, zbog čega se njegove psihičke smetnje i mijene mogu čitati i kao odgovor na jednoličnu svakodnevicu u kojoj je izložen i opresiji.
Napokon, U zaklon sjajno funkcionira i kao suptilna socijalna alegorija o američkom društvu koje trese onodobni prvi val gospodarske krize, a u tom prvom valu obitelj kao mitska i arhetipski embrionalna američka mikrozajednica i njezin širi društveni okvir u također mitskoj američkoj provinciji još uvijek funkcioniraju naizgled normalno. No protagonist na horizontu vidi razorni i pogubni drugi val krize, ono što ekonomisti nazivaju njezinim dvostrukim dnom, a njegovi snovi i vizije predstavljaju slutnju ne samo osobne i uže obiteljske ugroze nego i raspada svih društvenih vrijednosti i instanci. Redatelj Nichols kritičan je prema trenutnom stanju u američkom društvu, u kojem čovjek s mogućim simptomima ozbiljne bolesti, koji je k tome i otac hendikepiranog djeteta te hranitelj obitelji, nemilosrdno dobije otkaz zbog male i u osnovi neškodljive zlouporabe tvrtkine imovine, posljedica čega je i gubitak zdravstvene skrbi za njega, suprugu i kći. Da sve bude gore, takvog čovjeka pod otkazom i s još neuspostavljenom dijagnozom svi smjesta izbjegavaju kao da je kužan, premda je posrijedi ekonomskim rječnikom rečeno katastrofičar koji predviđa skoru kataklizmu. U zaklon je promišljeno koncipiran i prilično ambiciozan film koji se doima kao da ga je u vrijeme nastanka Misterioznih znakova mogao režirati M. Night Shyamalan, koji završni kadar posuđuje od izvrsne satirične humorne drame Ozbiljan čovjek braće Coen, te koji Jeffa Nicholsa afirmira kao izuzetno zanimljivo novo redateljsko ime.
Razgovor s redateljem o filmu:
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 21/06/2014 : 19:20:44
|
Noćas u 00:29 na HTV 3 Slijedi me tiho (Follow Me Quietly), r. Richard Fleischer, SAD, 1949.
U nekom američkom gradu nalik Los Angelesu, nemilosrdni serijski ubojica koji si je dao nadimak Sudac već mjesecima sije smrt. Uvijek napada za kišnog vremena, žrtve davi s leđa, a bira ih prema vlastitoj prosudbi ljudi bez kojih bi svijet bio bolje mjesto. Za njim još od prvog ubojstva tragaju poručnik Harry Grant (Wiliam Lundigan) i njegov partner narednik Art Collins (Jeff Corey), grubi i uporni detektivi već prilično frustrirani činjenicom da se istraga nikako ne uspijeva pomaknuti s mjesta. Stvari će se ipak početi mijenjati kad uredništvo tabloida Zločin s četiri zvjezdice za praćenje slučaja angažira atraktivnu mladu novinarku Ann Gorman (Dorothy Patrick), te kad Harry na temelju iskaza nekih očevidaca napravi lutku bez lica koja bi im barem donekle trebala olakšati istragu. Nakon što se s Ann dogovori da on prije objavljivanja mora odobriti svaki njen tekst o slučaju, Harry će postati toliko opsjednut lovom na Suca da će s lutkom početi razgovarati kao da je živo biće.
Intrigantna noirovska triler-drama temeljena na priči Francisa Rosenwalda („Supruga Monte Christa“ Edgara G. Ulmera) i glasovitog Anthonyja Manna („Winchester ´73“, „Pad rimskog carstva“) jedno je od ranih ne-kratkometražnih ostvarenja u karijeri oskarovca Richarda Fleischera („Vikinzi“, „Zeleno sunce“, „Conan razarač“). Sin pionira animacije Maxa Fleischera, općenito se smatra pouzdanim zanatlijom koji se tijekom duge i bogate karijere okušao u različitim žanrovima, od film-noira („Uski prolaz“) te fantastike i horora („Soylent Green“, „Amytiville 3-D“), preko ratne drame („Tora! Tora! Tora!“) i žanra mača i magije („Conan razarač“, „Crvena Sonja“), do povijesnih i biografskih drama („Barabba“, „Che“), trilera, mjuzikla i vesterna. Ponekad sklon i provokaciji, primjerice u spomenutom filmu „Che“ i akcijskoj romantičnoj drami „Mandingo“ u kojoj se pozabavio i romansom tamnoputog roba i bijele gospodarice na američkom jugu sredinom 19. stoljeća, Fleischer je potpisao neke od najvećih hitova 60-ih i 70-ih godina.
Njegovo večerašnje ostvarenje niskim je proračunom realiziran B-film u kojem unatoč trajanju od svega 60 minuta autor uvjerljivo demonstrira redateljsko majstorstvo. Ozračje noira je sugestivno i prilično dojmljivo dočarano, protagonisti su poslu maksimalno predani pozitivci koji gledatelje upoznaju s mračnim i tjeskobnim američkim podzemljem u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, efektnosti pridonosi i pseudodokumentaristički pristup u prikazu procedure policijske istrage, a cjelinu nose raspoložene glumačke interpretacije. U glavnoj ulozi nastupa znani William Lundigan („Morski sokol“ i „Santa Fe Trail“ Michaela Curtiza), njegovi su partneri markantni Jeff Corey („Butch Cassidy i Sundance Kid“, „Mali veliki čovjek“) i atraktivna Dorothy Patrick („Kuća pored rijeke“, „Pjevajmo na kiši“), a fotografiju potpisuje ugledni Robert De Grasse („Vrata za pozornicu“, „Kradljivac tijela“).
