Author |
Topic |
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
Posted - 22/02/2018 : 08:25:08
|
.....EX. YU IV. (page)
.......................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................... |
+IN HOC SIGNO VINCES+
|
Edited by - Tutta on 22/02/2018 10:13:59 |
|
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
Posted - 22/02/2018 : 10:03:48
|
Anica Zubović - Ako Odeš Ti (Ne Me Quitte Pas) (1968)
Liesbeth List - Bitte, geh nicht fort (1970)
|
+IN HOC SIGNO VINCES+
|
Edited by - Tutta on 22/05/2018 10:07:01 |
|
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
Posted - 22/02/2018 : 10:04:58
|
TUŽNA SUDBINA Lijepa Dubrovkinja bila je najljepša Hrvatica ikad, ponosna na svoj Grad
Nitko iz bivše Jugoslavije poput prelijepe Nikice iz Dubrovnika nije ponovio nevjerojatan uspjeh na izboru za Miss svijeta.
Davne 1966. godine cijela Jugoslavija brujala je o tome da je Jugoslavenka ponijela titulu jedne od najljepših na izboru za Miss svijeta u Londonu. Ta djevojka je bila prelijepa Dubrovkinja – Nikica Marinović, koja je na ovom natjecanju kao prva predstavnica tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, osvojila senzacionalno drugo mjesto i postala prva pratilja Indijke Reite Farije, piše Express.
Na izboru se, navodno, našla slučajno. U vrijeme kada se organizirao izbor za Miss Jugoslavije, ženski tjednik "Bazar" preuzeo je organizaciju. Međutim, glavna urednica nije bila zadovoljna prijavljenim kandidatkinjama i krenula je u potragu za anonimnim djevojkama.
Srela je Nikicu Marinović, tada još uvijek maloljetnu učenicu dubrovačke Ekonomske škole. Jedva je uspjela nagovoriti njezine konzervativne roditelje da je puste na natjecanje, a i sama Nikica je bila takva – dugo se vremena ustručavala skinuti u dvodjelni kupaći kostim, a popustila je tek nakon što su na nju utjecali tadašnji vlasnici licence za Miss svijeta.
Iz tog vremena kolaju priče da joj je lenta najljepše na svijetu izmakla zato što je došla iz zemlje komunističkog bloka. Bilo je i drugih teorija.
U Londonu su je dočekali poput izvanzemaljskoga bića koje je dolepršalo preko "željezne zavjese" - bila je prva miss iz zemalja socijalističkoga bloka. Umjesto očekivane partizanke - muškobanje u vojničkom šinjelu i gojzericama, preda njih je zabljesnula prava krasotica.
Ostalo je zapisano da je gledateljstvo s vidnim negodovanjem dočekalo odluku žirija: većina je smatrala da će Miss Marinović biti pobjednica. Govorilo se kako je za Indijku bilo presudno što je bila spremna da, ako pobijedi, odmah otputuje u Vijetnam, u posjet američkim vojnicima koji su tamo ratovali protiv komunistočkoga otpora, a Nikica se nije usudila potpisati tu točku u ugovoru.
Nikica se nakon trijumfa na izboru za Miss svijeta preselila u Beograd. Odbila je slavnog režisera Roberta Rossellinija koji je nudio ulogu u svom filmu, ali Nikica je smatrala da nije spremna za Hollywood.
Njezino je srce osvojio beogradski književnik i režiser Vuk Vučo s kojim je dobila sina Đorđa. Taj brak je trajao manje od pet godina, a nakon razvoda, ponovno su je opsijedali udvarači.
Po drugi put, Nikica je sudbonosno 'da' izrekla čuvenom redatelju Zdravku Šotri, kojem je rodila sina Marka. Taj brak je potrajao malo duže, ali i ta ljubav se završila 1980. godine.
A onda joj se, u jednom trenutku izgubio trag. Pričalo se da se bori s depresijom, da je često na psihijatriji, a govorilo se kako je ostala bez novca, te se potpuno povukla i bila vrlo usamljena.
Živjela je daleko od očiju javnosti, prekinula je i kontakte s najbližim prijateljima, koji su pričali kako joj je nedostajao Dubrovnik, naročito u ratno vrijeme, obzirom da se Nikica oduvijek smatrala Hrvaticom i bila ponosna na dubrovačko podrijetlo.
U studenom 2008. Nikica je popila smrtonosnu dozu tableta za spavanje ne ostavivši za sobom oproštajno pismo ni poruku iz koje bi se moglo zaključiti zašto je počinila samoubojstvo. Imala je 61 godinu, piše Express.
