forum.stripovi.com
forum.stripovi.com
Home | Profile | Register | Active Topics | Active Polls | Aukcije | Private Messages | Members | Search | FAQ
Username:
Password:
Save Password
Forgot your Password?

 All Forums
 www.stripovi.com - svaštara - off topic diskusije
 Film & TV
 Danas na TV-u
 New Topic New Poll New Poll
 Reply to Topic
Previous Page | Next Page
Author Previous Topic Topic Next Topic
Page: of 99

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 13/05/2012 : 09:37:38  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote


Počelo u 07:56 na HTV 1, Silom dadilja (Bringing Up Baby), r. Howard Hawks, SAD, 1938.


Antologijsko ostvarenje Howarda Hawksa, maestra koji se sjajno snalazio u svim žanrovima od vesterna ("Rio Bravo", "El Dorado"), preko film noira ("Veliki san") te ratnih ("Narednik York", "Air Force") i sportkih drama ("Vrisak gomile") do komedija screwball predznaka ("Njegova djevojka Petko", "Vatrene lopte") i povijesnih spektakla ("Zemlja faraona"), jedno je od njegovih najpopularnijih djela. Hawksu je komedija bila omiljeni žanr, on je humorne elemente umetao u velik broj drugih filmova, pa je "Rio Bravo" u određenoj mjeri vestern-komedija a "Veliki san" noir-komedija.

U filmu "Silom dadilja" luckasti ali iznimno inteligentni zaplet bazira se na tri događaja koji će posve promijeniti život pomalo ukočenog paleontologa Davida Huxleya (fantastični Cary Grant): na prispjeću izuzetno rijetke kosti kojom će kompletirati rekonstrukciju kostura brontosaura, na skoroj ženidbi za strogu zaručnicu Alice (Virginia Walker), te na mogućoj donaciji od milijun dolara koju bi njegovu muzeju preko odvjetnika Peabodyja (George Irving) trebao donirati bogati filantrop. No sve će njegove planove poremetiti susret s bogatom i temperamentnom Susan Vance (nikad bolja Katherine Hepburn), koja se s Davidom odluči malo poigrati.

Impresionira nevjerojatna energičnost cjeline koja obiluje pomaknutim situacijama, šašavim gegovima i farsičnim detaljima, zbog čega je film i gotovo sedam i pol desetljeća nakon nastanka podjednako svjež, moderan i potentan kao u vrijeme premijere. Vrijedi napomenuti da je prilikom premijere doživio iznenađujući komercijalni neuspjeh, da bi naknadno bio revaloriziran kao jedna od najboljih i najvažnijih holivudskih komedija svih vremena. Kad racionalni i neurotični intelektualac David upozna iracionalnu i kaotičnu Susan, on će doživjeti "oslobođenje" i svojevrsno prosvjetljenje, te se zaljubiti u nepredvidivu curu koja će na kušnju staviti njegove životne planove, karijeru, seksualni identitet i zdrav razum. Uz suradnju scenarista Dudleya Nicholsa i Hagara Wildea, Hawks kroz priču temeljenu na Wildeovu novinskom članku iz magazina Collier ubojito ismijava društvo i njegove institucije, višu srednju klasu, znanost, psihijatriju, pravosuđe i još koješta. Ako ima nekog tko ovo još nije gledao, nadam se da je danas nadoknadio propušteno.

Video je jedna od šašavih sekvenci u filmu...


Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 13/05/2012 : 09:51:09  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote


Danas u 15:13 i u 00:47 na HTV 1, Sve zbog Winn-Dixieja (Because of Winn-Dixie), r. Wayne Wang, SAD, 2005.


Senzibilna Opal Buloni (AnnaSophia Robb) bistra je no prilično povučena i šutljiva 10-godišnjakinja, kći baptističkog svećenika Bulonija (Jeff Daniels), brižnog samohranog oca koji se s djevojčicom već godinama po službi seli iz jednog gradića u drugi. Ovog puta služba je oca Bulonija dovela u provincijsko mjesto Naomi na Floridi, slikovit gradić u kojem je Opal nedavno krenula u školu. Međutim, česte selidbe razlogom su da se Opal teško privikava na nove sredine i da još teže pronalazi prijatelje. Djevojčicu dodatno pritišće i činjenica da je njezina majka prije sedam godina otišla od kuće, a da joj otac sve vrijeme o tome ne želi reći ni riječ. Opal su problemi dočekali i u novom razredu, gdje su je kao metu za svoje psine smjesta odabrala agresivna braća Dunlap (Nick Price) i Stevie Dewberry (Luke Benward). Dok stoički trpi njihove napade i podbadanja, Opal se jednog dana zatekne u mjesnoj trgovini naziva Winn-Dixie, u kojoj pravi kaos izazove zaigrani pas ovčar pasmine Picardy. Kad joj pas miroljubivo priđe i stane ju lizati, Opal mu odluči pomoći predstavivši ga kao svog kućnog ljubimca. A kad nedugo potom životinji dade ime Winn-Dixie te oca zamoli da je barem privremeno prime pod krov, svećenik Buloni se tome isprva odlučno usprotivi. On zna da vlasnik njihovog naselja, stari i čangrizavi gospodin Alfred (B.J. Hopper), ne voli pse i da bi im zbog Winn-Dixieja mogao dati otkaz. Ipak, za ljubav kćeri svećenik se ubrzo predomisli, a Winn-Dixie, ovčar koji se neopisivo boji oluje i ponekad ima izraz lica kao da se smije, u njihovu domu odmah počne stvarati nered. Zahvaljujući psu, Opal će uskoro steći nove prijatelje, dobrodušnu staru knjižničarku Franny (Eva Marie Saint), siromašnu slijepu crnkinju Gloriju (Cicely Tyson) i zbunjenog Otisa (Dave Matthews), prodavača u mjesnoj trgovini kućnim ljubimcima...