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 21/06/2014 : 19:34:52
|
Večeras u 20:05 na Novoj Tv Harry Potter i princ miješane krvi (Harry Potter and the Half-Blood Prince), r. Peter Yates, Velika Britanija / SAD, 2009.
Adaptacija ponešto skraćenog i izmijenjenog šestog nastavka megapopularnog književnog serijala o doživljajima Harryja Pottera (Daniel Radcliffe), stvorenog u mašti J. K. Rowling, "izabranog" mladog čarobnjaka i njegove najbolje prijatelje Hermione Granger (Emma Watson) i Rona Weasleya (Rupert Grint) zatječe u 6. razredu čarobnjačke škole Hogwarts. Zastrašujuće Smrtonoše opakog lorda Voldemorta predvođene Bellatrix Lestrange (Helena Bonham Carter) sve više prijete Hogwartsu ali i samom Londonu, a Harryjev mentor i ravnatelj škole Albus Dumbledore (Michael Gambon) angažira novog predavača Horacea Slughorna (Jim Broadbent), stručnjaka za spravljanje čarobnih napitaka. Dok Dumbledore otkriva Harryju detalje o mladom Voldemortu, njegovom bivšem učeniku pravog imena Tom Riddle, Ron se upušta u vezu s posesivnom vršnjakinjom Lavender Brown (Jessie Cave), ne shvaćajući da je Hermione zaljubljena u njega. No nitko ne zna da je zagonetni profesor Severus Snape (Alan Rickman) sluga gospodara tame Voldemorta i zaštitnik Dracoa Malfoya (Tom Felton), te da će u ključnom trenutku izdati Dumbledorea.
Superiorno prethodnom dijelu serijala, koji je kao i ovaj film režirao David Yates (serija "U vrtlogu igre"), još jedno poglavlje iznimno unosne franšize odlikuju uistinu impresivni specijalni efekti, zanimljivo i donekle intrigantno karakterno uslojavanje mladih protagonista, razmjerno vješto prepletanje ležernih romantičnih s prilično mračnim i pesimističnim dionicama, sugestivno gradiranje ozračja tjeskobe i narastajuće opasnosti, scenografska, vizualna i ikonografska zaokruženost cjeline te raspoloženi nastupi kreme britanskog glumišta. Nažalost, opsežna i složena priča pati od dramaturške neurednosti i dosta praznog hoda, osobito u središnjoj trećini kojoj nedostaje ritma i atraktivnijih zbivanja. Također, ljubavne zavrzlame Harryja i prijatelja pretjerano su infantilne i klišeizirane, neki bitni sporedni likovi ostaju u drugom planu, a pustolovina i akcija su dobrano zapostavljene. Za nevolju, sve više smetaju primjetne dobne razlike između 20-godišnjih glavnih zvijezda i znatno mlađih junaka koje glume.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 25/06/2014 : 23:13:29
|
Upravo ide na HTV 3, ali reprizira se sutra u 14:35 Bila jednom revolucija / Za šaku dinamita / Sagni se! (Giù la testa / Once Upon a Time in the Revolution), r. Sergio Leone, Italija, 1971.
Sjajan špageti-vestern velikog Sergia, godine 1972. ovjenčan nagradom David di Donatello za najboljeg redatelja, priča je o nekadašnjem irskom revolucionaru Johnu H. Malloryju (James Coburn) čiji se put u Meksiku tijekom meksičke revolucije križa s onim siromašnog bandita Juana Mirande (Rod Steiger). Drugi film iz Leoneove "Bilo jednom..." trilogije njegov je duboko intimistički projekt režiju kojeg je preuzeo od Petera Bogdanovicha, koji je odustao zbog nemogućnosti držanja svih konaca čvrsto u rukama. James Coburn, koji je prethodno odbio glavnu ulogu u "Za šaku dolara", i Rod Steiger role su prihvatili pod isključivim uvjetom da film režira Leone. To je razlog što je film dosta jasno dramaturški podijeljen na dva dijela, zabavniji prvi i znatno ozbiljniji pa i pesimističniji drugi. Počevši od uvodnog citata Mao Zedonga, čitav je film snažno socijalno-kritički a dijelom i ideološki intoniran, a uz scenarističku suradnju Luciana Vincenzonija ("Za dolar više", "Dobar, loš, zao") i Sergija Donatija ("Bilo jednom na Divljem zapadu") Leone povlači paralele i s nacizmom i fašizmom. Najkraće, bili ljubitelji špageti-vesterna ili ne, Leoneovo remek-djelo se ne propušta.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 25/06/2014 : 23:27:16
|
Večeras u 23:45 na HTV 3 Grad nade (City of Hope), r. John Sayles, SAD, 1991.
