U zadnjih pola godine ili više poigravam se letteringom stripova i mislim da sam postao dosta vješt. Ovo su neki od rezultata:
Što mislite? Profesionalci, volio bih čuti komentare; a i ostali, naravno (: Ako ovdje postoji još netko tko se bavi letteringom (a siguran sam da da), profesionalno ili amaterski, predlažem da ovaj topic bude mjesto dijeljenja nekih osobnih passion projekata, kao što je ovih par stranica dio mojeg, zatim eventualno nekih specifičnih radnih iskustava, kreativnih ili praktičnih, i sl. Na primjer, meni su u oblikovanju referentni bili pretežno američki stripovi, i tamošnji studiji za digitalnu kaligrafiju poput Comicrafta Richarda Starkingsa i Marvelovog VC-ja, Chrisa Eliopoulosa... Zapravo, bilo koji američki strip novijeg datuma (jer je u njima kaligrafija potpuno digitalna) na koji sam naletio poslužio mi je u nekoj mjeri jer sam se zabavljao analizom detalja. Nisam formalno obrazovani dizajner, ali mi se ovo jako dopalo raditi. (Naravno, ne polažem nikakva prava na Marvelov materijal)
I lettering je veoma važna sastavnica stripa. Računalna tehnika je i na ovom polju učinila čuda, ali se isto rado sjetim vremena (a, kod mene je to često i danas), kada smo ručno ispisivali slova u balončićima. Čitav jedan zanat se u industriji stripa tada razvio, pa i na našim prostorima. Primjera radi, za razliku od velike Marketprintove produkcije, koja se oslanjala na većinom tiskana slova u svojim izdanjima, drugi novosadski izdavač, Dnevnik, imao je čitavu vojsku upisivača teksta (kao i Gornjemilanovačke Dječje novine!), nekih imena se na prvi trenutak sjećam: Ljiljana Kerac (nastade iz toga ljubav i brak!), Juliš Arvanitidis (egzotičnog li imena!), te mnogi drugi. Amerikanci su i spravice za jednoliko upisivanje teksta konstruirali. Još kod kuće imam dva komada čuvenog "Lettering guide". Proizvodili su ga firme Alvin, Ames, Steadtler... Riječ je o maloj spravici od prozirne plastike (kao trokuti i školski kutomjeri), sa umetnutim krugom s rupicama, koje su zaokretanjem definirale veće ili manje razmake linija, između kojih su se upisivala slova u balončiće. Ludilo! A, eto, dobili smo još jednog Tina na forumu, osim Tintilinića!
I lettering je veoma važna sastavnica stripa. Računalna tehnika je i na ovom polju učinila čuda, ali se isto rado sjetim vremena (a, kod mene je to često i danas), kada smo ručno ispisivali slova u balončićima. Čitav jedan zanat se u industriji stripa tada razvio, pa i na našim prostorima. Primjera radi, za razliku od velike Marketprintove produkcije, koja se oslanjala na većinom tiskana slova u svojim izdanjima, drugi novosadski izdavač, Dnevnik, imao je čitavu vojsku upisivača teksta (kao i Gornjemilanovačke Dječje novine!), nekih imena se na prvi trenutak sjećam: Ljiljana Kerac (nastade iz toga ljubav i brak!), Juliš Arvanitidis (egzotičnog li imena!), te mnogi drugi. Amerikanci su i spravice za jednoliko upisivanje teksta konstruirali. Još kod kuće imam dva komada čuvenog "Lettering guide". Proizvodili su ga firme Alvin, Ames, Steadtler... Riječ je o maloj spravici od prozirne plastike (kao trokuti i školski kutomjeri), sa umetnutim krugom s rupicama, koje su zaokretanjem definirale veće ili manje razmake linija, između kojih su se upisivala slova u balončiće. Ludilo! A, eto, dobili smo još jednog Tina na forumu, osim Tintilinića!