Emotivna, dirljiva, atmosferična i prilično sugestivna humorna obiteljska drama Waynea Wanga (Život je jeftin...ali je toaletni papir skup, Klub sretnih žena, Dim u lice, Kineska kutija, Središte svijeta), filmaša koji je za rad na svom kultnom filmu Dim u paru s glumcem Harveyem Keitelom 1995. godine u Berlinu nagrađen Srebrnim medvjedom, uspjela je ekranizacija i kod nas objavljenog istoimenog bestseler romana američke književnice Kate DiCamillo. Wayne Wang spretno i suptilno, ali i povremeno patetično i odveć infantilno, kreira staromodnu no prilično efektnu priču o disfunkcionalnoj američkoj krnjoj obitelji i otuđenoj južnjačkoj mikro-zajednici, koje će pravim vrijednostima na određeni način u funkciji katalizatora «podučiti» i vratiti jedan inteligentan i zaigran pas. U tome se oslanja na raspoložene nastupe glumačke postave koju uz talentiranu mladu debitanticu AnnuSophiu Robb (Charlie i tvornica čokolade, Most za Terabithiu, The Reaping, Jumper) predvodi iskusni Jeff Daniels (Ragtime, Vrijeme nježnosti, Grimizna ruža Kaira, Čudesna djevojka, Dani radija, Strah od pauka, Brzina, Glup i gluplji). Njihovi su partneri tamnoputa Cicely Tyson (Plava ptica, Pohane zelene rajčice, Dnevnik lude crnkinje), za glavnu ulogu u drami Sounder redatelja Martina Ritta 1973. godine nominirana za Oscara, i znani rock-glazbenik Dave Matthews (Chuck, sad možete poljubiti Larryja, Zohan je zakon), frontman skupine The Dave Matthews Band koja među ostalim supotpisuje filmsku glazbu u hitovima Gospodin Deeds, 21 gram i Kraljevina, a u efektnoj sporednoj ulozi gledamo slavnu Evu Marie Saint (Sjever-sjeverozapad, Exodus, Sjaj u travi), dobitnicu Oscara za sporednu ulogu u legendarnoj romantičnoj krimi-drami Na dokovima New Yorka Elije Kazana iz 1955. godine. Efektnu filmsku fotografiju potpisuje cijenjeni Karl Winter Lindenlaub (Mjesec 44, Univerzalni vojnik, Zvjezdana vrata, Rob Roy, Dan nezavisnosti, Šakal, Crna knjiga), čest suradnik hitmakera Rolanda Emmericha, a glazbu oskarovka Rachel Portman (Emma, Kućna pravila, Legenda o Baggeru Vanceu, Čokolada, Osmijeh Mona Lise, Mandžurijski kandidat). "Sve zbog Winn-Dixieja" nije ni važan ni osobito uspio, ali jest pošten i solidan obiteljski film koji u završnici nepotrebno otklizava u melodramatičnu "ljigu".


Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...

Edited by - Johnny Difool on 13/05/2012 09:52:21
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 13/05/2012 : 10:02:31  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote


Večeras u 21:46 na HTV 2, Kuća letećih bodeža (Shi mian mai fu), r. Yimou Zhang, Kina / Hong Kong, 2004.

Nakon odličnog «Heroja», romantična akcijska drama «Kuća letećih bodeža» drugo je ostvarenje kojim se zasigurno najpoznatiji kineski filmaš Yimou Zhang («Šangajska trijada», «Put do kuće») okušava u često neopravdano prezrenom žanru «martial artsa». I ovdje je riječ o iznimno stiliziranom povijesnom filmu koji obiluje veličanstvenim prizorima borbi, a čiji složeni zaplet počiva na političkim spletkama.

Priča filma smještena je u Kinu sredinom 9. stoljeća, dok njome još uvijek vlada oslabljena dinastija Tang. Sluteći svoj skori kraj, vlasti se odlučuju obračunati s najopasnijim neprijateljem, pobunjeničkim klanom zvanim «Kuća letećih bodeža». Doznaju da je njegova pripadnica i djevojka Mei (Zhang Ziyi), slijepa plesačica u bordelu koja je možda i kći bivšeg vođe klana. Stoga u akciju šalju mladog Jina (Takeshi Kaneshiro), lakomislenog časnika koji, nakon što Mei bude uhićena, dobiva zadatak inscenirati njeno lažno oslobađanje i time steći djevojčino povjerenje. Vjerujući da bi ih Mei mogla odvesti do klana, njenim i Jinovim tragom kreće skupina vojnika predvođenih odlučnim zapovjednikom Leom (Andy Lau). Svladavajući brojne prepreke i neprijateljske zasjede, između hrabrog Jina i senzibilne Mei tijekom sljedećih se nekoliko dana postupno rađa ljubav. No sve možda ipak i nije onakvim kakvim se čini.

Svoje tragične junake i njihove emotivno izuzetno kompleksne odnose nalik onima u grčkim tragedijama, redatelj smješta u vizualno i koloritom impresivno okruženje nerijetko snolike ugođajnosti. Sekvenca Meinog izvođenja Plesa jeke u bordelu, prizori borbe među bambusovim stabljikama, kao i nadnaravno lijepa priroda, gledatelja uistinu ostavljaju bez daha. Premda nema dubinu i emotivnu snagu glasovitog «Tigra i zmaja» Anga Leeja, «Kuća letećih bodeža» dojmljivo je djelo namijenjeno ne samo ambicioznijim filmofilima.

Video je sekvenca izvođenja Plesa jeke u bordelu...




Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...

Edited by - Johnny Difool on 13/05/2012 10:07:24
Go to Top of Page

dosada
Advanced Member



Croatia
9033 Posts

Member since 13/05/2009

Posted - 13/05/2012 : 11:20:53  Show Profile Show Extended Profile  Send dosada a Private Message  Reply with Quote
ukoliko danas odlučite provest vrijeme uz neki film na redovitom program onda to nek svak bude uz izvrsni noir "Out of the Past" Jacquesa Tourneura!

film je na HRT 2 u poslijepodnevnim satima, u vrijeme ručka

razmjena filmova za stripove!
http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=45640

Go to Top of Page

dosada
Advanced Member



Croatia
9033 Posts

Member since 13/05/2009

Posted - 13/05/2012 : 11:27:04  Show Profile Show Extended Profile  Send dosada a Private Message  Reply with Quote
"Kuća letečih bodeža" također nije loš izbor...Yimou Zhang je vrlo nadaren redatelj!

razmjena filmova za stripove!
http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=45640

Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 13/05/2012 : 12:24:17  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote
Kako mi je to promaknulo! Dakle...




Danas u 13:46 na HTV 2, Iz prošlosti (Out of the Past), r. Jacques Tourneur, SAD, 1947.


