| Author |
 Topic  |
|
ivanl
Advanced Member
Croatia
15788 Posts
Member since 24/04/2012 |
 Posted - 12/12/2020 : 18:33:48
|
quote:
Originally posted by CountCagliostro
Fort Navajo, Grmljevina na zapadu i Usamjeni orao, prva nacrtana pustolovina poručnika Blueberryja nadahnuta je povijesnim događajima poznatima kao Bascomov masakr ili Slučaj Bascom koji se odigrao kad su se, u proljeće 1861. godine, na području Arizone Apaši sukobili s američkom konjicom pod zapovjedništvom poručnika Georga Nicholasa Bascoma. Časnik je dobio zadatak vratiti dvanaestgodišnjeg Felixa Warda kojeg su u pljački stoke na farmi Wardovih oteli Cochiseovi ratnici. Tvrdoglavost svih sudionika, u konačnici, rezultirala je dvadesetpetogodišnjim ”apaškim ratom”.
Jean-Michel Charlier doznao je detalje priče od trojice prijatelja, legendarnih stripaša Jijea, Morrisa i Franquina koji su 1948. godine u iznajmljenom Ford Hudsonu lutali američkim zapadom gdje su se zatekli kad ih je na suradnju pozvao studio Disney. Vagabundske pustolovine trojice stripmahera obradili su 2012. godine Yann i Olivier Schwarz u strip album Gringos locos koji, također, opisuje stvarne događaje tijekom njihova putovanja.
Ovaj tvoj drugi dio posta mi je naprosto nepoznata a izvanredno zanimljiva informacija. |
Los cukar na fritulama! |
 |
|
|
Macon
Senior Member
Slovenia
1423 Posts
Member since 18/03/2005 |
|
|
Risar_69
Advanced Member
Slovenia
11679 Posts
Member since 05/05/2008 |
Posted - 12/12/2020 : 18:42:36
|
| serija istorijskih priča Nikad robom. |
Kad pocneš crtati, uvek moraš imati na kraju olovke, srce, ruku i misli! |
Edited by - Risar_69 on 12/12/2020 18:42:55 |
|
|
|
CountCagliostro
Starting Member
44 Posts
Member since 17/07/2018 |
Posted - 12/12/2020 : 18:52:05
|
| Yann i Schwarz su nastavili derati po istom desetljeću pa su u sljedećem stripu, Atom Agency, obradili događaj iz naredne - 1949. godine - kada je skupina pljačkaša, koristeći metode uobičajene za vojne akcije pokreta otpora, u Nici opljačkala Agu Khana, jednog od najbogatijih ljudi svijeta, otevši pri tome njegovoj supruzi basoslovan iznos u nakitu među kojim je bio i jedan od najvećih dragulja tog vremena. Gringos Locos je genijalan - posebno za ljubitelje stripova - ali Atom Agency (ove godine Dupuis je objavio drugi album) bi mogao biti i bolji. |
|
|
|
kiky
stripovi.com suradnik
7366 Posts
Member since 17/07/2003 |
|
|
BeaGea
Advanced Member
3548 Posts
Member since 29/04/2020 |
|
|
panic
Starting Member
Serbia
98 Posts
Member since 18/12/2002 |
|
|
Peyo
Advanced Member
Croatia
10363 Posts
Member since 28/10/2005 |
Posted - 13/12/2020 : 00:24:37
|
quote:
Originally posted by CountCagliostro
.... legendarnih stripaša Jijea, Morrisa i Franquina koji su 1948. godine u iznajmljenom Ford Hudsonu lutali američkim zapadom gdje su se zatekli kad ih je na suradnju pozvao studio Disney. Vagabundske pustolovine trojice stripmahera obradili su 2012. godine Yann i Olivier Schwarz u strip album Gringos locos koji, također, opisuje stvarne događaje tijekom njihova putovanja.
Ne sjećam se da sam igdje pročitao da ih je Disney pozvao na suradnju. Sjećam se da sam čitao da su oni željeli raditi za Disneya.
Navodno je motiv za tu avanturu/emigriranje pored toga bio i veliki strah Jijea (koji je bio veliki katolik) od širenja komunizma poslije rata i započinjanje hladnog rata.
