| Author |
 Topic  |
|
Lord Vader89
stripovi.com suradnik
France
9618 Posts
Member since 05/07/2007 |
 Posted - 08/01/2011 : 12:25:24
|
Velika je greota, a i velika misterija za mene, da se kroz literearnu formu, Gospodar prstenova proslavio tek nakon pojave filmova.
Tako sam se i ja upoznao sa njima, pozajmivsi najpre Hobita, pa onda ilustrovanu knjigu "Gospodar prstenova" (3u1/Narodna knjiga)
Hobit me je odusevio svojom nenaivnom jednostavnoscu i lepotom, a Gospodar prstenova mi je prosirio jedan svet koji sam stvorio gledajuci filmove.
Da ne tupim sad bezveze, ljudi iznad su veoma lepo napisali ono sto je trebalo da se napise :)
A za Mhejla, predlog - koristi pasuse! ;)
Mnogo volim da citam tvoje osvrte, a bol mi je u ocima veliki, da se borim sa nabijenim redovima :D ;) |
Potpis u dva reda, prema pravilniku:
Vader je, kao i uvek, u pravu. ; john connor ; 2022 A.D. |
 |
|
|
Mhejl
stripovi.com suradnik
Bosnia and Herzegovina
4066 Posts
Member since 26/04/2009 |
Posted - 08/01/2011 : 12:29:06
|
quote:
Originally posted by Lord Vader89
A za Mhejla, predlog - koristi pasuse! ;)
Mnogo volim da citam tvoje osvrte, a bol mi je u ocima veliki, da se borim sa nabijenim redovima :D ;)
Done! Inače, meni su filmovi sasvim dobri i lijepo urađeni, ali treba pročitati knjigu. Razlog za jačanje popularnosti nakon filmova mi se čini jednostavnim: zar čitanje nije daleko lakše čitaocima koji su sve vizualizacije neobičnih pojmova i pojava u Srednjoj zemlji dobili na tanjiru, nego onima koji su morali sami da predstavljaju, zamišljaju i vizuelizuju? Meni to, doduše, nije predstavljalo problem, budući da pamtim i "osjećam" u slikama (izrazito vizuelni tip pamćenja). ;)
P.S A i danas nam je mentalitet takav, uvijek biramo lakši i kraći put. |
Edited by - Mhejl on 08/01/2011 12:37:05 |
|
|
|
Lord Vader89
stripovi.com suradnik
France
9618 Posts
Member since 05/07/2007 |
Posted - 08/01/2011 : 12:42:04
|
| nisam toliko ni na to mislio, koliko na to da su ljudi tek tada poceli da citaju te knjige (u velikoj meri) ;) |
Potpis u dva reda, prema pravilniku:
Vader je, kao i uvek, u pravu. ; john connor ; 2022 A.D. |
|
|
|
Beren
Advanced Member
Montenegro
3793 Posts
Member since 03/02/2010 |
Posted - 08/01/2011 : 19:50:28
|
quote:
Originally posted by Lord Vader89
nisam toliko ni na to mislio, koliko na to da su ljudi tek tada poceli da citaju te knjige (u velikoj meri) ;)
Ne bih baš rekao. U drugoj polovini devedesetih, kad sam ja prvi put čitao Tolkina, uveliko se među mojim društvom pričalo o tim knjigama, a čuo sam za njih još ranije od starijih rođaka. U Podgorici si teško mogao da ih nađeš u biblioteci jer su uvijek bile na čitanju, a kad se pojavilo izdanje Esotherije, stalno je bilo na onim listama najprodavanijih knjiga, a mogu da ti kažem da nije bilo nimalo jeftino. Sjećam se da sam 2000.g. platio tri knjige Gospodara prstenova 73 marke, što je tada bila poprilična suma. A da ne pričam da je u svijetu do tada prodato preko 100 miliona primjeraka. Filmovi jesu približili knjige mnogima koji nikad ne bi čuli za njih, ali da su tek tada postale popularne kao što ti kažeš "u velikoj mjeri", to i nije baš tako. |
Moja domovina je mene dala ovu koru bijelog hleba, sretne ljude, srecnu mladost, velik komad vedrog neba... |
|
|
|
alanford
Senior Member
Bosnia and Herzegovina
1169 Posts
Member since 31/03/2009 |
Posted - 08/01/2011 : 20:02:43
|
quote:
Originally posted by Beren
quote:
Originally posted by Lord Vader89
nisam toliko ni na to mislio, koliko na to da su ljudi tek tada poceli da citaju te knjige (u velikoj meri) ;)
Ne bih baš rekao. U drugoj polovini devedesetih, kad sam ja prvi put čitao Tolkina, uveliko se među mojim društvom pričalo o tim knjigama, a čuo sam za njih još ranije od starijih rođaka. U Podgorici si teško mogao da ih nađeš u biblioteci jer su uvijek bile na čitanju, a kad se pojavilo izdanje Esotherije, stalno je bilo na onim listama najprodavanijih knjiga, a mogu da ti kažem da nije bilo nimalo jeftino. Sjećam se da sam 2000.g. platio tri knjige Gospodara prstenova 73 marke, što je tada bila poprilična suma. A da ne pričam da je u svijetu do tada prodato preko 100 miliona primjeraka. Filmovi jesu približili knjige mnogima koji nikad ne bi čuli za njih, ali da su tek tada postale popularne kao što ti kažeš "u velikoj mjeri", to i nije baš tako.