Među mještanima izmišljenog američkog grada sličnog New Jerseyu a zvanog Grad nade je i mladi Nick Rinaldi (Vincent Spano), koji zbog sukoba sa svojim ocem, građevinarom Joeom (Tony Lo Bianco), odluči dati otkaz na ugodnom i pristojno plaćenom radnom mjestu koje mu je osigurao upravo otac. Naime, Nick više ne može podnositi saznanja o mutnim poslovima koje njegov otac sklapa zahvaljujući političkim vezama, a da bi se izvukao iz kockarskih dugova pristane s ortacima Zipom (Todd Graff) i Bobbyjem (Jace Alexander) sudjelovati u pljački trgovine elektroničkom opremom. Pljačku organizira prijetvorni Carl (John Sayles), korumpirani vlasnik automehaničarske radionice kojeg Nick ne podnosi, a kad operacija pođe po zlu on ipak uspije pobjeći. Kad zahvaljujući doušniku za njegovo sudjelovanje u pljački dozna policajac O´Brien (Kevin Tighe), momak s političkim ambicijama, Nick će se suočiti s optužnicom koja će pogoditi i Joea. On je vlasnik derutnih zgrada za siromašne, a želi li spasiti sina mora pristati na rušenje tih objekata. U noći pljačke Nick se zaljubio u privlačnu Angelu (Barbara Williams), samohranu majku kojoj probleme još uvijek stvara agresivni bivši suprug Rizzo (Anthony John Denison), ujedno i policajac koji će Nicku zagorčati život. Tu je i bivši profesor Wynn (Joe Morton), sad član gradskog vijeća u vezi s emotivnom Reeshom (Angela Bassett), koji u političkom radu želi djelovati moralno i pošteno. No i njemu kao i mnogim drugima planove će poremetiti policijsko zlostavljanje dvoje tamnopute djece.
Izvrsna politička egzistencijalna krimi-drama "Grad nade", na Međunarodnom filmskom festivalu u Tokiju 1991. godine ovjenčana Grand Prixom, prema mnogima je najuspjelije ostvarenje u karijeri izuzetno cijenjenog američkog književnika, producenta, scenarista i redatelja Johna Saylesa, među ostalim potpisnika redom sjajnih naslova "Matewan", "Osmorica izvan igre", "Usamljena zvijezda" i "Deveti krug pakla". Djela u kategoriji najboljeg scenarista dvaput za Oscara nominiranog Saylesa redom su snažne i beskompromisne socijalne drame u kojima autor kao izraziti individualist, jasno iznoseći ljevičarske stavove i nazore, ma promišljen i vrlo sugestivan način preuzima ulogu svojevrsne savjesti američkog društva. A to je društvo opterećeno brojnim problemima, danas baš kao i prije više od dva desetljeća, o čemu jasno govori današnji film. Posrijedi je maestralno režirano mozaično djelo čija su središnja tema sveprisutna korupcija i dekadencija koje u propast vode fiktivni američki grad, sredinu u kojoj stalno tinja iskra rasnih netrpeljivosti, u kojoj red zavode agresivni i rasnim predrasudama opterećeni policajci, koju nastanjuju frustrirani i nesretni pojedinci, te u kojoj zbivanja poput zbora u grčkoj tragediji komentira psihički nestabilni Asteroid u impresivnoj izvedbi Davida Strathairna ("Laku noć, i sretno", "Bourneov ultimatum"). On je tek jedno ugledno ime u zvučnoj glumačkoj postavi u kojoj su i pouzdani Joe Morton ("Terminator 2", serija "Eureka"), odlična no danas nezasluženo dobrano zaboravljena Angela Bassett ("Čudni dani", "Pad Olimpa"), atraktivna Gina Gershon ("Showgirls", "Čovjek bez lica"), kao i sam redatelj. Izuzetno atmosferičnu fotografiju potpisuje trostruki oskarovac Robert Richardson, koji je pozlaćene Akademijine kipiće osvojio za filmove "JFK", "Aviator" i "Hugo", a dojmljivu glazbu ugledni Mason Daring ("Suprotno od seksa", "Tamo gdje je srce").
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 27/06/2014 : 23:47:11
|
Sutra u 09:01 i u 01:16 na HTV 3 U škripcu (Cornered), r. Edward Dmytryk, SAD, 1945.
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, saveznički vojni pilot Laurence Gerard (Dick Powell), podrijetlom Kanađanin koji je duže vrijeme proveo u zarobljeništvu, vraća se u Francusku gdje je služio tijekom rata. Laurence je tada upoznao privlačnu mladu ženu, kći odlučnog Etiennea Rougona (Louis Mercier) i pripadnicu pokreta otpora u koju se snažno zaljubio te se njome ubrzo i oženio. Nakon Laurenceova povratka u službu njegova je supruga ubijena, a Rougon je kao krivca za njezinu smrt identificirao prijetvornog Marcela Jarnaca (Luther Adler), kolaboracionista koji je 1943. godine čini se i sam poginuo. No Rougon sumnja u Jarnacovu smrt, a kad svoje sumnje prenese i na osvete željnog Laurencea, ovaj tragom jednog pisma odluči krenuti u Argentinu, u potragu za Jarnacovom udovicom Madeleine (Micheline Cheirel). Sve će se dodatno zakomplicirati nakon što Laurence već u zračnoj luci upozna zagonetnog Melchiora Inczu (Walter Slezak), čovjeka koji ga čini se jako dobro poznaje, te nakon što kontaktira bogatog poslovnog čovjeka Tomasa Camarga (Steven Geray), koji ga može uvesti u društvo oko Madeleine Jarnac.