Kako je u to vrijeme je Disney bio u poteškoćama i smanjivao broj zaposlenih pa se ni njima nije ostvarila inicijalna želja i oni su se vratili natrag.
Album se navodno bazira na šaljivim sjećanjima Franquina i Morissa, a vode se sporovi koliko je ono što je prikazano u njemu uopće istinito. Nasljednici Franquina i Jijea su izgleda uspjeli stopirati daljnje nastavke.
Tokom njihovog boravka u USA dogodio se i susret sa Goscinnyjem što je ovoga motiviralo da nastavi karijeru u Europi, a ostalo je povijest.
Ako nekog zanima ovdje ima više o tome:
https://www.bdtheque.com/series/11850/gringos-locos
https://www.youtube.com/watch?v=cmjlsakkOtk
|
Edited by - Peyo on 13/12/2020 00:29:26 |
|
|
|
CountCagliostro
Starting Member
44 Posts
Member since 17/07/2018 |
Posted - 13/12/2020 : 11:33:38
|
Dres za Alžir, (Un maillot pour l'Algérie) grafička novela Javija Reya, Bertranda Galica i Krisa, gotovo je savršen spoj omiljenih razbibriga: stripa i nogometa, ali je obogaćen višeslojnom, kompleksnom i uzbudljivom povijesno-političkom pričom iz razdoblja borbe naroda Alžira za neovisnost od francuske kolonijalne vlasti. Pred samo Svjetsko nogometno prvenstvo u Švedskoj (1958. godina) dvanaest nogometaša alžirskog podrijetla potajice napušta redove svojih francuskih nogometnih klubova kako bi se priključili FLN-u, socijalističkoj političkoj stanci čija je temeljna nakana izboriti se za neovisni Alžir. Cilj im je oformiti nacionalni nogometni tim čiji bi zadatak trebao biti da u sportskoj areni pronosi ideju neovisnosti njihove zemlje. U najnepovoljnijim su okolnostima odigrali osamdesetak nogometnih susreta, a političari i povjesničari se slažu kako su svojim djelovanjem dosljedno širili ideju o nezavisnom Alžiru te da su doprinijeli tome da se proces internacionalnog priznavanja zemlje značajno ubrza, čime su doprinijeli da se smanji broj žrtava za nezavisnost njihovih sunarodnjaka.
Autori grafičke novele vješto spajaju kompleksnu povijesnu političku priču s uzbudljivim sportskim natjecanjima te u prvi plan ističu individualne sudbine profesionalnih sportaša koji su bili spremni žrtvovati sigurnost, zaradu i slavu kako bi pomogli osigurati neovisnost svoje zemlje. Nadam se skorom domaćem izdanju. |
|
|
|
CountCagliostro
Starting Member
44 Posts
Member since 17/07/2018 |
Posted - 13/12/2020 : 13:49:20
|
Corto Maltese u Sibiru. Corto u Sibiru ganja zlatnu carsku riznicu nakon ruske revolucije. Dok je sudbina dijela blagajne cara Nikole II koju kontrarevolucionarna vlada nastoji sačuvati od boljševičkih buntovnika, kineskih tajnih društava, japanskih militarističkih sekti i raznih pustolova što se nastoje brzo obogatiti u krvavom vrtlogu građanskog rata i danas nejasna, povijesne osobe - Admiral Aleksandar Vasiljevič Kolčak, barun Roman Fyodorovich von Ungern-Sternberg, ataman Grigorij Mihajlovič Semjonov, Sükhe-Bătora (Damdin Sükhbaatar, osnivača Mongolske narodne stranke i vođu mongolskog partizanskog pokreta koji je ratovao za neovisnost Monoglije), jedan od ključnih negativaca, general Čang, inspiriran kineskim gospodarom rata Žang Cuo-linom (Zhang Zuolin), vojvotkinja Marina Seminova čiji je lik svakako nadahnut legendarnom glumicom Marlene Dietrich u filmu Shanghai Express - što ih Corto tijekom pustolovine susreće itekako dobro su znane. Ono što Corto u Sibiru čini veličanstvenim djelom je atmosfera očaja i propasti jednog doba, začinjeno laserski preciznim crtežima oklopljenih vlakova koji u ledenoj pustoši djeluju poput izgubljenih ratnih galeona na beskrajnoj pučini.