I lettering je veoma važna sastavnica stripa. Računalna tehnika je i na ovom polju učinila čuda, ali se isto rado sjetim vremena (a, kod mene je to često i danas), kada smo ručno ispisivali slova u balončićima. Čitav jedan zanat se u industriji stripa tada razvio, pa i na našim prostorima. Primjera radi, za razliku od velike Marketprintove produkcije, koja se oslanjala na većinom tiskana slova u svojim izdanjima, drugi novosadski izdavač, Dnevnik, imao je čitavu vojsku upisivača teksta (kao i Gornjemilanovačke Dječje novine!), nekih imena se na prvi trenutak sjećam: Ljiljana Kerac (nastade iz toga ljubav i brak!), Juliš Arvanitidis (egzotičnog li imena!), te mnogi drugi. Amerikanci su i spravice za jednoliko upisivanje teksta konstruirali. Još kod kuće imam dva komada čuvenog "Lettering guide". Proizvodili su ga firme Alvin, Ames, Steadtler... Riječ je o maloj spravici od prozirne plastike (kao trokuti i školski kutomjeri), sa umetnutim krugom s rupicama, koje su zaokretanjem definirale veće ili manje razmake linija, između kojih su se upisivala slova u balončiće. Ludilo! A, eto, dobili smo još jednog Tina na forumu, osim Tintilinića!
Trećeg Tina, da budemo precizni.
Dajte nam Banija Libre;može i mekokoricen (ali u boji obavezno)!
onaj pisani font kod iron mana je skoro nečitljiv. inače sasvim ok izgleda ostalo.samo mi je malo neobično čitati na hr jeziku te čizi rečenice:)
Meni je bio jako zgodan tekst za prevođenje, pogotovo baš u tom ASM#3. Je cheesy, al mu to i daje neki šarm. Općenito su mi Marvelovi stripovi iz 60-tih najdraže napisani. A ovaj font je Microsoftov default font :D ok, izbjegavat ću ga ubuduće, ili pokušati naći neki čitljiviji. Naime, meni je čitljiv jer znam što treba pisati :D
Originally posted by emirem
Super..samo izbjegni isticanje nekih rijeci u drugoj boji..
Hmm... Ameri to rade all the time, a meni se dopalo zbog raznovrsnosti. + daje i na karakteru i izražajnosti, znači nije da je estetiziranje bez funkcije. Ili sam u krivu..? Možda na našim prostorima to nije praksa? Ili je pitanje osobnog ukusa?
Originally posted by mogorovic
I lettering je veoma važna sastavnica stripa. Računalna tehnika je i na ovom polju učinila čuda, ali se isto rado sjetim vremena (a, kod mene je to često i danas), kada smo ručno ispisivali slova u balončićima. Čitav jedan zanat se u industriji stripa tada razvio, pa i na našim prostorima. Primjera radi, za razliku od velike Marketprintove produkcije, koja se oslanjala na većinom tiskana slova u svojim izdanjima, drugi novosadski izdavač, Dnevnik, imao je čitavu vojsku upisivača teksta (kao i Gornjemilanovačke Dječje novine!), nekih imena se na prvi trenutak sjećam: Ljiljana Kerac (nastade iz toga ljubav i brak!), Juliš Arvanitidis (egzotičnog li imena!), te mnogi drugi. Amerikanci su i spravice za jednoliko upisivanje teksta konstruirali. Još kod kuće imam dva komada čuvenog "Lettering guide". Proizvodili su ga firme Alvin, Ames, Steadtler... Riječ je o maloj spravici od prozirne plastike (kao trokuti i školski kutomjeri), sa umetnutim krugom s rupicama, koje su zaokretanjem definirale veće ili manje razmake linija, između kojih su se upisivala slova u balončiće. Ludilo! A, eto, dobili smo još jednog Tina na forumu, osim Tintilinića!
Volio bih se okušati i u ručnom letteringu. Malo sam guglao te vodiče, ovako na prvu nisam siguran je li lakše raditi s tim ili bez toga :D
Paolo, ovo "guide", u izrazu "lettering guide", ne znači "vodič", nego "vodilica". Dakle, sprava koja služi kao vodilica za ravnomjerno i ravno upisivanje slova rukopisom! Ako si guglao baš vodiče, u smislu priručnika, nisi tražio ono o čemu je govorim. Riječ je o maloj plastičnoj spravici, za uporabu koje postoji, naravno, i vodič, a čak i kratki film o načinu korištenja, na You tube-u.