Na scenariju intrigantne, dinamične, nepretenciozne i prilično zabavne noirovske triler-drame uglednog Edwarda Dmytryka („Opsesija“, „Mladi lavovi“, „Slomljeno koplje“, „Pobuna na brodu Caine“), za režiju sjajnog žanrovski srodnog naslova „Unakrsna vatra“ 1948. godine nominiranog za Oscara, nepotpisan je surađivao i glasoviti dvostruki oskarovac Ben Hecht („Lice s ožiljkom“, „Njegova djevojka Petko“, „Ozloglašena“). Riječ je o drugom zajedničkom projektu redatelja Dmytryka i glumca Dicka Powella („Dogodilo se sutra“, „Teatar Zanea Graya“), koji su godinu ranije surađivali na izuzetno uspjeloj adaptaciji romana „Zbogom dragana moja“ glasovitog pisca krimića i filmskog scenarista Raymonda Chandlera. Posrijedi je ne sasvim ujednačeno ostvarenje dramaturški povremeno neurednog scenarija i velikog broja likova ne posve jasne dramske funkcije, djelo za koje je predložak prema vlastitoj priči napisao cijenjeni John Wexley („Anđeli garava lica“, „Koraci u mraku“), suradnik na antologijskom remek-djelu „Burne dvadesete“ Raoula Walsha. Svakako, cjelinu odlikuje prilično sugestivnoozračje za koje su pored sigurne režije zaslužne efektna fotografija uglednog Harryja J. Wildea („Muškarci više vole plavuše“), sjajna glazba šest puta za Oscara nominiranog Roya Webba („Silom dadilja“, „Iz prošlosti“) te redom solidne glumačke interpretacije. Partneri Dicka Powella su iskusni Walter Slezak („Čamac za spašavanje“, „Pirat“), atraktivna Micheline Cheirel („Mračna je noć“) i znani Luther Adler („D.O.A. Mrtav pri dolasku“ Rudolpha Matéa).
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 28/06/2014 : 13:39:27
|
Na 100. godišnjicu ubojstva prijestolonasljednika Franje Ferdinanda i njegove supruge Sofije, što je bilo formalnim povodom za početak Prvog svjetskog rata, HTV prikladno emitira:
Večeras u 20:13 na HTV 1 Atentat u Sarajevu, r. Veljko Bulajić, Jugoslavija / Čehoslovačka / Mađarska / Zapadna Njemačka, 1975.
Tijekom lipnja 1914. godine austrougarski nadvojvoda i prijestolonasljednik Franjo Ferdinand (Christopher Plummer) sprema se u pratnji supruge Sofije (Florinda Bolkan) posjetiti Sarajevo. Istovremeno u grad stižu i pripadnici srpske nacionalističke organizacije Mlada Bosna predvođeni Gavrilom Principom (Irfan Mensur) i Nedeljkom Čabrinovićem (Radoš Bajić), momci koji su u Srbiji prošli obuku za izvršenje atentata na nadvojvodu. Planovi za ubojstvo Franje Ferdinanda počeli su se kovati nakon što su članovi srpske terorističke organizacije Crna ruka pod zapovjedništvom Dragutina Dimitrijevića Apisa, ujedno i glavnog zapovjednika srpske vojne obavještajne službe, doznali da će prijestolonasljednik stići u nadzor vojne vježbe. U samom atentatu 28. lipnja sudjelovalo je sedam osoba, pri čemu je Nedeljko Čabrinović najprije bacio bombu na kolonu vozila u kojoj se tijekom vožnje prema Gradskoj vijećnici kretao automobil Ferdinanda i Sofije, a potom je Gavrilo Princip iskoristio gužvu i ustrijelio nadvojvodu i njegovu suprugu.
Godine 1976. nagrađena pulskom Srebrnom arenom za režiju i Posebnim priznanjem na Međunarodnom filmskom festivalu u San Sebastiánu, te iste godine kandidirana za jugoslavenskog predstavnika u natjecanju za Oscara u kategoriji najboljeg filma s neengleskog govornog područja, pri čemu joj je naposljetku ipak izmakla nominacija, intrigantna i atraktivna povijesna drama suscenarista i redatelja Veljka Bulajića („Vlak bez voznog reda“, „Bitka na Neretvi“, „Visoki napon“, Veliki transport“) uspio je prikaz događaja koji su formalno inicirali početak Prvog svjetskog rata. Prvi Bulajićev film realiziran nakon iznimnog uspjeha ratne epopeje „Bitka na Neretvi“, zasigurno najslavnijeg djela specifičnog jugoslavenskog žanra partizanskog filma, predstavlja zanimljivu rekonstrukciju zbivanja neposredno uoči i na sam dan atentata koji je poslužio kao formalni povod za izbijanje rata.
Paralelno prateći nadvojvodu i suprugu s jedne te atentatore s druge strane, Bulajić uz suscenarističku suradnju Čeha Vladimira Bora, svog brata Stevana Bulajića („Kozara“, „Pogled u zjenicu sunca“) i Paula Jarricoa („Tom Dick i Harry“ Garsona Kanina, „Potraga“ Freda Zinnemanna) stvara dramaturški ne sasvim dorađenu i karakterizacijom likova nezaokruženu, povremeno dosta kruto režiranu, no dinamičnu, razmjerno raspoloženo glumljenu i, s iznimkom naturalističke uvodne sekvence lova kakva u današnje vrijeme zacijelo ne bi prošla, politički korektnu cjelinu u kojoj su obje strane predočene u donekle pozitivnom svjetlu. Među zvjezdanom glumačkom postavom najpoznatije ime je ono oskarovca Christophera Plummera („Moje pjesme, moji snovi“, „Čovjek koji je želio biti kralj“, „Ubojstvo ukazom“), a njegovi su partneri atraktivna Florinda Bolkan (serija „Hobotnica“, „Zatočenik Rija“), također oskarovac i sjajan karakterni glumac Maximilian Schell („Željezni križ“, „Mala Odessa“, „Duboki udar“) te pouzdani Irfan Mensur („Čuvar plaže u zimskom periodu“, „Večernja zvona“) i u ono vrijeme mladi glumac Radoš Bajić („Vrhovi Zelengore“, „Banović Strahinja“).