Sedamdesetih su se knjige proslavile - posle Tolkinove smrti. Tada su izdate i jos neki popularni serijali : Mac od Sanare... |
|
|
|
Lord Vader89
stripovi.com suradnik
France
9618 Posts
Member since 05/07/2007 |
Posted - 08/01/2011 : 21:24:11
|
quote:
Originally posted by Beren
quote:
Originally posted by Lord Vader89
nisam toliko ni na to mislio, koliko na to da su ljudi tek tada poceli da citaju te knjige (u velikoj meri) ;)
Ne bih baš rekao. U drugoj polovini devedesetih, kad sam ja prvi put čitao Tolkina, uveliko se među mojim društvom pričalo o tim knjigama, a čuo sam za njih još ranije od starijih rođaka. U Podgorici si teško mogao da ih nađeš u biblioteci jer su uvijek bile na čitanju, a kad se pojavilo izdanje Esotherije, stalno je bilo na onim listama najprodavanijih knjiga, a mogu da ti kažem da nije bilo nimalo jeftino. Sjećam se da sam 2000.g. platio tri knjige Gospodara prstenova 73 marke, što je tada bila poprilična suma. A da ne pričam da je u svijetu do tada prodato preko 100 miliona primjeraka. Filmovi jesu približili knjige mnogima koji nikad ne bi čuli za njih, ali da su tek tada postale popularne kao što ti kažeš "u velikoj mjeri", to i nije baš tako.
slazem se sa tobom, nema mi druge :)
u sustini, raniju popularnost nisam mogao da znam, jer sam malo mladji :)
ali ostaje svakako to da kada su se pojavili filmovi, Ezoterija i Narodna knjiga su izdali LOTR trilogiju, Solaris je izdao Hobita, svi su ih kupovali, citali, pricali o njima, itd.... (svi iz moje okoline) a pre toga sam, samo jednom u zivotu (!!!!!) cuo naslov "Gospodar prstenova", i to u prolazu u skolskoj biblioteci.
i da, secam se da mi je bilo krivo jer nisam mogao da priustim da kupim te tri knjige :( a bile su stvarno prelepo odradjene. vidim da sad ima neko reizdanje, koje je preruzno....radije bih kupio neki polovni antikvitet.
Mada, kada budem kupovao, kupicu na engleskom, jer jedna od mnogih vrednosti ovih dela je lepota jezika kojim se Tolkin sluzio. :))) |
Potpis u dva reda, prema pravilniku:
Vader je, kao i uvek, u pravu. ; john connor ; 2022 A.D. |
|
|
|
Beren
Advanced Member
Montenegro
3793 Posts
Member since 03/02/2010 |
Posted - 08/01/2011 : 21:45:10
|
I ja imam u planu da ih kupim na engleskom, mada kod nas sam vidio samo ona džepna izdanja u IPS-u.
Reci mi kakvo je to izdanje narodne knjige? I koliko košta? |
Moja domovina je mene dala ovu koru bijelog hleba, sretne ljude, srecnu mladost, velik komad vedrog neba... |
|
|
|
Lord Vader89
stripovi.com suradnik
France
9618 Posts
Member since 05/07/2007 |
Posted - 08/01/2011 : 21:48:02
|
Islo je uporedo sa Ezoterijom, ogromna knjiga je obuhvatala i Druzinu i Kule i Povratak.
Bilo je i lepo ilustrovano! U nekom grubom proseku, na svakih 10-15 strana, po ilustracija. (ako me secanje dobro sluzi, to sam citao kad sam bio 7/8. razred.
U sustini, budget izdanje ;) Mada, prilicno nezgrapno :(
Ne znam da li se to jos uvek moze naci, morao bi da se raspitas :) |
Potpis u dva reda, prema pravilniku:
Vader je, kao i uvek, u pravu. ; john connor ; 2022 A.D. |
|
|
|
Beren
Advanced Member
Montenegro
3793 Posts
Member since 03/02/2010 |
|
|
Lord Vader89
stripovi.com suradnik
France
9618 Posts
Member since 05/07/2007 |
|
|
Beren
Advanced Member
Montenegro
3793 Posts
Member since 03/02/2010 |
Posted - 08/01/2011 : 22:37:03
|
| On je valjda zvanični ilustrator Tolkinovih djela. Imam Esoterijino izdanje knjige Tolkinov prsten i tu se nalaze dosta njegovih ilustracija, kao i u Deci Hurinovoj, koju je izdao Alnari prije neku godinu. |
Moja domovina je mene dala ovu koru bijelog hleba, sretne ljude, srecnu mladost, velik komad vedrog neba... |
|
|
|
Lord Vader89
stripovi.com suradnik
France
9618 Posts
Member since 05/07/2007 |
Posted - 08/01/2011 : 23:34:33
|
Evo neceg zanimljivog, a u vezi sa Tolkinovim "Hobitom" :)
U pitanju je strip adaptacija Hobita, iz 1989. godine, autora Čarlsa Dikinsona i Šina Deminga, koja je objavljena u Srbiji.