U priču Pratt posredno uvlači i svog djeda Eugenia Genara čiju poemu Voljenoj Veneciji Corto Maltese recitira u jednom trenutku. |
|
|
|
njofra32
Average Member
769 Posts
Member since 28/02/2017 |
|
|
sir_oliver
Starting Member
13 Posts
Member since 16/11/2005 |
|
|
CountCagliostro
Starting Member
44 Posts
Member since 17/07/2018 |
Posted - 16/12/2020 : 20:12:46
|
Praški puč, grafička novela, u žanru špekulativno-špijunskog trilera, nastala 2017. godine suradnjom francuskog scenarista Jean-Luca Fromentala i američkog slikara i ilustratora Milesa Hymana.
Premise na kojoj temelji zaplet su nekoliko naizgled trivijalnih i međusobno isprepletenih fusnota iz anala povijesti filma: tijekom zime 1948. godine proslavljeni pisac Graham Greene došao je u Beč, ratom razoren grad – poražen, ponižen, malaksao i rascjepkan među savezničkim silama koje su već započele novo hladnoratovsko neprijateljstvo – kako bi se inspirirao za pisanje scenarija za film Treći čovjek te je, nakon boravka u austrijskom glavnom gradu, bez pravog objašnjenja nakratko otputova u Prag baš u vrijeme kad se tamo odigravao komunistički državni udar što je oborio poratnu legalno uspostavljenu demokratsku vlast.
Autori grafičkom novelom postavljaju intrigantno pitanje: što ako spisateljev jedini razlog za ovo putovanje nije bilo tek upijanje atmosfere zarobljenog grada i nadahnuće za pisanje scenarija? Što ako je Greene u Beč i Prag pošao kako bi pronašao dokaze o tome je li njego prijatelj, jedna od najvažnijih osoba britanske obavještajne službe, zapravo dugogodišnji sovjetski špijun koji se uspješno krije pred očima sviju? I u konačnici, ako je tako, je li Greenov scenarij za film Treći čovjek zapravo spisateljeva tajna i intimna šifrirana poruka usmjerena samo jednoj osobi – izdajniku njihova prijateljstva i njihove domovine: “Znam što si”?
Ova multidimenzionalna, mnogoslojna i kompleksna grafička novela unaprijed je osuđena na limbo jer od čitatelja, željnog nekoliko sati bezbrižne razonode, traži minuciozno poznavanje politike i povijesti, posebice poratnog razdoblja i hladnog rata kao i specifičnih okolnosti u kojima je Beč funkcionirao u vrijeme dok je bio okupiran od saveznika, rigoroznu informiranost o svjetskom špijunskom miljeu, najviše o britanskoj obavještajnoj zajednici i o tome koliko je bila kompromitirana sovjetskim špijunskim krticama, detaljno poznavanje svjetske literature s naglaskom na jednog od najpoznatijih britanskih spisatelja 20. stoljeća kao i temeljito znanje povijesti filma. Uz to, strip je praktički besmislen svakome tko nije gledao film Treći čovjek, remekdjelo koji je British Film Institut 1999. godine proglasio najboljim britanskim filmom svih vremena. Priča, naizgled jednostavna, bez poznavanja cjelokupnog konteksta gubi više od devedeset posto svog potpunog i stvarnog smisla i značenja.
Povrh toga, Hymanov slikarski stil, istovremeno raskošan i prigušen te prebogat citatima i posvetama svjetski poznatih fotografija i plakata, kao i ikoničkih scena i kadrova iz noir filmova, realiziran u fotorealističkom stilu koja autoru donijela univerzalnu slikarsku slavu, drastično odudara od onoga na što je čitatelj stripa inače priučen te je – također – daleko prezahtjevan i nakrcan nebrojenim skrivenim “ključevima” za nekoga tko se htio opustiti uz džemsbondovsku pustolovinu.