Maestralni film noir Jacquesa Tourneura ("Ljudi mačke") jedno je od onih ostvarenja ključnih za definiranje i razvoj nekog žanra. Priča o prokletoj ljubavi Baileya / Jeffa Markhama koji uzaludno pokušava pobjeći od prošlosti, i dakako prijetvorne i kobne žene Kathie Moffatt zaglavni je kamen žanra noira, koji standarde priča o izgubljenim i deziluzioniziranim, ali i romantičnim gubitnicima u korumpiranom svijetu koji ih okružuje od prvog trena osuđenih na tragičan kraj, podiže na nove razine. U vrijeme premijere kritika je film isticala kao "savršenu nihilističku melodramu", a markantni Robert Mitchum, najdraži glumac Howarda Hughesa kojem je ovo bila prva i prijelomna glavna uloga u karijeri, angažiran je nakon što su rolu odbili John Garfield i Dick Powell.

Remek-djelo temeljeno na romanu "Build My Gallows High" Geoffreya Homesa koji potpisuje i scenarij, ne odlikuju samo nevjerojatno sugestivna režija hipnotičke snage, fascinantna, sjenolika i iznimno atmosferična crno-bijela fotografija Tourneurova čestog suradnika Nicholasa Musuraca, te izvrsne glumačke interpretacije, nego i do danas nenadmašena skladna uporaba flash-backova, majstorski spretno oblikovanje kompleksne priče s mnoštvom preokreta, te nenadmašno postuliranje egzistencijalističkog antijunaka koji zna da srlja u propast, no koji nema ni snage ni volje oduprijeti se svojoj tragičnoj sudbini. Sjajna je i Jane Greer kojoj je nakon nastupa u "Dicku Tracyju" i "Mornaru Sinbadu" ovo također bila prekretnička uloga, a u maloj ali upečatljivoj roli gangstera Whita Sterlinga gledamo Kirka Douglasa.

Video je uvod Jane Greer u priču...


Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

Dule
Average Member

Croatia
546 Posts

Member since 09/05/2003

Posted - 14/05/2012 : 02:08:35  Show Profile Show Extended Profile  Visit Dule's Homepage  Send Dule a Private Message  Reply with Quote
Poštovani i dragi Difool,
drago mi je da si se konačno probudio/potrudio. Otkrivam to u tvojem odgovoru na moj post,a manje, ali ipak i u najavi/osvrtu na film "Tražen"...
Drago mi je, jer, svaki bedak može skinuti tekst/ove s raznih fimskih godišnjaka ili prepisati pasuse iz filmskih časopisa; ali od onog koji se potpisuje kao "filmski kritičar"(!), osobno očekujem puno više.
No,nakon prvotnog oduševljenja, razočarale su me tvoje riječi:
"Nemam ni vremena ni volje za studioznu analizu filma..."; "...bez ikakve namjere da esejistički analiziram konkretne filmove..."
Počeo sam se tako pitati čime se ti zapravo baviš; mislim kao "filmski kritičar"!?
(Izostavit ću tvoje čudno razmišljanje(?) o raznim "urednicima":"...takvi kreteni da im već 10 cgodina uspijevam podvaljivati...".)
:)
PS
Zapravo, na osnovu čega si ti "filmski kritičar"?

Go to Top of Page

Dule
Average Member

Croatia
546 Posts

Member since 09/05/2003

Posted - 14/05/2012 : 02:21:05  Show Profile Show Extended Profile  Visit Dule's Homepage  Send Dule a Private Message  Reply with Quote
PS 2.
Odgovarao sam na prethodnu stranicu... No, drago mi je da se Difoolov novi napor i ovdje nastavio...
:)
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 14/05/2012 : 10:48:32  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote
Poštovani i najdraži Dule,

nadam se da nisi lijen i da ovo nije jedini topic koji posjećuješ, pa ako imaš vremena prošetaj malo po drugim filmskim podforumima (Filmovi & co, Azijska kinematografija, Western za sva vremena...), na kojima ćeš naći dosta mojih tekstova.


Evo recimo:


quote:
Usamljeno putovanje od tisuću kilometara (Qian li zou dan qi), r. Yimou Zhang, Hong Kong / Kina / Japan, 2005.


Osim što je 1993. godine u domaćim kinima prikazan Canneski pobjednik «Zbogom moja konkubino» redatelja Chena Kaigea, kineska je kinematografija hrvatskim filmofilima u vrijeme svog najvećeg uzleta od sredine 80-ih do kraja 90-ih godina ostajala potpunom nepoznanicom. S izuzetkom rijetkih sretnika koji su u tom razdoblju posjećivali europske filmske festivale, suvremeni je kineski film ovdašnjim filmofilima gotovo čitavo desetljeće i pol bio «terra incognita», nepoznata zemlja koju nismo imali prilike upoznati možda ponajviše zahvaljujući mentalitetu kulturnog kolonijalizma koji se u Hrvatskoj njeguje bez obzira na vladajuće stranke i režime. Čast da prekine praktički posvemašnju dominaciju holivudskog filma na ovdašnjem tržištu 1998. je godine zahvaljujući nešto liberalnijoj video-distribuciji pripala stiliziranoj i prilično dojmljivoj gangsterskoj drami «Šangajska trijada» Yimoua Zhanga, možda najznačajnijeg suvremenog neameričkog redatelja kojeg se drži predvodnikom tzv. «pete generacije kineskog filma».

Sin časnika zloglasnog kuomintanga, Zhang je u mladosti bio obilježen kao dijete izdajnika koje će, zahvaćeno turbulentnom kulturnom revolucijom Mao Ze-Donga, biti osuđeno na život u provinciji i obavljanje teških fizičkih poslova poput rada u poljima i u tekstilnoj industriji. Ipak, zahvaljujući sklonosti fotografiji, a budući je za studij režije bio odveć nepodoban, Zhang 1978. godine kao 28-godišnjak uz mnogo problema uspijeva upisati studij filmske kamere na ponovo otvorenom Nacionalnom institutu za film u Pekingu. Naknadno tvrdeći da ga je na upis akademije prvenstveno motivirala želja za bijegom od teškog života u provinciji, Zhang će poslije završetka fakulteta opet biti poslan u provinciju, ovaj put kao nastavnik na filmskoj školi u Guangxi. Tijekom boravka u slikovitoj multinacionalnoj regiji usavršit će snimateljski dar, prometnuti se u najvažnijeg kineskog snimatelja, među ostalim i suradnjom sa spomenutim Chenom Kaigeom na filmovima «Žuta zemlja» i «Velika parada», ali i razviti senzibilitet za socijalnu tematiku, kulturnu raznolikost i teme iz kineske povijesti. Uz povremene glumačke nastupe, poput onog u hitu «Terakota ratnik» iz 1990., Zhang je u redateljski stolac prvi put zasjeo tek 1988. godine, možda i donekle kompromiserski prihvativši se ekranizacije romana «Crvena raž» Mo Yan, kojom je osvojio berlinski filmski festival i otvorio si mogućnost izlaska na međunarodnu scenu. Riječ je bila o snažnoj drami smještenoj u 30-e godine prošlog stoljeća, u kojoj se, u pozadini obiteljskih sukoba uzrokovanih srazom feudalnog društvenog uređenja i sve primjetnijih utjecaja Zapada, naznačuju velike političke i gospodarske promjene u kineskom društvu. Glavnu ulogu glumila je Gong Li, tada redateljeva buduća supruga, a lik naizgled krhke, no karakterno vrlo snažne i čvrste protagonistice postat će jedno od osnovnih obilježja gotovo svih Zhangovih filmova.