Krajem devedesetih, izdavačka kuća "NNK internacional" izbacuje prvu svesku "Hobita" na kioske širom Srbije. Ubrzo izlaze i delovi 2 i 3.
Nije bilo nikakve reklame, i svi delovi su prošli krajnje nezapaženo.
Onda, uz podršku Alfe (Narodne knjige), mnogobrojnu remitendu vraćaju na kioske, ovaj put uz reklamu u Politici i zadnjim stranama nekih časopisa. Na kioscima se skoro ništa nije prodalo, uglavnom zbog tada povišene cene (jebeš logiku, umesto da smanje, oni povećavaju). Ovo se dešava početkom 2000-ih.
2003. godine (januara, tačnije) pojavljuje se knjiga "Hobit", koja obuhvata kompletan serijal koji je do tada izašao u tri sveske. Unutra nema naslovnih, i vrlo je amaterski urađeno. (I sveske i knjigu je uradila borska štamparija "Bakar"). Crne korice sa naslovnom druge sveske, pozadi kratak siže. Sve u svemu, solidno izdanje sa pomalo visokom cenom.
Sto se tice originalnog izdanja, evo za primer naslovne i uvodne stranice Del Rey izdanja iz 2001. godine:
Nego....o samom stripu, pa, sta reci a da ne ispadne da preterujem? U pitanju je sjajan spoj narativnog i grafickog, nema izostavljenih delova, dakle adaptacija je verna, sto je najbitnije! :) A osim sto je verna prici, izuzetno je verna i samoj atmosferi Tolkinovog magicnog dela, a za to je posebno zasluzaj predivan crtez koji tako verno oslikava prelepe bajkovite trenutke kojima "Hobit" obiluje. Evo samo nekoliko primera:
Prelepo :)
Steta bas da ovoga danas nema da se nadje, one sveske koje su stampali su bile stvarno i vise nego korektno odradjene, jedino se prevoda ne secam. (koji je ovde pak, vrlo bitan) Verovatno je dosta tiraza otislo jos za vreme LOTR manije, a sa ostatkom, pa, ni ne usudjujem se da pomislim sta se moglo desiti sa time.
As for myself, skoro sam ugledao neko novo izdanje na policama lokalnih striparnica, koje merkam. Ne mogu ga naci na Amazonu, sto znaci ili da su izvukli ono iz steka, ili nesto deseto. Sta god, ubracu ga sa jedne od tih polica, just to be sure :) A fellow stripadzijama od srca preporucujem ovu prelepo adaptiranu bajku :)
evo jos ilustracija, malo bolji kvalitet :)
 |
Potpis u dva reda, prema pravilniku:
Vader je, kao i uvek, u pravu. ; john connor ; 2022 A.D. |
Edited by - Lord Vader89 on 08/01/2011 23:35:01 |
|
|
|
panzer
Advanced Member
12800 Posts
Member since 18/05/2005 |
|
|
mladjo
Advanced Member
.jpg)
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
|
|
panzer
Advanced Member
12800 Posts
Member since 18/05/2005 |
Posted - 12/01/2011 : 11:34:29
|
Novo iz Konzorcija:
Bio sam tešku borbu, da li uzmem ovo ili Lyonesse trilogiju. Ali pošto je Lyonesse bila skuplja (iako je na prvi pogled kvalitetnija - bogatiji jezik i vrlo kvalitetne slike, slične kao kod The Complete Chronicles of Conan), a uz to ne volim šminkerske happy endove (ipak se Lyonesse ponaša sa titulom najbolje bajke 20. stolječa), uzeo sam Zelaznyja. Samo se nadam da če mi se dopasti ...
Iz biblioteke sam posudio ovo (obje sa odličnim ocjenama):
Četvrta knjiga iz serije o Zamori. Mladom dinosauru umre kum, a na samrti mu kaže, da mu je zapustio perfektno napisanu priču nepoznatog autora. Jer je i sam pisac, odlazi u grad knjiga Bukvanu, da bi tog autora našao. Tamo njegove nevolje tek počnu ...
Knjiga napisana u stilu Terryja Prachetta - znači, zajebancija i pokoja mudrost. Čak mi se i više sviđa nego knjige o Discworldu.
Pratchettisti:"Heretik!"
Panzer:"Nisam rekao, da je bolja ... samo se ljepše čita."
Prachettisti:"Ne pokušavaj se sad izvuči. Past češ ti nam u ruke kad-tad."
Panzer:"Nema problema. Baš sam upgrejdao oružje na mome tenku. Samo vi dođite ..."
Ako čete je čitati, dobro čete se nasmijati. Jer, kad ste po zadnji put čitali dobru (njemačku) knjigu sa dinosaurom u glavnoj ulozi?
|
Ich bin kein Mensch, ich bin kein Tier, ich bin ein Panzer-Grenadier! |
Edited by - panzer on 13/01/2011 10:16:41 |
|
|
|
vope
Senior Member
Montenegro
2969 Posts
Member since 21/12/2006 |
|
|
Bardho
Senior Member
1943 Posts
Member since 10/04/2003 |
Posted - 13/01/2011 : 11:18:28
|
quote:
Originally posted by vope
Da se izrazim prostonarodski - Amber jebe kevu koliko je dobar. Say no more...