To je i evidentno u, gotovo svim hrvatskim izdanjima Bonellija, koje pratimo. Dovoljno je pogledati uzvike, tipa: "Aah, oh, uhh..." ili zazivanje imena:"Miki!, Mark!, Susy!", i slično, što naši vrli obrađivači i grafički urednici redovito ostavljaju (valjda zbog balkanske lijenosti, što li!?) neuređeno, jer nema potrebe prevoditi, pa time, valjda tako misle, i letteringom iznova obraditi!? Inače, Bonellijevi ručni upisi su jako neujednačeni i znatno lošije kvalitete od onih u našim izdanjima, pogotovo u odnosu na, praktično savršene, nekadašnje Dnevnikove upisivače!
Paolo, ovo "guide", u izrazu "lettering guide", ne znači "vodič", nego "vodilica". Dakle, sprava koja služi kao vodilica za ravnomjerno i ravno upisivanje slova rukopisom! Ako si guglao baš vodiče, u smislu priručnika, nisi tražio ono o čemu je govorim. Riječ je o maloj plastičnoj spravici, za uporabu koje postoji, naravno, i vodič, a čak i kratki film o načinu korištenja, na You tube-u.
Tražio sam lettering guide, samo sam se krivo izrazio. A još mi je čudno zvučalo, ali se nisam mogao sjetiti pravog prijevoda
ja bih samo apelovao da se ne koriste mala slova. Ne znam kakva je inace praksa ali ovaj moj izdavac u USA ih je u prvo vreme koristio da bi brzo odustao. Sta ga znam, valjda je citljivije ukoliko se koriste samo velika slova
ja bih samo apelovao da se ne koriste mala slova. Ne znam kakva je inace praksa ali ovaj moj izdavac u USA ih je u prvo vreme koristio da bi brzo odustao. Sta ga znam, valjda je citljivije ukoliko se koriste samo velika slova
Hvala na savjetu. O kojem se izdavaču radi? Vi se bavite letteringom ili nečim drugim na stripu? (Čisto me zanima, novi na forumu :) Znam da je Marvel na Ultimate Spidermanu počeo s velikim štampanim slovima pa su ubrzo prešli na lowercase i zadržali ih do danas. Za ostale ultimate naslove ne znam jer ih nisam baš čitao. Mislim da se uppercase i koristio oduvijek zbog procesa skeniranja i štampanja, koje nekad očito nije uvijek davalo jednako kvalitetan i čitljiv otisak. A danas je to dio neke estetske tradicije stripa, više stilski izbor nego potreba i, naravno, nekad jednostavno bolje izgledaju velika nego mala slova jer su ipak ona trademark stripa. A pretpostavljam i da su upisivači mogli uvježbati ruke puno lakše i davati puno uniformniji tekst ako su slova bila mahom samo velika tiskana. Ali to će već mogorovic znati bolje nego ja (p.s. mogorovic, vi ste se baš bavili letteringom ako sam dobro shvatio?)
Edit: Ou, crtač! Sad sam naletio na vaš deviantart, milandj. Isprika, neupućen sam
ja bih samo apelovao da se ne koriste mala slova. Ne znam kakva je inace praksa ali ovaj moj izdavac u USA ih je u prvo vreme koristio da bi brzo odustao. Sta ga znam, valjda je citljivije ukoliko se koriste samo velika slova
Hvala na savjetu. O kojem se izdavaču radi? Vi se bavite letteringom ili nečim drugim na stripu? (Čisto me zanima, novi na forumu :) Znam da je Marvel na Ultimate Spidermanu počeo s velikim štampanim slovima pa su ubrzo prešli na lowercase i zadržali ih do danas. Za ostale ultimate naslove ne znam jer ih nisam baš čitao. Mislim da se uppercase i koristio oduvijek zbog procesa skeniranja i štampanja, koje nekad očito nije uvijek davalo jednako kvalitetan i čitljiv otisak. A danas je to dio neke estetske tradicije stripa, više stilski izbor nego potreba i, naravno, nekad jednostavno bolje izgledaju velika nego mala slova jer su ipak ona trademark stripa. A pretpostavljam i da su upisivači mogli uvježbati ruke puno lakše i davati puno uniformniji tekst ako su slova bila mahom samo velika tiskana. Ali to će već mogorovic znati bolje nego ja (p.s. mogorovic, vi ste se baš bavili letteringom ako sam dobro shvatio?)