Međunarodni uspjeh ponavlja dvije godine kasnije, kad vizualno impresivnom socijalnom krimi-dramom «Jou Dou» osvaja oskarovsku nominaciju i neslužbenu nagradu u Cannesu. Postaje, međutim, trn u oku kineskim cenzorima, koji će ubuduće zabranjivati distribuiranje njegovih filmova u domovini, ali (dijelom zahvaljujući i koprodukcijama) ne i u svijetu. Impresivna, tjeskobna i iznimno slojevita obiteljska drama «Podignite crvenu svjetiljku» iz 1991. zacijelo je dosad najuspjeliji Zhangov film, kojim osvaja Srebrnog lava u Veneciji, da bi slijedeće godine za «Priču o Qui Ju», komediju iz suvremenog kineskog života, na Lidu bio nagrađen i Zlatnim lavom. Zahvaćen cenzorskim škarama u domovini, Zhang je prisiljen sve više se okretati hongkonškom kapitalu, zahvaljujući kojem 1996. godine i nastaje spomenuta «Šangajska trijada».

Nestankom Hong Konga redatelj gubi financijski oslonac, a razvodom s Gong Li na neko vrijeme i glumačku muzu, koju će ubrzo pronaći u mladoj i izuzetno darovitoj Zhang Ziyi. Naklonost kineskih vlasti napokon stječe filmom «Svatko je najvažniji», nestiliziranom i vizualno skromnom, no socijalno naglašeno angažiranom pseudodokumentarističkom dramom suvremene tematike koju se neopravdano smatralo Zhangovim pokajničkim i prorežimskim filmom. Naprotiv, riječ je bila o turobnoj, onespokojavajućoj i nimalo uljepšanoj slici života u siromašnoj kineskoj provinciji, u kojoj su osnovnoškolci prisiljeni napustiti školu zbog posla, a ambicije nesigurne učiteljice, gotovo vršnjakinje onih kojima predaje, sudaraju se s oskudicom i očajnim uvjetima održavanja nastave u kojoj je i kreda pravi luksuz.

Iznimno stiliziran i koloristički fascinantan povijesni spektakl «Heroj» Zhangovo je djelo koje su u vrijeme premijere mnogi bili skloni pretpostaviti glasovitom «Tigru i zmaju» Anga Leeja, s kojim je dijelio žanrovsku pripadnost. I «Heroj» je predstavnik podžanra «wuxia», borilačkih filmova čiji emotivni protagonisti, dosegnuvši određenu razinu ratničke vještine i svijesti zahvaljujući čemu postaju doslovce srođeni s oružjem, stječu sposobnost prkošenja gravitaciji, letenja i hodanja po vodi. U tom se kontekstu za Zlatni globus i Oscara u kategoriji najbolje fotografije nominirana «Kuća letećih bodeža» doimala svojevrsnim derivatom «Heroja». Opet se radilo o visokostiliziranom povijesnom filmu, akcijskoj romantičnoj drami koja plijeni veličanstvenim prizorima borbi, a čiji složeni zaplet počiva na političkim spletkama. Svoje tragične junake i njihove osjećajno izuzetno kompleksne odnose nalik onima u grčkim tragedijama, redatelj smješta u vizualno i koloritom impresivno okruženje nerijetko snolike ugođajnosti.

U prilog spomenutom ovdašnjem mentalitetu kulturnog kolonijalizma govori i činjenica da su sljedeći Zhangov film, tjeskobnu obiteljsku pustolovnu art-melodramu «Usamljeno putovanje od tisuću kilometara», malobrojni hrvatski kino-posjetitelji dobili priliku pogledati tek pune četiri godine nakon njezina nastanka. Nažalost, i to možemo zahvaliti isključivo drugom ciklusu suvremenog kineskog filma koji je tijekom rujna 2009. godine prikazan na Tuškancu i u riječkom art-kinu Croatia. Premda svakako ne spada u kvalitativni vrh dosadašnjeg Zhangova opusa, «Usamljeno putovanje...» je izuzetno emotivno, maestralno režirano, vrlo poetično i vizualno dojmljivo ostvarenje kojim se autor na određeni način vraća korijenima, odnosno tematskim preokupacijama, intimnijim storijama i uvjetno rečeno jednostavnijim projektima kakve je radio prije svjetske afirmacije. Štoviše, može se reći da je pred nama svojevrsna zrcalna slika Zhangova filma «Put do kuće», u kojem sin nakon očeve smrti tijekom katarzičnog putovanja u malo selo u kojem je odrastao otkriva mnoštvo detalja koje nije znao o pokojniku, te shvaća da oca zapravo i nije poznavao. U «Usamljenom putovanju...» uloge su zamijenjene, a središnja figura je ona japanskog ribara Gou-ichija Takate, otuđenog oca koji na vijest o neizlječivoj bolesti i skoroj smrti sina jedinca Ken-ichija odluči krenuti na dug put u kinesku provinciju, te ondje završiti sinov nedovršeni posao. Dok Ken-ichi gubi bitku s rakom jetara, distanciran, prilično krut i donekle asocijalan gospodin Takata od njegove supruge dozna da mu je sin kao profesor na tokijskom sveučilištu proučavao stare kineske narodne običaje, te da mu je žarka želja bila snimiti izvedbu folk-opere pod maskama naslovljene «Usamljeno putovanje od tisuću kilometara». Dakako, odlazak u selo Lijiang u provinciji Yunna ubrzo će se pretvoriti u pravu Odiseju tijekom koje će započeti Takatina potraga za vlastitom dušom i nekim izgubljenim obilježjima ljudskosti. A kad uz pomoć nespretnog vodiča i prevoditeljice pokuša u međuvremenu utamničenog pjevača Jiamina Lija privoljeti na suradnju, zbivanja će poprimiti obrise teatra apsurda. Natruhe humora koji eksploatira kulturološke razlike Kineza i Japanaca te se bazira na komediji karaktera i situacije, Zhangu su ponajprije aduti kojima gledatelje dodatno i razmjerno sugestivno uvlači u priču i vezuje uz protagoniste. To osobito dolazi do izražaja kad se Takata u divljini kineske provincije izgubi s neposlušnim dječakom Yang Yangom, Lijevim sinom bez susreta s kojim pjevač odbija nastupiti čak i u krugu zatvora. Tijekom jednodnevnog druženja s klincem Takata će u njemu u određenoj mjeri nakratko pronaći supstitut za sina kojeg zauvijek gubi, a kojeg je realno izgubio još na početku njihove svađe prije čitavog desetljeća.