Iako se nedvojbeno radi o jedinstvenom i vrhunskom remekdjelu, k tome još i dramatičnoj suvremenoj biblijskoj paraboli (ne treba smetnuti s uma da je Greene bio, prije svega, pisac katoličke provenijencije, a njegova stripovskog antagonista drže drugom najvećom prodanom dušom, nakon Jude, u povijesti čovječanstva) o izdaji i oprostu, Praški puč je uvelike promašio svoj cilj jer od čitatelja, naprosto, traži više nego li se smije očekivati. |
|
|
|
anto
Advanced Member
Serbia
21135 Posts
Member since 29/06/2008 |
|
|
lwood
Advanced Member
Colombia
47182 Posts
Member since 09/12/2005 |
Posted - 16/12/2020 : 22:38:45
|
Uzavrela Doris  |
depresivni iskompleksirani primitivac i nadrkana budala kojeg financira stari i koji sa skoro 50 godina nema ni žene ni posla.Pa naravno da je ljut na sve, a narocito na one koji su uspješni.
Jbga Lwoode nisam ti ja kriv kaj nisi uspio u životu |
|
|
|
going going
Advanced Member
Serbia
11867 Posts
Member since 24/04/2012 |
Posted - 17/12/2020 : 04:53:34
|
quote:
Originally posted by CountCagliostro
Praški puč, grafička novela, u žanru špekulativno-špijunskog trilera, nastala 2017. godine suradnjom francuskog scenarista Jean-Luca Fromentala i američkog slikara i ilustratora Milesa Hymana.
Premise na kojoj temelji zaplet su nekoliko naizgled trivijalnih i međusobno isprepletenih fusnota iz anala povijesti filma: tijekom zime 1948. godine proslavljeni pisac Graham Greene došao je u Beč, ratom razoren grad – poražen, ponižen, malaksao i rascjepkan među savezničkim silama koje su već započele novo hladnoratovsko neprijateljstvo – kako bi se inspirirao za pisanje scenarija za film Treći čovjek te je, nakon boravka u austrijskom glavnom gradu, bez pravog objašnjenja nakratko otputova u Prag baš u vrijeme kad se tamo odigravao komunistički državni udar što je oborio poratnu legalno uspostavljenu demokratsku vlast.
Autori grafičkom novelom postavljaju intrigantno pitanje: što ako spisateljev jedini razlog za ovo putovanje nije bilo tek upijanje atmosfere zarobljenog grada i nadahnuće za pisanje scenarija? Što ako je Greene u Beč i Prag pošao kako bi pronašao dokaze o tome je li njego prijatelj, jedna od najvažnijih osoba britanske obavještajne službe, zapravo dugogodišnji sovjetski špijun koji se uspješno krije pred očima sviju? I u konačnici, ako je tako, je li Greenov scenarij za film Treći čovjek zapravo spisateljeva tajna i intimna šifrirana poruka usmjerena samo jednoj osobi – izdajniku njihova prijateljstva i njihove domovine: “Znam što si”?
Ova multidimenzionalna, mnogoslojna i kompleksna grafička novela unaprijed je osuđena na limbo jer od čitatelja, željnog nekoliko sati bezbrižne razonode, traži minuciozno poznavanje politike i povijesti, posebice poratnog razdoblja i hladnog rata kao i specifičnih okolnosti u kojima je Beč funkcionirao u vrijeme dok je bio okupiran od saveznika, rigoroznu informiranost o svjetskom špijunskom miljeu, najviše o britanskoj obavještajnoj zajednici i o tome koliko je bila kompromitirana sovjetskim špijunskim krticama, detaljno poznavanje svjetske literature s naglaskom na jednog od najpoznatijih britanskih spisatelja 20. stoljeća kao i temeljito znanje povijesti filma. Uz to, strip je praktički besmislen svakome tko nije gledao film Treći čovjek, remekdjelo koji je British Film Institut 1999. godine proglasio najboljim britanskim filmom svih vremena. Priča, naizgled jednostavna, bez poznavanja cjelokupnog konteksta gubi više od devedeset posto svog potpunog i stvarnog smisla i značenja.