DiFilm - Miss Yugoslavia Nikica Marinovic in London 1966
|
+IN HOC SIGNO VINCES+
|
Edited by - Tutta on 26/05/2018 01:11:42 |
|
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
Posted - 22/02/2018 : 10:38:56
|
Pro Arte - Jedna mala plava
Pro Arte - Tužno plačem, kuću ostavljam
It was released as a single in 1975.It was written by Djordje Novkovic.Vocal:Vladimir Savcic "Cobi"
Pro Arte - Tužna su zelena polja - ( Audio )
|
+IN HOC SIGNO VINCES+
|
Edited by - Tutta on 02/08/2018 11:15:13 |
|
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
Posted - 22/02/2018 : 10:46:43
|
Dan kada je ZET spojio Zagreb
Zagrebački Memento
Osmoga svibnja 1978. godine počinje gradnja produžetka tramvajske pruge Držićevom avenijom preko Mosta mladosti do Sopota u Novom Zagrebu. Pritom se tramvajska zaokretnica u Sopotu, kao prva u mreži izvodila unutar proširenog pružnog tijela, bez presijecanja kolnika. Istodobno, s gradnjom nove tramvajske pruge, izgrađeno je i novo tramvajsko spremište u Dubravi, pokraj postojeće ZET-ove autobusne garaže, tj. u današnjoj Mandlovoj ulici, s novom ispravljačkom stanicom u krugu spremiπta. U svibnju 1979. godine, radi štednje tekućeg goriva, stupio je na snagu zakon o ograničenju motornog prometa na određene dane i vikende. Ovo ograničenje, tj. zabrana vožnje, odnosi se naizmjenično na parne i neparne registarske brojeve, pa je nazvano “par-nepar”. To ograničenje individualnog prometa odrazilo se i na javni promet većim brojem putnika. Dvanaestog rujna iste godine svečano su puštene u promet rekonstruirane Tratinska i Ozaljska, na kojima su radovi počeli 1. kolovoza. Prvobitno je tramvajsku prugu trebalo preložiti u sredinu kolnika, ali se na kraju odustalo od toga te je pruga ostala na prijašnjem mjestu. U sklopu te rekonstrukcije izgrađen je novi autobusni terminal na kraju Ozaljske ulice s uređenim iskrcajnim i ukrcajnim peronima, a obnovljena je i dotadašnja tramvajska čekaonica koja od tada služi autobusnom prometu zajedno s prostorijama za otpremnika. Osim toga, ispred ZET-ove upravne zgrade, izgrađen je i pretjecajni tramvajski kolosijek u smjeru zaokretnice, koji ujedno služi za povlačenje vlakova u spremište. Ujedno je dio Ozaljske ulice, od Puljske do Fallerova šetališta, zatvoren za individualni promet. Početno ukrcajno tramvajsko stajalište premješteno je sa zaokretnice na novu lokaciju pred upravnom zgradom ZET-a, a inače zatvoreni pomoćni ulaz u zgradu adaptiran je u prostoriju za tramvajskog otpremnika. Kod svih tramvajskih stajališta rekonstruirane pruge ugrađen je rubnjak na udaljenosti 1,25 m od osi kolosijeka, kako bi se olakšao ulazak i izlazak putnika. Dvadeset petog studenoga 1979. g. počinje novo razdoblje u razvoju tramvajske mreže ZET-a svečanim puštanjem u promet nove tramvajske pruge Držićevom avenijom, preko Mosta mladosti do Sopota. Dolazak prvih tramvaja dočekali su građani Novog Zagreba spontanim ovacijama. Velika usputna tramvajska zaokretnica izgrađena je unutar roto-raskrižja kod Zapruđa s već ugrađenim priključnim kolosijecima za produžetak tramvajske pruge Sarajevskom ulicom prema jugu. U blizini te zaokretnice sagrađena je i nova ispravljačka postaja “Zapruđe”, a u istoj zgradi nalazi se danas i dispečerski prometni centar ZET-a. Te je godine počela i gradnja novoga Jadranskog mosta preko Save, po kojem će se također odvijati tramvajski promet. Prvih dana siječnja 1980. godine počinje se upotrebljavati novo tramvajsko spremište u Dubravi uz još naknadno dovršenje i osposobljavanje servisne hale, koja je puštena u pogon 21. siječnja. U suradnji s Gradskim sekretarijatom za promet provedena je u travnju velika akcija brojanja ZET-ovih putnika da bi se dobili podaci o opterećenju prometne mreže, a u svibnju anketiranje putnika radi utvrđivanja “linije želja”. Taj rad obavljen je kao podloga za izradu studije o racionalnijem vođenju linija javnoga gradskog prometa, kako bi se raspoloživi kapaciteti što bolje iskoristili.