Međutim, očev pokušaj iskupljenja dolazi prekasno i biva uzaludnim, baš kao što je uzaludna i besmislena bila i njegova zavada sa sinom. Kad ga snaha još tijekom boravka u Kini iznenadi viješću da je Ken-ichi umro, gospodin Takata je spreman povjerovati i u njezinu laž da mu je sin pred smrt sve oprostio i pozdravio ga. Naposljetku, tisuću kilometara dugo usamljeno putovanje u ponor vlastite savjesti, kao i druženje s dječakom Yangom Yangom te sama tragična činjenica sinove smrti, za Takatu predstavljaju etape na putu katarzičnog iskupljenja tijekom kojeg on ipak postaje mirnija, zrelija i bolja osoba. U tom smislu valja pohvaliti Zhangov izbor Kena Takakure, sjajnog glumca znanog iz filmova «Crna kiša» i «Yakuza», koji Takatu utjelovljuje s dojmljivim stoicizmom i autoritativnošću.

Ono što se filmu može prigovoriti jest da mu uz povremeno gubljenje ritma i natruhe manipuliranja gledateljevim osjećajima mjestimice nedostaje i energije, te da ne posjeduje onaj u pravilu lako prepoznatljiv Zhangov umjetnički dodir. Navedeno je neke kritičare nagnalo na pretjeran zaključak da je riječ o možda najslabijem, najzamornijem i najpretencioznijem redateljevu filmu. U cjelini, «Usamljeno putovanje od tisuću kilometara» je gorko-slatka intimistička karakterna studija središnjeg protagonista, film ceste u kojem krajobrazi negostoljubive kineske provincije kojom se Takata kreće oslikavaju pustoš i grubost njegove vlastite nutrine. To putovanje možda jest predugo i ne pretjerano značenjski intrigantno, no Zhang ga svakako zna vrlo rafinirano i likovno zavodljivo uobličiti.



Ovo je sa sljedeće stranice

http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=40011&whichpage=4



Ili pak:


quote:
Večeras u 22:20 na HTV 2, Gomora (Gomorra), r. Matteo Garrone, Italija, 2008.

Nakon što je 2006. godine objavio bestseler «Gomorra», nefikcijsku prozu u kojoj se stilom vrsnog novinskog reportera detaljno pozabavio poslovima navodno najmoćnije svjetske zločinačke organizacije Camorre, te učinkovito razotkrio modalitete njezina djelovanja i možda presudan utjecaj na talijansko gospodarstvo, 29-godišnji Napolitanac Roberto Saviano našao se na udaru moćnog klana Casalesi. Kad su mu šefovi spomenutog klana zaprijetili da neće živ dočekati Božić, Saviano je uz tjelohranitelja kojeg mu je dodijelio ministar unutarnjih poslova Giuliano Amato dobio i potporu šestorice uglednih nobelovaca. Solidariziravši se s hrabrim mladićem koji je naposljetku odlučio napustiti Italiju, književnici Günter Grass, Orhan Pamuk i Dario Fo, političari Mihail Gorbačov i Desmond Tutu te neurologinja Rita Levi Montalcini u tekstu objavljenom u dnevniku La Repubblica ustvrdili su da Savianov slučaj nije samo policijski već i problem demokracije u cjelini. Premda je filmu Mattea Garronea to priskrbilo dodatni publicitet, prilično nezasluženo mu je izmaknula očekivana nominacija za Oscara, što samo još jednom govori o neujednačenim kriterijima i dvojbenom sustavu vrijednosti kojim se vode glasači Američke filmske akademije.

Premda film, u čijem se naslovu baš kao i u kvalitativno ipak superiornoj knjizi «Gomorra» igrom riječi i jasnom asocijacijom Napulj uspoređuje s drugim od dvaju gradova iz Starog zavjeta, biblijskim simbolom nemorala i razvrata koji je upravo zbog toga i uništen, svakako nije djelo bez mana, njegove vrline daleko nadvisuju određene nedostatke. U Savianovu beskompromisnom i brutalnom iskrenošću napisanom romanu, podjednako kao i u Garroneovu dojmljivo naturalističkom filmu, rubne četvrti Napulja i njegova okolica uistinu su prispodobivi Gomori, jer je riječ o zapuštenom, neurednom i kojekakvim smećem zatrpanom gradu kojem toksični otpad predstavlja opasnost koliko i onaj ljudski. Nakon što je kompromitirajući pojam Camorra tijekom posljednjih nekoliko godina izbačen iz uporabe i zamijenjen prihvatljivijom i bezličnijom, da ne kažem politički korektnijom imenicom Sustav, zločinačka organizacija koja vlada područjem Campanije pretvorila se u svojevrsnu multikorporaciju koja svoje pipke širi na čitav planet, koja se doima poput karcinoma koji tkivo društva uništava istodobno ubijajući i sebe, te u kojoj je nemoguće razlučiti koliko se bogatstva stvara razgranatim financijskim operacijama, a koliko uličnim nasiljem i svakodnevnim prolijevanjem krvi. No ti su modusi rada najčešće i neodvojivi, o čemu jasno, kroz dramaturški mozaično isprepletenih pet priča o najčešće nesretnim i tragičnim sudbinama šestorice u zločinačkoj hijerarhiji više ili niže pozicioniranih ljudi, svjedoče i Savianova knjiga i Garroneov film. Pri tome i prozni prijedložak i njegova nadahnuta adaptacija ne idu putem koji su utabali Coppolini «Kumovi» i Scorsesejevi «Dobri momci», odnosno ni u jednom trenutku ne afirmiraju niti uljepšavaju kriminalni polusvijet, njegove protagoniste i nasilje kojem olako pribjegavaju.