Povrh toga, Hymanov slikarski stil, istovremeno raskošan i prigušen te prebogat citatima i posvetama svjetski poznatih fotografija i plakata, kao i ikoničkih scena i kadrova iz noir filmova, realiziran u fotorealističkom stilu koja autoru donijela univerzalnu slikarsku slavu, drastično odudara od onoga na što je čitatelj stripa inače priučen te je – također – daleko prezahtjevan i nakrcan nebrojenim skrivenim “ključevima” za nekoga tko se htio opustiti uz džemsbondovsku pustolovinu.
Iako se nedvojbeno radi o jedinstvenom i vrhunskom remekdjelu, k tome još i dramatičnoj suvremenoj biblijskoj paraboli (ne treba smetnuti s uma da je Greene bio, prije svega, pisac katoličke provenijencije, a njegova stripovskog antagonista drže drugom najvećom prodanom dušom, nakon Jude, u povijesti čovječanstva) o izdaji i oprostu, Praški puč je uvelike promašio svoj cilj jer od čitatelja, naprosto, traži više nego li se smije očekivati.
Jako lep prikaz!
|
|
|
|
GGG
Senior Member
Slovenia
2541 Posts
Member since 08/11/2003 |
Posted - 17/12/2020 : 18:49:51
|
Od Fibre...
Lepage - Mjesec bjele boje, Ar-men, Putovanje na samotne otoke
Lutesov Berlin
Maus
Neustašive od Penelope Bagieu
Zaboravljeni robovi Tromelina
Još onako na brzinu
Tardijevi stripovi o 1. i 2. svjetskom ratu, Girl in Dior, Science Tales,A Sailor's Story, Kabul Disco, Best of Enemies od Davida B, Twists of Fate of Paca Roce, pa Alan's War, Two generals...
A imaju francuzi čuda tih povjestno-vojnih serija
Operation Overlord, the Regiment, Les grandes batailles navales, U47, Biggles recounts...
Ne znam, da li se broje razni autobiografski stripovi:
Guy Delisle, Rabagliati (Paul), Trondheim (Petits riens), Neznalice, Arapin budučnosti, Petruša, Persepolis...
|
Stara Huta za 36 minuta |
|
|
|
CountCagliostro
Starting Member
44 Posts
Member since 17/07/2018 |
Posted - 18/12/2020 : 20:01:15
|
Kauboj u pamuku, najnovija pustolovina Luckyja Lukea iz pera Achdéa i Jula. Lucky, spletom okolnosti nasljeđuje veliku plantažu pamuka u Louisiani. Polazi tamo kako bi bivšim robovima razdijelio imanje, te će - podrazumijeva se – stati na žulj ku klux klanu. Pukim spletom okolnosti vezanih za francuski i hrvatski jezik dijalog postaje urnebesno smiješan kad Lucky spomene da ne pravi razliku među bojama, a domaćini ga tješe da “daltonizam” nije tako strašan.
Zapaženu ulogu ima šerif Bass Reves, pojavljuju se Tom Sawyer i Huck Finn (OK, nisu stvarne osobe, ali o jugu Amerike se od njih može doznati više nego li iz mnogih povijesnih knjiga), a bivša ropkinjaAngela – nagađam – inspirirana je aktivisticom Angelom Davis.
Aktualan naslov, u skladu s 'Black lives matter' pokretom, odlično konstruiran, duhovito napisan i još bolje nacrtan. Uzmemo li u obzir kako bi Lucky Luke trebao, prije svega, biti štivo za djecu i mlade, držim ga jednim od važnijih novijih naslova ovog dugovječnog serijala jer odašilje doista pozitivnu poruku. |
|
|
|
VALTER
Advanced Member
Croatia
6408 Posts
Member since 21/07/2002 |
Posted - 31/07/2021 : 08:02:27
|
Vidim da se na prethodnoj stranici raspravljalo o IMPERIJI (Pecau / Koredej), koja je ukronija, a ne strip nastao prema stvarnom događaju.
Je li čitao tko, da prenese dojmove? |
|
|
|
Topic |
|
|
|
Stripovi prema istinitim događajima