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 28/06/2014 : 13:52:25
|
Večeras u 23:47 na HTV 1 Gospodin Nitko (Mr. Nobody), r. Jaco Van Dormael, Belgija / Njemačka / Kanada / Francuska, 2009.
U fantastičnoj melodrami „Fontana života“, njegovom trećem dugometražnom redateljskom projektu, oskarovac Darren Aronofsky ekranizirao je svoju neobičnu istoimenu kratku priču napisanu u suradnji s Arijem Handelom. Posrijedi je djelo koje je naišlo na sasvim oprečne kritičarske recepcije. Dok su jedni film hvalili kao vrlo originalnu i emotivnu, filozofskim razmišljanjima, psihodelijom i misticizmom impregniranu metafizičnu storiju o putovanju kroz vrijeme i traganju za vječnom ljubavlju, drugi su prigovarali da je riječ o diletantskoj grozoti, nepodnošljivo konfuznoj, hermetičnoj i nerazumljivoj cjelini izgubljenoj u ispraznoj metafizici i ustrajnom kontraproduktivnom izbjegavanju pregledne naracije. Unatoč tome bilo je razvidno da je Aronofsky osebujan filmaš beskompromisno sklon eksperimentiranju, podjednako stilskom i izvedbenom, autor zaokupljen rubnim stanjima ljudskog tijela i duše koji uspijeva isprovocirati snažnu gledateljevu reakciju. Nakon odgledane fantastične egzistencijalne romantične drame „Gospodin Nitko“, za belgijskog scenarista i redatelja Jacoa Van Dormaela, kojem je ovo tek treći dugometražni igrani projekt u tridesetogjednogodišnjoj karijeri, može se reći približno isto. S tom razlikom što se Van Dormael nakon za nagradu BAFTA nominiranog i tematski donekle srodnog naslova „Toto heroj“, priče o 80-godišnjem Thomasu koji se prisjeća svog života presudno usmjerenog činjenicom da je u rodilištu zamijenjen za bogataškog klinca Alfreda, u humornoj melodrami „Osmi dan“ na emotivan no ipak razmjerno konvencionalan način pozabavio temom psihofizičke „normalnosti“ i s njome povezanih pitanja plemenitosti, slobode i prava na izbor.
U svom zasad posljednjem naslovu realiziranom u međunarodnoj europskoj suprodukciji 2009. godine, Van Dormael se na osebujniji, radikalniji, poetičniji i metafizičkiji način vraća temi „Tota heroja“. Protagonist fantastične egzistencijalne romantične drame „Gospodin Nitko“ je 118-godišnji Nemo Nobody u interpretaciji Jareda Letoa, posljednji živi smrtnik na Zemlji koji se u distopijskom svijetu budućnosti 2092. godine pred upornim novinarom prisjeća svog života, točnije svojih mogućih života. Dok javnost u svojevrsnom reality-showu prati iščekivanje njegove skore smrti, jer su ljudi u međuvremenu zahvaljujući „telomerizaciji“ postali besmrtni, Nemo se uz pomoć psihijatra mislima vraća u svoje isprva sretno djetinjstvo, sve do trenutka u kojem su se, kada je njemu bilo 9 godina, odlučili razvesti dječakov otac kojeg tumači Rhys Ifans i majka koju interpretira Natasha Little.
Odluka da li život nastaviti uz majku ili oca bila je prva nerješiva dvojba u Nemovu životu, nakon koje je sve krenulo u nepredvidivim smjerovima. Da je onog dana na željezničkoj postaji potrčao za odlazećim vlakom i nastavio živjeti uz majku, Neo bi se zbližio s romantičnom Anne u izvedbi Diane Kruger, kćerkom drugog majčina muža u kojoj bi pronašao ženu svog života te s njom zasnovao obitelj i dobio dvoje djece. Da je, pak, ostao s ocem, upoznao bi hirovitu Elise koju glumi Sarah Polley, psihotičnim ispadima sklonu curu s kojom ne bi bio sretan jer bi ona čitavog života voljela drugog. A da je otišao samo svojim putem, Neo bi srodnu dušu pronašao u plahoj Jeanne u interpretaciji Linh Dan Pham, no ni u tom braku ne bi bio sretan. A u sva tri slučaja Neo bi poginuo nasilnim smrtima, ili u prometnim nesrećama ili kao pogrešna žrtva plaćenog ubojice, pa je novinaru koji sluša njegovu priču posve nejasno kako je 2092. godine još uvijek živ. Autor vrlo učinkovito, vizualno fascinantno ali i ikonografski dobrano konvencionalno kreira distopijski svijet budućnosti s futurističkom urbanom arhitekturom, sveprisutnim medijima i televizijskim ekranima, otuđenim ljudima, putovanjem na Mars i protagonistovim psihijatrom čije istetovirano lice neodoljivo asocira na ono Dartha Maula iz Lucasove „Fantomske prijetnje“.