U analizi slojevitog celuloidnog epa «Gamorra» jedna je sekvenca osobito ilustrativna. Nakon što u društvu novopečenog suradnika kojeg namjerava uvesti u posao stigne u zapušteni kamenolom, novu lokaciju za odlaganje toksičnog otpada kojim upravlja, elegantni i slatkorječivi gospodin Franco, neraskidivo s mafijom povezan poslovni čovjek kojeg impresivno minimalističkom glumom utjelovljuje cijenjeni karakterni glumac Toni Servillo, shvaća da je zbog nesretnog slučaja suočen s pobunom vozača transportnih kamiona. Odlučan što prije završiti posao i riješiti se otpada, gospodin Franco kao privremene vozače angažira skupinu djece beskućnika koji sjedanjem za upravljače kamiona nastave istovar spremnika s opasnim sadržajem. Zakopani u jame u kamenolomu, ti spremnici s vremenom trunu, a toksični se otpad širi tlom i podzemnim vodama te ih kontinuirano truje. Nešto kasnije, kad mu preko nesuđenog pomoćnika dobrodušna starica pokloni veću količinu naizgled sočnih breskvi, izražavajući tako zahvalnost navodnom dobrotvoru koji na određeni način gospodarski spašava njezin kraj, gospodin Franco će poslije kratke vožnje suradniku naložiti da smjesta baci voće koje nepodnošljivo zaudara. Opisana sekvenca na crnohumoran način govori o cinizmu talijanskog organiziranog kriminala čiji šefovi potencijalno smrtonosni otpad s razvijenog i bogatog industrijskog sjevera zemlje odlažu na nerazvijeni ruralni jug, svjesni da, kako kaže gospodin Franco, jedan problem rješavaju stvarajući novi, ali i da je to najjednostavniji način njihovog osobnog bogaćenja.

Ipak, Saviano i Garrone se u konstruiranju svoje brutalne, sirove i uznemirujuće socijalne i kriminalne freske usredotočuju na niže razine hijerarhijski strogo podijeljene organizacije. Ponajprije na dječaka Totoa, bistrog klinca i raznosača namirnica koji, nesvjestan okrutnog života koji ga okružuje kao ni smrti čija će ga ruka zacijelo dostići u nedalekoj budućnosti, bolnim inicijalnim obredom dokazivanja hrabrosti ulazi u polusvijet kojeg je jedan od gospodara i gospodin Franco. Spreman pred ubojičin pištolj izvesti i mladu ženu s kojom se sprijateljio i koja mu želi pomoći, Toto će možda već u tinejdžerskoj dobi skončati izrešetan mecima, onako kako ginu dvojica agresivnih, izrazito nezrelih i odveć ambicioznih mladića koji su povjerovali da je stvarnost oko njih film u kojemu je njima namijenjena uloga Tonyja Montane iz De Palmina «Lica s ožiljkom». No puno sretnija sudbina ne očekuje ni marginalne igrače, plašljivog camorrina kurira i plahog krojača s obiteljskim zaleđem, ljude koji će živote spasiti po cijenu potpunog gubitka dostojanstva i doživljenog neopisivog straha.

Prethodno spomenuti nedostaci filma očituju se ponajviše u karakterno površno predočenim protagonistima, koji se doimaju poput šahovskih figura u inteligentno zamišljenoj i promišljeno odigranoj no i donekle hladnoj partiji, u pedantnoj i izuzetno detaljnoj slici zločinačke organizacije kojoj, međutim, nedostaje suptilnosti i duše. Prateći kretanja tih figura, gledatelj može samo registrirati njihove sudbine, ne i suosjećati s njima. Slično glasovitom Raymondu Chandleru, koji je jednom rekao da, kad pri pisanju tvrdokuhanih krimića ne zna kako razriješiti određenu situaciju, na scenu uvede čovjeka s revolverom čiji hitac rješava problem, i Saviano i Garrone u svoje scene prečesto uvode ljude naoružane pištoljima i pretjerano lake na okidaču. Ipak, unatoč navedenim prigovorima, «Gamorra» je djelo vrijedno najtoplije preporuke, možda ne velik no svakako iznimno značajan film koji vraća povjerenje u dobrano posustalu talijansku kinematografiju.



Ovoi je s ove stranice

http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=39691&whichpage=10


Ili, da ti olakšam traženje, ako te ono uopće zanima:


http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=31772&whichpage=150


http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=40011&whichpage=2


http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=40011&whichpage=3


http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=31772&whichpage=163


http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=37702&whichpage=21


http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=37702&whichpage=20


http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=37702&whichpage=25

Ima toga još, ali sad opet nemam ni vremena ni volje kopati. Baš kao što ni za svaki film na TV-u nemam vremena ni volje na topicu pisati studije i eseje, nego prenosim svoje tekstove prethodno napisane za druge medije, koji su nekad kraći, nekad duži, a nekad gotovo telegrafski. Pa kud bih dospio da o svakom filmu ovdje pišem kartice i kartice teksta!

Ovako "nacrtano" možda i dosada uspije shvatiti, pa vjerujem da će tebi biti sasvim lako razumjeti čime se ja to "zaprtavo bavim" i na osnovu čega sam "filmski kritičar". Super su ti ovi navodnici! Pa da, "filmski kritičar" je uistinu vrlo fluidan i neuhvatljiv pojam, pa je sasvim nevjerojatno da bi se netko time profesionalno bavio.

Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...

Edited by - Johnny Difool on 14/05/2012 11:21:58
Go to Top of Page

dosada
Advanced Member



Croatia
9033 Posts

Member since 13/05/2009

Posted - 14/05/2012 : 12:20:37  Show Profile Show Extended Profile  Send dosada a Private Message  Reply with Quote
shvatil sam na temi vestern da si malo tanak, a tko zna, kad sledeći put pročitam neki tvoj tekst, kaj bum još shvatil...