Slažem se. Iako je meni prvih 5 za nijansu bolje od drugih 5. |
|
|
|
vope
Senior Member
Montenegro
2969 Posts
Member since 21/12/2006 |
Posted - 14/01/2011 : 13:48:04
|
Svježe pročitano i utisci su jako, jako pozitivni. Neočekivano dobra knjiga obzirom da je u zadnjoj deceniji
King imao nekoliko dosta loših ostvarenja. Ako na stranu ostavimo razloge postojanja famozne kupole, koji
neće smetati onima izuzetno maštovitim i nezahtjevnim, dinamika radnje i razrada likova je takva da u 1072
strane nećete naći sebe da se dosađujete što je obzirom na broj stranica ove knjige podvig sam po sebi.
Ideja je slična kao u noveleti "Izmaglica" samo u mnogo većem obimu - umjesto supermarketa cio jedan gradić
je ostao izolovan od spošljašnjeg svijeta i tu je King najplodonosniji, upravo u dehumanizaciji i desocijalizaciji
čovjeka i zajednice, u situacijama kad se sve kočnice normalnog ponašanja i suživota krše i čovjekom ovlada
iskonski predatorski duh. A krvoprolića ne da ne hvali no bujrum...
Odlična knjiga, preporuke. |
... |
Edited by - vope on 14/01/2011 13:57:18 |
|
|
|
mladjo
Advanced Member
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
Posted - 15/01/2011 : 19:34:21
|
Knjige & co - tema za raspravu:Znanstvena fantastika
Evo ponešto internetskih tekstova o najboljoj grani književnosti
S obzirom da nas ovdje većina voli ovaj žanr (i glavni nam je pri izboru knjiga s kojima provodimo vrijeme) evo nešto za čitanje, razmišljanje i razgovor. I par pitanja: Kakav je Vaš odnos spram SF-a? Da li smatrate SF-om sve što se službeno ubraja u njega? (alternativna povijest, apokaliptične teme...)
Vaš najbolji SF pisac je...?
Čitate li SIRIUS, FUTURU...?
Tko je po Vama najbolji domaći pisac ove grane književnosti?
Eto, samo par pitanja sam naveo ali mislim da ni netreba pisati pitanja da bi na ovu temu dobili odgovore, zar ne?
Znanstvena fantastika (eng. science fiction) je umjetnički žanr, oblik spekulativne fikcije koji se prvenstveno bavi utjecajem izmišljene znanosti i/ili tehnologije na društvo ili pojedince. Pojam znanstvene fantastike vezuje se prije svega za književna, televizijska i filmska djela, ali znanstvena fantastika utječe i na likovnu i glazbenu umjetnost.
Granice žanra nisu jasno definirane. Mnoga znanstvenofantastična djela sadrže značajke drugih umjetničkih žanrova, poput kriminalističkih romana, romana strave i užasa, povijesnih romana i, naročito, fantastike. Mnoga znanstvenofantastična djela imaju i značajne elemente psihološke i filozofske književnosti.
Roman Frankenstein engleske književnice Mary Shelley objavljen 1818. godine smatra se izvorištem znanstvene fantastike kao žanra.
Žanr znanstvene fantastike često se označava kraticama ZF te SF ili sci-fi (prema engleskom izvorniku). U ovom se članku koristi hrvatska kratica ZF.
Teme i motivi znanstvene fantastike
Znanstvena fantastika bavi se razmatranjem utjecaja napretka znanosti i tehnologije na društvo i osobe, predviđanjem razvoja čovječanstva ili pak govori o otkrivanju i zamišljanju novih pojava i tehnologija. Osim toga, znanstvena fantastika se ponekad bavi i alternativnom poviješću: »što bi bilo da je bilo«.
Sasvim je krivo poistovjećivati znanstvenu fantastiku isključivo sa svemirskim istraživanjima ili izvanzemaljcima. Ovdje je napisan popis samo nekih tema i motiva ZF-a, zajedno s primjerima. Važno je napomenuti da velika većina znanstvenofantastičnih djela (uključivo i ova navedena kao tipična za neki motiv) sadrže više spomenutih motiva.
Prvi Kontakt
Prvi susret ljudi i izvanzemaljaca, jedan od najstarijih motiva znanstvene fantastike.
U romanu Sastanak s Ramom, A. C. Clarke opisuje prolazak golemog izvanzemaljskog svemirskog broda kroz Sunčev sustav. Ljudi ga istražuju, ali njegova prava namjena ostaje obavijena tajnom. Film Bliski susreti treće vrste je klasik filmskih ostvarenja tematike Prvog Kontakta. Roman Kontakt Carla Sagana te istoimeni film predstavljaju najpoznatije realizacije motiva Prvog Kontakta u tvrdoj ZF. Taj motiv javlja se u mnoštvu znanstvenofantastičnih djela, čak i tamo gdje ne predstavlja glavnu temu.
Katastrofa
Društvo je pogođeno prirodnom katastrofom, nuklearnim ratom, epidemijom ili nekom drugom nesrećom velikih razmjera, ili mu tako nešto prijeti.