Citatima i posvetama tu nije kraj, jer je u imenima likova, nekim detaljima priče i općem dizajnu lako uočiti posvete ili „posudbe“ iz niza glasovitih i(li) kultnih naslova poput Kubrickove „Odiseje u svemiru 2001.“, „Matrixa“ braće Wachowski i Spielbergova „Specijalnog izvještaja“. Također, tematiziranjem idealne i (ne)moguće ljubavi sagledane kroz niz ispravnih i pogrešnih odluka koje pojedinac donosi u životu te kojima ključno određuje vlastitu sudbinu, baš kao i dominantnim tjeskobnim fatalističkim ugođajem, film podsjeća na odlični „Vječni sjaj nepobjedivog uma“ Charlieja Kaufmana i Michela Gondryja, te dijelom na također Kaufmanovo remek-djelo „Sinegdoha, New York“. Popis svijetlih uzora tu ne završava, jer se tijekom gledanja filma neizbježno javljaju asocijacije na glasovito remek-djelo „Prošle godine u Marienbadu“ Alainea Resnaisa, kao i na sjajnu egzistencijalnu dramu „Slučajnost“ Krzyssztofa Kieslowskog, s tom razlikom što u odnosu na spomenuta superiornija ostvarenja „Gospodin Nitko“ ipak ne posjeduje takvu snagu, tematsko bogatstvo i značenjsku slojevitost. No to ne znači da je riječ o slabom filmu, naprotiv, posrijedi je vrlo solidno djelo čija su najveće vrline sigurna i mjestimice nadahnuta režija, sugestivna a u nekim scenama prilično dojmljiva atmosferičnost, atraktivna iako derivativna vizualnost, uvjerljiva emotivnost i podjednako efektno dočaravanje nekih životnih situacija i dvojbi u kojima se svatko od nas može prepoznati.
Vrijedi istaknuti i raspoložene nastupe glumačke postave predvođene pouzdanim Jaredom Letoom, koji je probojnu ulogu ostvario upravo u Aronofskyjevu „Rekvijemu za snove“, i atraktivnom Diane Kruger koja i ovom rolom dokazuje da je sposobna za ambiciozne glumačke zadatke, a ne tek za statiranje pored Brada Pitta i Nicolasa Cagea u holivudskim blockbusterima. Ipak, valja reći da se zbog mjestimice prenaglašene filozofičnosti i metafizičnosti cjelina ponekad doima odveć pretencioznom. Zbog vremenski skokovite radnje koja se odvija u četiri narativna segmenta nije uvijek lako dokučiti što se i u kojem rukavcu priče odvija, a problematične su i povremene pretjerane doslovnosti i natruhe kiča kojima Van Dormael nepotrebno pribjegava. Unatoč tim prigovorima jasno je da je pred nama ostvarenje koje Jacoa Van Dormaela ponovo afirmira kao vrlo zanimljivog filmaša koji nadajmo se neće opet čekati trinaest godina do sljedećeg projekta. „Gospodin Nitko“ je namijenjen ambicioznijim i strpljivijim gledateljima koji od filma traže nešto ako ne novo a ono barem drugačije, i koji za svoju strpljivost bivaju dosta bogato nagrađeni.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 28/06/2014 : 13:59:41
|
Noćas u 02:16 na HTV 1 Rawhide (Rawhide), r. Henry Hathaway, SAD, 1951.
Markantni Tom Owens (Tyrone Power) pomoćnik je sredovječnog Sama Todda (Edgar Buchanan), upravitelja udaljene postaje za poštanske kočije. Kad jednom od takvih kočija doputuje i privlačna Vinnie Holt (Susan Hayward), Tom otkrije da je ona senzibilna žena ali i majka djetešca o kojem brižno skrbi. U međuvremenu, iz zatvora su pobjegla četvorica razbojnika predvođena okrutnim Rafeom Zimmermanom (Hugh Marlowe), a nakon bijega su krenuli upravo prema Toddovoj postaji. Doznavši za ubojice u bijegu, Tom predloži Vinnie da se zbog sigurnosti sebe i djeteta zadrži na postaji do slijedećeg dana. Ubrzo potom razbojnici stignu i ubiju Todda, a Toma i Vinnie odluče poštedjeti zbog pogrešnog zaključka da su oni oboje djetetovi roditelji. Zimmerman i ostali čekaju dolazak kočije s pošiljkom zlata koju namjeravaju opljačkati, a vjeruju da bi im Tom, Vinnie i dijete mogli poslužiti kao taoci. Sve će se dodatno zakomplicirati kad se Zimmerman sa svojim psihotičnim ortakom Tevisom (Jack Elam) sukobi oko sudbine Toma i Vinnie.
Uspio vestern pouzdanog Henryja Hathawaya („Kuća u 92. ulici“, „Poljubac smrti“, „Niagara“, „Sinovi Katie Elder“, „Nevada Smith“), cijenjenog filmaša koji je za režiju pustolovne drame „Život bengalskog kopljanika“ 1936. godine nominiran za Oscara, prepravak je sjajne krimi-melodrame „Ne dajmo im milosti“ Georgea Marshalla iz 1935. godine. Izvorni scenarij Kubeca Glasmona i Henryja Lehrmana preradio je glasoviti oskarovac Dudley Nichols („Potkazivač“, „Silom dadilja“, „Poštanska kočija“), no u njegovom je rukopisu primjetan određeni zamor, koji u kombinaciji s mjestimice banalnim dijalozima ostavlja dojam da se scenarist nije sasvim snašao te da bi priču radije usmjerio pravcem trilera. Svakako, riječ je o sugestivno režiranom, atmosferičnom i uzbudljivom ostvarenju koje pored mahom dojmljivo kreiranog suspensea i impresivne fotografije također oskarovca Miltona R. Krasnera („Sve o Evi“, „Sedam godina vjernosti“) odlikuju i izvrsne glumačke interpretacije. U glavnoj ulozi nastupa popularni Tyrone Power („Znak Zorroa“, „Svjedok optužbe“), a njegovi su partneri atraktivna oskarovka Susan Hayward („Snjegovi Kilimanjara“, „Želim živjeti“), naočiti Hugh Marlowe („Sve o Evi“, „Dan kada se Zemlja zaustavila“), iskusni Edgar Buchanan („Shane“, „Sudac Roy Bean“) i uvijek odlični Jack Elam u našim krajevima zvan Ćoro („Bilo jednom na Divljem zapadu“, „Utrka Cannonball“).