@drugi su primetil pa si mogel i ti da sam napisal da si profesionalac...profesionalac koji za svaki film mora napisati pozitivnu kritiku jer tak diktiraju uvjeti na tržištu/tvoji urednici!

razmjena filmova za stripove!
http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=45640

Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 14/05/2012 : 13:38:43  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote
Evo da prekršim obećanje i odgovorim ovo:

U današnje vrijeme kad se kultura svakodnevno sve više mmarginalizira i oduzima joj se prostor u mnedijima, duži tekstovi se pišu isključivo o dobrim filmovima. Nekad je bilo drugačije pa se u novinama i časopisima sve pokrivalo, a danas ni za odlične naslove nema dovoljnjo mjesta. Tako da se 3, 4 ili 5 kartica teksta može dobiti isključivo za odličan ili pak slabiji ali važan film koji je osvojio neku nagradu, ili koji je slabiji film nekog značajnog redatelja.

Ako pak pišem namjenski za HTV ili neki drugi medij, onda su sudovi o slabim i lošim filmovima ublaženi na zahtjev urednika, jer HTV reklamira svoj filmski program. Ali takvi tekstovi ne idu s mojim potpisom i ne postam ih na forumu, osim ako se ne poklopi da sam pisao pozitivno o filmovima koji to stvarno i zaslužuju (Rio Bravo, El Dorado, The Proposition...)

To su jednostavno zahtjevi posla, pa na jednom mjestu pristanem na sitni kompromis da bih na drugom mjestu mogao iskoristiti slobodan prostor. Danas je takva situacija da u Hrvatskoj postoje svega dva sasvim nekomercijalna filmska časopisa koji k tome izlaze kvartalno ili povremeno, dvaput godišnje, ali srećom tu je još uvijek Treći program Hrvatskog radija za koji također svako malo krenu glasine da će se ugasiti.

To je sve. Howg!

Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

dosada
Advanced Member



Croatia
9033 Posts

Member since 13/05/2009

Posted - 14/05/2012 : 13:45:05  Show Profile Show Extended Profile  Send dosada a Private Message  Reply with Quote
zar to nisam i ja rekel...to je vidljivo/lako zaključit, i bez da u tome sudjelujem!

samo kratka ispravka netočnog navoda:
"Ali takvi tekstovi ne idu s mojim potpisom i ne postam ih na forumu, osim ako se ne poklopi da sam pisao pozitivno o filmovima koji to stvarno i zaslužuju"

idu, stavili si onih 2/3 teksta o špagetima koji ne zaslužuju pohvale....vjerojatno pisano za HRT!
s druge strane možda ima još koji primjer, ali s obzirom da ih ne čitam ne mogu ni komentirati...ali za ove špagete znam!

razmjena filmova za stripove!
http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=45640

Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 14/05/2012 : 13:59:18  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote
P. S. Za šaku dinamita / Bila jednom revolucija / Sagni se je ratni špageti vestern, odnosno u svom vestern segmentu po svim obilježjima hipetrofiranja žanrovskih sastavnica svakako zaslužuje pridjev špageti. Druga je stvar što je to kao posljednji Leoneov vestern i ratni film u kojem se Sergio predstavlja kao veliki ljevičar, pa čak i citira Mao Zedonga ("Revolucija nije večernja zabava!").

Točno, Fonda se pojavljuje u dva špageti-vesterna, ali to su važni filmovi (osobito Bilo jednom...) da tu kvaliteta nadvisuje statistiku. Više vrijedi njegova uloga Franka u Bilo jednom... i Jacka Beauregarda u Zovem se Nobody (pod time se naslovom kod nas davno distribuirao u kinima), nego 10 uloga Giulianna Gemme. U tom je smislu Fonda, baš kao i Charles Bronson "samo" s Bilo jednom... i Clint Eastwood s dolarskom trilogijom izuzetno važan za špageti vestern.

Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

dosada
Advanced Member



Croatia
9033 Posts

Member since 13/05/2009

Posted - 14/05/2012 : 16:25:59  Show Profile Show Extended Profile  Send dosada a Private Message  Reply with Quote
ma koliko uvjeren bil, "Za šaku Dinamita" nema veze sa špagetima osim utoliko kaj je njegov autor poznat po špagetima....ali Leone je snimil i dva vesterna koja nisu špageti, i "Un genio, due compari, un pollo" kojeg je ustvari potpisal Damiani!
I ovo nije moje mišljenje vec mišljenje poznavatelja špageta i Leoneovog biografa Christophera Fraylinga, pa sad ak ti znaš više od njega o toj temi...svaka čast!
http://www.amazon.com/Spaghetti-Westerns-Cowboys-Europeans-Society/dp/1860642004
Gemma, van Cleef, Millian su simboli špageta bez obzira koliko poznati ostatku svijeta bili....baš me zanima tko Fondu ili Bronsona povezuje sa špagetima???

razmjena filmova za stripove!
http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=45640


Edited by - dosada on 14/05/2012 17:15:56
Go to Top of Page

mladjo
Advanced Member



Croatia
20013 Posts

Member since 15/04/2007

Posted - 14/05/2012 : 16:29:23  Show Profile Show Extended Profile  Send mladjo a Private Message  Reply with Quote
Kao što Balašević reče jednom: "Na jednog koji te voli dolaze dvojica koja te ne vole, a od te dvojice koja te ne vole, jednom si izrazito antipatičan".

Tako je i ovdje. Ljubomora i zavist prema čovjeku koji izvrsno radi svoj posao.

Ne treba se na to obazirati. Takve ljude upravo ignoriranje najviše boli.

COUNT ZERO INTERRUPT
an interrupt of a process decrements a counter to zero

Go to Top of Page

dosada
Advanced Member



Croatia
9033 Posts

Member since 13/05/2009

Posted - 14/05/2012 : 17:09:32  Show Profile Show Extended Profile  Send dosada a Private Message  Reply with Quote
dobro ljudi jeste li stvarno tak pokvareni da to uočavate i kod drugih kad to ne postoji?
čim netko nekog kritizira vidite odmah loše namjere (zavist, ljubomoru i tko zna kaj još), pa očito je to u vama i niste sposbni onda vidjeti dalje od toga....