U romanu Božji Čekić A. C. Clarkea i Gentryja Leeja Zemlji prijeti udar asteroida. U romanima Hvalospjev Leibowitzu Waltera M. Millera i Rat Miru Vernora Vingeja te serijalu računalnih igara Fallout opisano je društvo poslije nuklearnog rata. Film Dr. Strangelove Stanleyja Kubricka prikazuje poremećenog pojedinca čije akcije dovode do nuklearnog uništenja.
Izvanzemaljska invazija
Zemlja ili ljudska civilizacija je u ratu s izvanzemaljcima ili su ju izvanzemaljci osvojili.
Rodonačelnik tog motiva je Herbert George Wells s klasikom Rat svjetova. Motiv se pojavio mnogo puta u znanstvenoj fantastici, u najrazličitijim obradama, od čistog kopiranja Wellsa pa do vrlo originalnih izvedenica, te od humorističnih do onih koje spadaju u tvrdu ZF. U ponekim obradama, npr. roman Kraj djetinjstva A. C. Clarkea, izvanzemaljci ne osvajaju Zemlju i čovječanstvo nasilno, nego ih mirnim putem podvrgavaju svojoj vlasti.
Budućnost čovječanstva
Taj se motiv pojavljuje u znatnom broju ZF djela, u različitim obradama - utopijskim, distopijskim ili u njihovoj kombinaciji.
Klasik je roman Grad i zvijezde A. C. Clarkea gdje je opisana ljudska civilizacija za milijardu godina, utjelovljena u dvije zajednice na Zemlji. Najpoznatija distopijska djela su 1984. Georgea Orwella, gdje je opisana totalitarna država i tehnike kojima drži ljude u pokornosti, te Vrli novi svijet Aldousa Huxleya gdje totalitarna država uzgaja poslušne podanike ispranog mozga podijeljene u biološke kaste. Robert Heinlein u romanu Luna je okrutna ljubavnica opisuje socijalne aspekte ljudskog naseljavanja Mjeseca, poput razvoja poliandrije. Film Loganov bijeg opisuje antiutopijsku sliku civilizacije u kojoj žive samo mladi ljudi. Iain M. Banks je u serijalu o Kulturi stvorio potpuno utopijsku civilizaciju daleke budućnosti gdje sukobi ipak postoje, a ljudi imaju poriv za istraživanjem novog i nepoznatog. Larry Niven u romanima Integralna stabla i Dimni prsten opisuje društvo kojeg su utemeljili odmetnici u plinskom torusu u orbiti oko neutronske zvijezde. Roman Milana Šufflaya Na Pacifiku god. 2255. (1924.) također spada u ovu kategoriju, kao i distopijski roman Branka Belana Utov dnevnik (1982.).
Cyberpunk
Naziv za podžanr u kojem postoji globalna računalno-komunikacijska mreža, tehnološka ili biološka usavršenja čovjeka, virtualna stvarnost i holografske simulacije, razvoj naprednih računala i umjetne inteligencije te sučelja između čovjeka i računala.
Godine 1985. u Interzoneu br. 14 pojavio se članak Nova znanstvena fantastika koji je bio i prvi manifest cyberpunk pokreta. Žanr je začet 1970-ih godina, a naziv je dobio po tome što su ga s punk glazbom donekle povezivale anarhističke ideje. Cyberpunkov propagandni list Cheap Truth dijeljen je besplatno i nikada nije bio zaštićen copyrightom. Članci su bili objavljivani pod pseudonimima radi izbjegavanja stvaranja kulta ličnosti ili skupina. Nakon tri godine i nakon što je sam cyberpunk prerastao u kult, list Cheap Truth je nestao sa scene. Radnje cyberpunka redovito se događaju na Zemlji u bliskoj budućnosti, a nastanak podžanra vjerojatno je potaknut i razočarenjem zbog stagnacije svemirskog programa. Budućnost opisana u cyberpunk djelima često je distopijska i prepuna ekoloških katastrofa. Sam naziv cyberpunk stvorio je američki pisac Bruce Bethke, 1980. napisavši priču tog imena. Ipak, naziv je popularizirao, i dao mu današnje značenje, američki pisac i urednik Gardner Dozois, pokušavajući opisati rad Williama Gibsona, koji se smatra začetnikom žanra, a čiji je roman Neuromancer postigao veliki uspjeh osvojivši nagrade Huga, Nebulu i Philip K. Dick. Kao značajan primjer može se navesti i roman Potpuni raspad Neala Stephensona, Eon Grega Beara, te filmovi Blade Runner, Johnny Mnemonic (kojemu je predložak priča Williama Gibsona) i Matrix trilogija
Alternativna povijest
Opisuje kako bi svijet izgledao da su se povijesni događaji drukčije odvijali.
Keith Roberts u romanu Pavane obrađuje alternativnu povijest u kojoj je španjolska Velika Armada 1588. godine vratila Englesku katoličanstvu. Philip K. Dick u romanu Čovjek u visokom dvorcu piše o svijetu u kojem su u Drugom svjetskom ratu pobijedile sile osovine.
Steampunk
Podžanr s elementima alternativne povijesti i cyberpunka.