Na YouTubeu je slaba kopija čitavog filma:
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 28/06/2014 : 21:04:36
|
Večeras u 21:55 na Novoj Tv Poslije sumraka (After the Sunset), r. Brett Ratner, SAD, 2004.
Nakon što vješto izvedu još jednu akciju, krađu basnoslovnog drugog Napoleonova dijamanta, pri čemu prevare i zbunjenog FBI-jeva agenta Stana Lloyda (Woody Harrelson), iskusni lopov Max Burdett (Pierce Brosnan) i njegova atraktivna djevojka i suradnica Lola Cirillo (Salma Hayek) sklone se na idilični Rajski otok na Bahamima. Na Lolin nagovor pristavši povući se iz posla i živjeti sređenim životom, nemirni Max jednog dana na otoku neočekivano ugleda Lloyda. Nespretni agent već punih sedam godina, još otkad je Max ukrao prvi Napoleonov dijamant, pokušava uhvatiti šarmantnog lopova koji mu uvijek uspijeva umaknuti. Ovog je puta Lloyd uvjeren da Max planira krađu i trećeg Napoleonova dijamanta, skupocjenog dragulja koji se nalazi na luksuznom cruiseru koji će se uskoro usidriti pred otokom. Želeći udovoljiti Lolinoj želji za mirnim obiteljskim životom, te siguran da ga Lloyd želi uhvatiti na djelu, Max isprva odluči sasvim zanemariti vijest o dijamantu. No za njegovu prošlost zna i nemilosrdni Henri Mooré (Don Cheadle), moćni lokalni gangster koji Maxa uskoro prisili da mu izradi savršeni plan krađe dijamanta, sve pod izgovorom gradnje dječje bolnice. Istodobno, dok podnosi Maxove podvale i uživa u odmoru, Lloyd upozna privlačnu Sophie (Naomie Harris), policajku s kojom postupno započne ljubavnu vezu. No sve možda i nije onakvo kakvim se čini.
Nepretenciozna, ležerna i zabavna akcijska krimi-komedija redatelja Bretta Ratnera (Gas do daske 1-3, Crveni zmaj, X-Men 3: Posljednje uporište), nekadašnjeg redatelja glazbenih spotova pop-diva Madonne i Mariah Carey, nenametljivo je režirana priča o paru vještih pljačkaša kojima ugodan život na Bahamima remeti dolazak upornog FBI-jeva agenta, ali i mogućnost krađe izuzetno vrijednog dijamanta. Riječ je o šarmantnom ostvarenju koje imponira redateljevim konstruiranjem zapleta oko zanimljivih i slikovitih likova, kao i efektnim frivolnim ozračjem koje je kreirano skladnim uklapanjem živopisnih boja egzotičnih lokacija na Bahamima. Markantni Irac Peirce Brosnan uspjelo eksploatira i ironizira bondovski mačizam, a cjelinu odlikuju i raspoloženi nastupi atraktivne Salme Hayek, za režiju biografske drame Frida 2003. godine nominirane za Oscara, te pouzdanog Woodyja Harrelsona, također nominiranog za Oscara za naslovnu ulogu u provokativnoj biografskoj drami Narod protiv Larryja Flynta Miloša Formana. U sporednoj se ulozi pojavljuje znana Naomie Harris (28 dana kasnije, Pirati s Kariba: Mrtvačeva škrinja), nova miss Moneypenny u Skyfallu, dojmljivu filmsku fotografiju potpisuje čest redateljev suradnik i dva puta za Oscara nominirani Dante Spinotti (Lovac na ljude, Boje nasilja, Frankie i Johnny, Posljednji Mohikanac), a glazbu slavni Lalo Schifrin (Hladnokrvni kažnjenik, Bullitt, Prljavi Harry, Ostermanov vikend), za Oscara nominiran čak šest puta.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 30/06/2014 : 14:17:19
|
Večeras u 23:00 na HTV 3 Benares (Benares), r. Barlen Pyamootoo, Mauricijus, 2005.
Slikovito selo Benares u Mauricijusu, otočnoj državi u Indijskom oceanu. Nakon što igranjem karata osvoji određenu svotu novca, mladi Mayi (Kristeven Mootien) svom najboljem prijatelju Nadu (Davidsen Kamanah) predloži da zajedno otputuju u glavni grad Port Louis te se ondje malo zabave i provesele. Do Port Luisa svojim će ih kamionetom prebaciti stari Jimi (Jérôme Boulle), a dečki će ubrzo po dolasku u grad upoznati privlačne prostitutke Zeldu (Sandra Faro) i Minu (Vanessa Li Lun Yuk). Nakon što im se plahe djevojke pridruže u vožnji gradom, Mayi i Nad će s njima uz cigarete započeti isprva škrt razgovor o koječemu. Dok curama pričaju o svojim snovima, željama i nadama, Jimijev će kamionet polako krenuti natrag prema selu. Tijekom noćne vožnje, dok okolinom odjekuje lavež pasa, mladići će se prisjetiti drugog i mnogo poznatijeg Benaresa, svetog indijskog grada u koji Hindusi masovno hodočaste.