Priča o Zagrebačkim Osamdesetima
Zagrebački Memento
Pop i rock glazba u Jugoslaviji je doživjela boom sedamdesetih godina: prvo su u Beogradu i Sarajevu, a zatim u Zagrebu i Ljubljani nastale brojne skupine. Najpopularniji su u to vrijeme: Bijelo dugme, Indeksi (Sarajevo), Riblja čorba, Idoli (Beograd), Azra, Parni valjak (Zagreb), Leb i sol (Skoplje), Buldožer (Ljubljana) te kasnije Pankrti (Ljubljana) i Prljavo kazalište (Zagreb). Navedene sastave možemo svrstati u zajedničku skupinu pod nazivom Novi val. Novi val je pojam koji se odnosi na bujanje rock scene krajem 1970-ih i početkom 1980-ih unutar socijalističke Jugoslavije, obuhvaćajući žanrovski različite glazbene pojave, od punka do art-rocka. Iako postoji veoma mali broj radova koji se bave nastankom i razvojem Novog vala na prostoru Jugoslavije, možemo sa sigurnošću zaključiti kako je rock i pop glazba stigla na naš prostor upravo s pokretom Novi val. Pokret povezujemo s britanskim i američkim punkom, te mnogi autori smatraju upravo te zemlje izvorištem Novog vala, koji je vrlo brzo pronašao put do naših prostora. Razlog tome je velika kriza socijalističkog sustava u osamdesetim godinama. Upravo u tim kriznim vremenima možemo uočiti djelovanje mladih na događaje i stvarnost koja ih okružuje, a preko pjesama Novog vala to su mogli itekako iskazati. Kao glavna središta u Jugoslaviji u kojima se pojavio Novi val su: Zagreb, Ljubljana i Beograd, no mnogi navode i Rijeku kao važno središte novog pokreta. Od svih ljubljanskih bendova najvažniji bili su Pankrti. Osnovani su u rujnu 1977., kao jedan od prvih punk sastava, no definitivno kao oni koji su ga obilježili diljem Jugoslavije. Mnogi smatraju upravo Pankrte začetnicima Novog vala na prostoru Jugoslavije. Zagrebački novi val rođen je u Studenskom centru gdje su počeli bendovi poput Azre, Haustora, Filma i drugih. Iako se većina tih glazbenih sastava u svojem repertoaru nije bavila politikom i pitanjima vezanim uz nju, možemo izdvojiti neke koje su svojim tekstovima pokušavale predstaviti političko stanje zemlje. Kao primjer možemo navesti grupu Azra, koja postaje veoma popularna u tom razdoblju. Osamdesetih godina, vrlo popularna zagrebačka grupa Azra pod vodstvom Branimira Johnyja Štulića (1953.) zanimljivim tekstovima često izražava cinizam, ironiju i prijezir prema uspostavljenim vrijednostima, izražavajući tako dominantne stavove urbane mlađe generacije. Uz grupu Azra i Riblja Čorba također svojim osvrtima na političko stanje u zemlji, bila je podvrgavana brojnim napadima vlasti. Glavni razlog tome bilo je pozivanje na sveopću krizu, tj. Novi val možemo smatrati navjestiteljem kriznih vremena u Jugoslaviji. Također važnost utjecaja Novog vala na društvo leži u tematici pjesama koje nastaju u to doba te želja da pomoću glazbe mijenjaju društvo i život oko sebe. Neposrednošću doživljaja stvarnosti legitimira se govor o sasvim našim i sasvim konkretnim temama i problemima, od kanalizacije, smeća, siromaštva, ružnih novih gradova, do milicijskih pendreka, „mercedesa“ iz kojih mašu rukovodioci i prisluškivanja telefonskih razgovora. No, iako mnogi smatraju da je utjecaj glazbe iz tog razdoblja na stanovništvo jugoslavenskih zemalja bio velik, brojni pokazatelji ne idu tome u prilog. U zemlji u kojoj je većina stanovništva još živjela na selu, a velik dio gradskog stanovništva je tek došao sa sela, postavlja se pitanje stvarnog utjecaja rock glazbe. Prema tome možemo zaključiti, što će se i vidjeti iz prikaza u romanu Polusan, da je glazba imala najveći utjecaj upravo na gradsku populaciju mladih. Rock sastavi su svojim pristupom prema publici tekstovima željeli prenijeti ideje emancipacije i solidarnosti. Također povezano s time moramo navesti i važnost prodora rock kulture sa Zapada. |
+IN HOC SIGNO VINCES+
|
Edited by - Tutta on 02/04/2018 01:08:50 |
|
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
Posted - 22/02/2018 : 11:00:33
|
Yugoslavian poster art for ‘The Getaway’, starring Steve McQueen and Ali MacGraw, 1979.
|
+IN HOC SIGNO VINCES+
|
Edited by - Tutta on 27/02/2018 08:51:56 |
|
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
|
Topic |
|