Radnja se događa u prošlosti, često u počecima industrijske revolucije, gdje postoje neke tehnologije ili izumi koji su u stvarnosti otkriveni odnosno izumljeni kasnije. Prvim steampunkom smatra se novela Diferencijalni stroj Williama Gibsona i Brucea Sterlinga u kojoj lord Byron i Charles Babbage uspijevaju napraviti funkcionalno mehaničko digitalno računalo. Inspiracija za steampunk sigurno je došla od djela ZF pisaca 19. stoljeća, poput Julesa Vernea ili Mary Shelley.
Vojska
Autori se bave prikazom vojnih tema u ZF okružju. Ta su djela često metafore stvarnih ratnih ili političkih događanja.
Najpoznatije jest Zvjezdani jurišnici Roberta Heinleina. Serijal o Milesu Vorkosiganu spisateljice Lois McMaster Bujold jedan je od uspješnijih primjera vojničkog ZF-a. Roman Sablja hrvatskog pisca Ivana Gavrana također spada u lijepe primjere ovog podžanra.
Religija
Autori se bave religioznim, teološkim ili antireligijskim temama.
Walter R. Miller u romanu Hvalospjev Leibowitzu (spomenutom i među primjerima katastrofičnih ZF djela) piše o Katoličkoj crkvi u postnuklearnoj Americi te štovanju relikvija iz prošlosti u obliku tehničke dokumentacije raznih uređaja izgubljenih nakon nuklearnog rata. A. C. Clarke u priči Zvijezda, jednoj od najljepših ZF priča vjerske tematike, piše o isusovačkom redovniku koji kao član posade istraživačkog broda traži betlehemsku zvijezdu.
Ljubav
Ljubavne priče također se pojavljuju u sklopu znanstvene fantastike.
Karakterističan je roman Vrata u ljeto Roberta Heinleina. Spisateljica Lois McMaster Bujold u sagama o Milesu Vorkosiganu (spomenutim pod primjerom vojničke ZF) također koristi značajne elemente ljubavnog romana.
Već u prvim djelima ZF-a nailazimo na primjese seksa i erotike.
Istraživanje
Spaceship airborn right.jpg
Istraživanje nepoznatog, kako svemira tako i drugih mjesta (poput Zemljinog podmorja), civilizacija, pojava i tehnologija vječna su tema znanstvene fantastike nazočna u većoj ili manjoj mjeri u svakom ZF djelu.
Televizijska serija Zvjezdane staze, sa svojim sloganom »to boldly go where no one has gone before« predstavlja arhetip istraživačkog motiva u ZF. Među dojmljivijim književnim primjerima istraživačke ZF jest roman Nepobjedivi Stanisława Lema.
Vremeplov
Prvo djelo objavljeno na temu putovanja kroz vrijeme bilo je Vremenski stroj H. G. Wellsa iz 1895. g.
Statue of Tripod.JPG
Roboti i umjetna inteligencija
Ovaj motiv je vrlo star i ima korijene u davnim legendama. Pisci raspravljaju o utjecaju robota i razvoja umjetne inteligencije na ljudsko društvo.
O robotima je u književnosti prvi raspravljao Karel Čapek u drami R. U. R. 1920. kojom je i uveo riječ robot. Klasik motiva robotike je Asimovljev roman Ja, robot koji je bio temelj za cijeli serijal romana o robotima gdje su postavljeni i poznati Zakoni robotike. Motiv robotike često se prikazuje u distopijskom okružju gdje roboti i umjetna inteligencija nastoje istisnuti ljude, npr. u filmu Terminator. Vedriji prikaz razvoja robota i umjetne inteligencije vidljiv je u Spielbergovu filmu A.I. te likovima Doktora i Date iz Zvjezdanih staza.
Razni pronalasci (uključivo nanotehnologiju i genetičko inženjerstvo)
Transhumanizam
Transhumanistički motivi obuhvaćaju zamisli korištenja znanstvanih dostignuća i tehnologije u svrhu poboljšanja i daljnje evolucije čovjeka ili razvoja umjetne inteligencije. Transhumanistički motivi nazočni su u znanstvenoj fantastici u novije vrijeme, naročito u romanima Vatra nad Dubinom Vernora Vingeja, te serijalu o »Kulturi« Iaina M. Banksa.
Svemirska opera
Kod svemirske opere ili Space opere radnja je obično smještena u daleki svemir, a putnici, israživači ili posade svemirskih brodova doživljavaju svakakve avanture. Književni primjeri svemirske opere jesu: Clarkeova 2001: Odiseja u svemiru, Boujoldičina serija novela o Milesu Vorkosiganu, Adamsov Vodič kroz galaksiju za autostopere, Asimovljev Serijal o Zakladi i drugi.
Humor
Neka znanstveno-fantastična djela obrađuje klasične teme i motive na humoristički način.
Najtipičniji primjer humoristične obrade znanstvenofantastičnih tema jest roman Vodič kroz galaktiku za autostopere Douglasa Adamsa. Britanska televizijska serija Crveni patuljak stekla je kultni status u humorističnoj ZF kombiniranjem sjajne glumačke ekipe, parodiranja znanstvenofantastičnih tema i klišeja te britkim humorom.