Slikovita i intrigantna egzistencijalna drama „Benares“ scenarista i redatelja Barlena Pyamootooa adaptacija je njegova istoimenog kratkog romana, ujedno i prvi dugometražni igrani film snimljen na Mauricijusu nakon gotovo puna dva desetljeća. Nekadašnji student književnosti na Sveučilištu u Strasbourgu, Barlen Pyamootoo je književnik i utemeljitelj dviju nacionalnih izdavačkih kuća, koji usto pri Francuskom institutu na Mauricijusu vodi i radionicu kreativnog pisanja. Također surađuje s Odjelom za odgoj i obrazovanje pri američkom State Departmentu, a dosad je objavio tri hvaljena prozna ostvarenja. Kratki roman „Benares“ kronološki je prvi od njih, a dobio je velike pohvale kritike koja je hvalila ekonomičnu naraciju, kompozicijsku preciznost i prividnu lakoću kreiranja sugestivnog ugođaja. Slične osobine odlikuju i Pyamootoov film, njegov debitantski scenaristički i redateljski projekt koji ne nudi tek turističku razglednicu Mauricijusa, već i na poetičan, elegičan i zavodljivo sentimentalan način kreira zanimljivu i živim bojama oslikanu storiju o mladim ljudima koji besciljno provode dane te maštaju o iskrenoj ljubavi i boljem i drugačijem životu.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 06/07/2014 : 10:17:16
|
Išao je jutros, ali reprizira se noćas u 00:08 na HTV 1 Oliver (Oliver!), r. Carol Reed, Velika Britanija, 1968.
Dobrodušni Oliver Twist (Mark Lester) siromašni je 9-godišnjak, beskućnik i siročić plemenita podrijetla koji s drugom djecom sličnom sebi u Engleskoj 19. stoljeća živi u sirotištu kojim upravlja strogi i bezdušni gospodin Bumble (Harry Secombe). Nakon što ga Bumble zbog navodnog neposluha uskoro proda skromnom i škrtom pogrebniku Sowerberryju (Leonard Rossiter), dječak se braneći čast svoje majke ubrzo sukobi s pogrebnikovim pomoćnikom Noahom Claypoleom (Kenneth Cranham), te naposljetku odluči pobjeći. Našavši se na ulicama Londona, Oliver će upoznati 15-godišnjeg Jacka Dawkinsa zvanog Artful Dodger (Jack Wild), izuzetno spretnog kradljivca koji ga smjesta počne podučavati tajnama svog „posla“. A kad ga Dodger pozove u neobično trošno stanište u kojem živi s velikim brojem druge djece, također vještih kradljivaca, Oliver će upoznati prijetvornog i vrlo pohlepnog starog Fagina (Ron Moody). Fagin je vođa i svojevrsni mentor malih lopova, a njegovi su ortaci opasni i podmukli Bill Sikes (Oliver Reed) i njegova simpatična supruga Nancy (Shani Wallis).
Godine 1969. od 11 nominacija za Oscara nagrađena onima za najbolji film, režiju, glazbu, scenografiju i zvuk, te ovjenčana s 2 Zlatna globusa i nominirana za 8 nagrada BAFTA, izvrsna pustolovna mjuzikl krimi-drama glasovitog Carola Reeda („Pali idol“, „Treći čovjek“, „Agonija i ekstaza“) izuzetno je uspjela adaptacija znamenitog romana Charlesa Dickensa. Film temeljen i na brodvejskom mjuziklu koji je prema romanu skladao Lionel Bart inteligentno je koncipiran crowd-pleaser koji se na neuznemirujuć način bavi i uvijek intrigantnim temama poput izrabljivanja djece i njihove umiješanosti u kriminal. Antologijski Dickensov roman klasično je strukturirano djelo zamišljeno kao spoj tragičnih i melodramskih elemenata koji u cjelini daju snažnu kritiku društvene zbilje, siromaštva, primitivizma i ustanova za djecu koje svoje štićenike izrabljuju i muče do iznemoglosti. Transformirajući melodramu u mjuzikl, Reed i scenarist Vernon Gilbert Harris („Dosegnuti nebo“) su uspjeli zadržati emotivnost literarnog predloška, kao i spretno križanje humornih i tjeskobnih dionica s naglaskom na karikaturu i grotesku. U naslovnoj ulozi nastupa daroviti Mark Lester („Crni ljepotan“), a njegovi su partneri slavni Oliver Reed („Tri mušketira“, „Tommy“) i izvrsni Ron Moody („Dvanaest stolica“, „Let golubice“), prema mnogima najbolji Fagin u svim ekranizacijama Dickensova romana. Dojmljivu fotografiju potpisuje oskarovac Oswald Morris („Lolita“, „Čovjek sa zlatnim pištoljem“), a glazbu dvostruki oskarovac Johnny Green („Priča sa zapadne strane“, „I konje ubijaju, zar ne?“).
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Topic |
|
|
|
Danas na TV-u