Edit: Ou, crtač! Sad sam naletio na vaš deviantart, milandj. Isprika, neupućen sam
Ih, isprika...zasta, pobogu:) Moj izdavac je mala firma i to mu je prvo izdanje tako da on jos uvek eksperimentise. Ovi veliki izdavaci sigurno imaju pravila kojih se drze. Meni licno ne pasu mala slova jer imam utisak kao da citam neko literarno delo a kad pred sobom imam velika slova, to mi je onda strip! A mozda je to prosto jer sam omatorio pa mi je lakse za gledanje:):):)
hahah (: Ima smisla to za knjizevni tekst, samo sto sam se ja vec navikao i na mala i na velika slova, zapravo cak i vise na neke kombinacije, tipa dijalozi dominantno velikim slovima, a onda povremeni uh, huh, oh, hmm, zatim kasljanja, kihanja, stenjanja, uzdisanja i sl. rijeci koje su vise zvucni efekti u govoru - malim slovima. A posto sam nasao font koji je skoro identican fontu u americkim svescicama Ultimate Spidermana (ciji je sadrzaj u osnovi prepricavanje pocetaka Amazinga), bilo mi je zgodno onda u jednom od prvih brojeva Amazinga pisati dijaloge takodjer malim slovima.
@IGMAN
Font nisam ja napravio, ali nasa slova jesam. Nisam, medjutim, na svako pojedinacno slovo gdje je trebalo dodavao jos i kvacicu, nego sam ih napravio u nekom freeware font creatoru jednom za svagda i dodao u font kao nove glifove.
Bolnica Bliss je katastrofalno loše grafičko rešenje. Boldovano, risajzovano, tek da se uklopi;
Postavi original, voleo bih da vidim.
Dalje, u istoj tabli, opis dešavanja radnje i autora iste izražavaš kroz beserifni skjuom skučeni pretpostavljam Ariel, dok je opis Baklje, te Ota oktavijusa, serifni, boldovan, dočim nema svrhe za tim.
Već sam tu izbrojao nekoliko različitih tajpova, a to - prosto ne ide.
I dalje mi je nejasna (izmedju ostalog) recenica da je dio naslova koji kaze bolnica Bliss resizean tek da se uklopi (inace, bold je tu kao i na dva reda naslova iznad toga pa ne vidim nedosljednost ako si to mislio istaknuti?), naime, ok, a sto bi uopce jos trebalo, koju funkciju bi jos trebalo zadovoljiti, s obzirom da sam na to i ciljao - da se uklopi, tj. da bude jednake sirine kao i gornja dva reda. Ozbiljno pitam, jer meni ni sada ne izgleda ruzno niti upadljivo, a ocito niti ostalima koji su dosad ponudili svoje komentare pa me stvarno zanima strucni argument.
Upravo se o tome radi: većini čitalaca niti smeta, niti prija; retko da iko obraća pažnju na to.
Znači, toliko je dobro? "I think the role of the letterer is to make sure the story is told as clearly as possible. For me, story trumps all. More than design, more than style, it’s the story. And it has to do its job well without drawing attention to itself, which seems like a paradox" --Joe Caramagna
Čini mi se da je pravo mesto i trenutak, da postavim pitanje kolegama i koleginicama: ima li svrhe grafički naglašavati i pritom unakaziti i izgled i oblak već formirane tabe, ili kaiša, boldovanjem ili kurzivom?
Gde je to viđeno u, recimo, latino serijama?
Da li je to čista napaljenost, ložana, ili slabi vapaj za zrnom pažnje?