Vrste znanstvene fantastike
Tvrda ZF
Tvrda ZF (eng. hard SF) je vrsta znanstvene fantastike koja opisuje svijet konzistentan s poznatim prirodnim zakonima. To znači da se u takvoj vrsti ZF-a radnja događa u okružju gdje postoje razne pojave, čak i kontroverzne ili danas samo teorijske (nepotvrđene opažanjem ili eksperimentom), ali čiji opis može biti sukladan s poznatim fizikalnim zakonima. Drugim riječima, tvrda ZF može obuhvaćati pojave i tehnologije koje ne postoje, ali spadaju u »granice mogućega«. Može se i reći da tvrda ZF opisuje svijet u kojemu postoje pojave i tehnologije koje nisu dokazano nemoguće. Pred tvrdu ZF postavlja se i zahtjev realnog i konzistentnog oslikavanja zamišljenog društva, pojedinaca ili stvorenja.
U zamišljanju nekih ljudi, tvrda ZF se često poistovjećuje sa znanstvenim djelima ili (pretjeranim) opisima znanosti i tehnike. Takvo je razmišljanje sasvim krivo jer je svaka znanstvena fantastika, pa tako i tvrda, umjetnost u kojoj nema mjesta jednadžbama ili popularnoznanstvenim člancima.
Granice tvrde ZF nisu jasno definirane zato jer različiti ljudi drukčije doživljavaju i procjenjuju »granice mogućega« koje tvrda ZF često opisuje. Osim toga, u znanstvenofantastičnim djelima često se miješaju elementi tvrde i meke znanstvene fantastike. Granice tvrde ZF ponekad se pomiču i zato što se zbog napretka stvarne znanosti neke pojave i tehnologije sele u čistu maštu, neke postaju realnost, a mogućnosti ostvarenja nekih novih dolaze u domenu izvedivosti.
Ponekad se pojam tvrde ZF koristi u smislu da ona opisuje utjecaj razvoja prirodnih znanosti i tehnologije na društvo i pojedince, dok meka ZF opisuje sociološke i psihološke teme. Ta je podjela zastarjela zato što znatan broj tvrdih ZF djela također opisuje i sociološke i psihološke aspekte zamišljenog društva ili pojedinaca.
Neki pisci i primjeri tvrde ZF:
* Iain M. Banks, serijal o Kulturi, sadrži i elemente mekog SF-a
* Stephen Baxter, Vremenski brodovi, Svjetlost dugih dana, Oluja sa sunca — vremenska odiseja 2
* Greg Bear, Eon, Eternity, Legacy i Blood Music
* Gregory Benford, Vremenski pejzaž, Saga o središtu galaksije (pet romana)
* Arthur C. Clarke, serijal Odiseja u svemiru, Pjesme daleke Zemlje, Sastanak s Ramom
* Predrag Raos, Brodolom kod Thule, Nul effort, primjeri hrvatske tvrde ZF
* Alastair Reynolds, serijal Revelation Space, jedna od rijetkih svemirskih opera bez nadsvjetlosnog pogona
* Kim Stanley Robinson, trilogija o Marsu (Crveni Mars, Zeleni Mars, Plavi Mars) o teraformiranju Marsa
* Dan Simmons, Hyperionski spjevovi — Hyperion Cantos (Hyperion, Pad Hyperiona, Endymion, Uspon Endymiona)
* Jules Verne, 20 000 milja ispod mora, Put na Mjesec, smatra se za rodonačelnika tvrde ZF
* Vernor Vinge, serija Across Realtime (The Peace War, Marooned in Realtime), Vatra na dubinom, Deepness in the Sky
Meka ZF
Meka ZF (eng. soft SF) je vrsta znanstvene fantastike koja opisuje filozofske, sociološke i psihološke teme.
Neki pisci i primjeri meke ZF:
* Isaac Asimov, serijal o Zakladi
* Ray Bradbury, Fahrenheit 451
* Frank Herbert, serijal o Dini
* Ursula K. Le Guin, Lijeva ruka tame, Čovjek praznih šaka, Pričanje
Hrvatska znanstvena fantastika
Okosnicu suvremenog hrvatskog znanstvenofantastičnog stvaralaštva činio je magazin Sirius. Od 1976. do 1989. godine izašla su 164 broja. U prosjeku je u svakom broju izašla po jedna priča nekog domaćeg autora. Magazin je bio popularan i u Sloveniji. Nasljeđuje ga Futura koja je počela izlaziti 1992. godine i do kraja 2005. izašlo je više od 120 brojeva.
SFera, zagrebačko društvo za znanstvenu fantastiku,1995. godine počinje s redovitim godišnjim izdavanjem zbirke hrvatskih SF, fantasy i horor priča. Priče se prikupljaju natječajem, a 2009. će izaći petnaesta po redu zbirka. Prva se zbirka zvala "Zagreb 2004", druga "Dnevnici entropije", a obje je uredio Darko Macan. Ideja je bila poticati hrvatske autore da pišu znanstvenu fantastiku koja se događa u Hrvatskoj, pa su tako osim prve, još dvije zbirke nosile "Zagreb" u svom nazivu. Treću je zbirku uredio Davorin Horak, da bi sljedeće četiri uredili Darko Macan i Tatjana Jambrišak. Na iduće dvije SFeraKonske zbirke, kako se ove SFerine zbirke nazivaju zbog toga što izlaze za SFeraKon te se besplatno dijele svakom posjetitelju ove konvencije, uredili su Darko Macan, Tatjana Jambrišak i Darko Vrban. Potom su jedanaestu, dvanaestu i trinaestu zbirku uredili Tatjana Jambrišak i Darko Vrban. "Zagrob", dvanaesta po redu zbirka, bila je i prva tematska, te su u njoj isključivo horor priče. Naslov je igra riječima koja se odnosi na tematiku strave u zbirci te na činjenicu da su tri prijašnje zbirke imale "Zagreb" u naslovu. "Zlatni zmajev svitak" je četrnaesta SFeraKonska zbirka i druga tematska, vezana uz fantasy. To je prva zbirka domaćih fantasy pripovjedaka uopće u Hrvatskoj, a uredili su Tatjana Jambrišak, Darko Vrban i Mihaela Marija Perković. Petnaestu zbirku uredili su Tatjana Jambrišak, Darko Vrban i Irena Rašeta, a izaći će u travnju 2009. godine.
Članovi SFere Tatjana Jambrišak i Darko Macan pokrenuli su 2003. godine projekt izdavanja najboljih domaćih SF priča pod okriljem izdavačke kuće Mentor, te tu biblioteku nazvali »Biblioteka SFera«. Naime, kako su svi autori kojima su objavljivane autorske zbirke ove biblioteke dobitnici nagrade SFERA, nakladnik Mentor i društvo SFera dogovorili su se oko upotrebe imena SFere. U biblioteci je ukupno objavljeno 12 knjiga, a projekt je kulminirao 2006. antologijom hrvatske SF novele. Tomislav Šakić i Aleksandar Žilja uredili su Ad astru: antologiju hrvatske znanstvenofantastične novele 1976.-2006. u kojoj je objavljeno četrdeset autora, od najstarijih Branka Belana i Zvonimira Furtingera, do najmlađega, Bojana Sudarevića.
|
COUNT ZERO INTERRUPT
an interrupt of a process decrements a counter to zero
|
|
|
|
panzer
Advanced Member
12800 Posts
Member since 18/05/2005 |
Posted - 17/01/2011 : 09:36:43
|
Samo na kratko:
99 % ljubavnih sci-fi knjiga (muških) autora bi izbacio iz sci-fija direktno u Trash kategoriju uz knjige (ženskih autorica ljubavnih romana) poput Vječito tvoja, ... Tim ljudima čak i ja bih mogao predavati na temu ljubav.
Alternativna povijest - na žalost, ovisi o piscu. The plot against America od dobitnika Pulitzerjeve nagrade Phillipa Rotha tako se ubraja u povijest, a ne u sci-fi.
Tako ti je i kod drugih grana sci-fija. Kod nas u biblioteci našao sam nekoliko sci-fi knjiga, metnute u drugi žanr, samo zato, jer je autor poznat pa bi bila sramota da se nalazi u sci-fi. |
Ich bin kein Mensch, ich bin kein Tier, ich bin ein Panzer-Grenadier! |
Edited by - panzer on 17/01/2011 09:37:36 |
|
|
|
panzer
Advanced Member
12800 Posts
Member since 18/05/2005 |
|
|
vope
Senior Member
Montenegro
2969 Posts
Member since 21/12/2006 |
Posted - 17/01/2011 : 20:40:06
|
Iz dubina svemira pravo u morske...
Lagašna priča o tome kako bi se riješio problem gladi u svijetu
koristeći ono što nam okeani i mora nude začinjena sa par susreta
sa gargantuanskim stanovnicima okeanskih dubina čisto da vam srce
brže zakuca i da ne zaspete čitajući ovu knjigu. Zaključak će se
jako svidjeti vegetarijancima i borcima za životinje dok ćemo se
mi mesojedi samodovoljno smješkati čudeći se šta sve ljudima pada
na pamet. Pročitajte ako baš nemate šta drugo... |
... |
|
|
|
mladjo
Advanced Member
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
Posted - 17/01/2011 : 20:45:27
|
Zanimljivije su mi ove Godine riže i soli pored
A što je ovo iza:Biblioteka Dečje novine? |
COUNT ZERO INTERRUPT
an interrupt of a process decrements a counter to zero
|
|
|
|
Pirgavi
Junior Member
Croatia
453 Posts
Member since 29/12/2010 |
Posted - 17/01/2011 : 22:44:21
|
quote:
Kim Stanley Robinson: LEDENI HRAM
Ja sam naime uživao čitajući ovu knjigu. Jedino što mi se nije svidjelo je homoseksualni odnos Nizozemca i pripadnika Aleksandrijskog visokog društva...ostalo je za 10. Ako uzmemo u obzir da je imao 30 kad je pisao - remek-djelo! |
The only thing we know for sure is that he's *not* a vegetarian. |
|
|
|
mladjo
Advanced Member
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
Posted - 17/01/2011 : 22:46:35
|
| Da, to mu je, koliko se sjećam, i najkraća knjiga. Posle se bome raspisao |
COUNT ZERO INTERRUPT
an interrupt of a process decrements a counter to zero
|
|
|
|
Topic |
|
|
|
Knjige & co (popis recenzija u prvom postu)