...zakaj bi ja bil ljubomoran ili zavidan (i jedno i drugo nema isto, ali ima slično značenje)!? Kao prvo, ljubomoran si obično na konkurenciju a mi to nismo...zavidan si kad želiš nekaj kaj ti nemaš a drugi imaju, a ja imam sve u životu kaj mi treba (čak i ono materijalno, kaj u RH imaju rijetki)! U svom životu nemam više apslutno nikakvih ambicija(a ni iluzija), osim da i dalje delam kaj delam i da mi je obitelj (mislim na kčer, za ostale me i nije toliko briga) zdrava!


razmjena filmova za stripove!
http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=45640


Edited by - dosada on 14/05/2012 17:19:35
Go to Top of Page

dosada
Advanced Member



Croatia
9033 Posts

Member since 13/05/2009

Posted - 14/05/2012 : 17:12:23  Show Profile Show Extended Profile  Send dosada a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by mladjo
Ne treba se na to obazirati. Takve ljude upravo ignoriranje najviše boli.



to vrijedi za svaku situaciju koja vas ljuti, ali problem je kaj to mogu smo psihički jake osobe....osobe bez ikakvih kompleksa. Zato mi je uvijek fora kak ljudi svojim reakcijama otkrivaju koliko su iskompleksirani i bez samopouzdanja!

razmjena filmova za stripove!
http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=45640

Go to Top of Page

rommel
stripovi.com suradnik



Croatia
7436 Posts

Member since 26/11/2001

Posted - 14/05/2012 : 18:42:31  Show Profile Show Extended Profile  Send rommel a Private Message  Reply with Quote
Zapravo najajča poveznica Giu la Testa i ratnog filma je Coburn koji koristi MG42 kad zaustavi Romola Vallija (za što se toplo nadam da je Leone namjerno napravio da poentira s ovim filmom kao ratnim - jer do gatlinga je vjerojatno mogao doći - a inače bez obzira što se može gledati i kao ratni film - ne kao isključivo ratni - ovo je punokrvni Spaghetti western i to podžanr političkog Spaghetti westerna - sa svim elementima koji se tek tu i tamo variraju ali su zapravo jako slični - meksiko/revolucija/lokalni bandit i stranac (jedna od varijacija tiče se uloge stranca - da li je odan revoluciji/da li je plaćenik američkih eksploatatora i slično - najtočnije bi bilo gledati ovaj film kao prijelaz između starog zapada (....in the West) i modernog doba (...in America) ali nipošto ne isključiti jedno nauštrb drugog
Go to Top of Page

lwood
Advanced Member



Colombia
47139 Posts

Member since 09/12/2005

Posted - 14/05/2012 : 19:27:20  Show Profile Show Extended Profile  Send lwood a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by dosada

quote:
Originally posted by mladjo
Ne treba se na to obazirati. Takve ljude upravo ignoriranje najviše boli.



to vrijedi za svaku situaciju koja vas ljuti, ali problem je kaj to mogu smo psihički jake osobe....osobe bez ikakvih kompleksa. Zato mi je uvijek fora kak ljudi svojim reakcijama otkrivaju koliko su iskompleksirani i bez samopouzdanja!



ne mora značit,nema svak živaca za se natizat

depresivni iskompleksirani primitivac i nadrkana budala kojeg financira stari i koji sa skoro 50 godina nema ni žene ni posla.Pa naravno da je ljut na sve, a narocito na one koji su uspješni.
Jbga Lwoode nisam ti ja kriv kaj nisi uspio u životu
Go to Top of Page

dsormaz1
Advanced Member



13147 Posts

Member since 28/04/2002

Posted - 14/05/2012 : 19:29:25  Show Profile Show Extended Profile  Send dsormaz1 a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by Dule

Poštovani i dragi Difool,
" na osnovu čega si ti "filmski kritičar"?


Valjda na temelju stručnih filmskih kritika koje ovdje ostavlja.
Go to Top of Page

dosada
Advanced Member



Croatia
9033 Posts

Member since 13/05/2009

Posted - 14/05/2012 : 20:02:20  Show Profile Show Extended Profile  Send dosada a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by lwood

quote:
Originally posted by dosada

quote:
Originally posted by mladjo
Ne treba se na to obazirati. Takve ljude upravo ignoriranje najviše boli.



to vrijedi za svaku situaciju koja vas ljuti, ali problem je kaj to mogu smo psihički jake osobe....osobe bez ikakvih kompleksa. Zato mi je uvijek fora kak ljudi svojim reakcijama otkrivaju koliko su iskompleksirani i bez samopouzdanja!



ne mora značit,nema svak živaca za se natizat




onda nema reakcije

p.s. po meni je onaj masakr u pečini/stvarni događaj iz Drugog svetskog više ratni, pa onaj marš na most s oklopnim vozilom na čelu i sl.
Uostalom jedna od tema u filmu je ratno profiterstvo, kao metafora za ono kaj danas delaju Amerikanci u Svetu!

razmjena filmova za stripove!
http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=45640

Go to Top of Page

rommel
stripovi.com suradnik



Croatia
7436 Posts

Member since 26/11/2001

Posted - 14/05/2012 : 20:35:25  Show Profile Show Extended Profile  Send rommel a Private Message  Reply with Quote
meksička revolucija krenula je oko 1910 - i trajala do 1920 - i nije čudo što se pojavljuju vozila, avioni (Villa Rides) i slične novotarije - ali to više pokazuje mijenu jednog doba koje odlazi u nepovrat...zapravo isto doba i na isti način koje pokriva Divlja Horda - i niko pametan ne bi rekao da ona nije western iako se može gledati i kao ratni film - posebice u scenama kad stoje Mapache i klinac pored pruge izloženi napadu - rat za prevlast dviju različitih skupina...
Go to Top of Page

dosada
Advanced Member



Croatia
9033 Posts

Member since 13/05/2009

Posted - 14/05/2012 : 20:39:28  Show Profile Show Extended Profile  Send dosada a Private Message  Reply with Quote
točno, vestern da ali ne špageti....ti ga smatraš špageti vesternom?

razmjena filmova za stripove!
http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=45640

Go to Top of Page

rommel
stripovi.com suradnik



Croatia
7436 Posts

Member since 26/11/2001

Posted - 14/05/2012 : 20:42:51  Show Profile Show Extended Profile  Send rommel a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by dosada

točno, vestern da ali ne špageti....ti ga smatraš špageti vesternom?


ne ali onaj drugi da iz razloga koje sam naveo dok se ti držiš tuđeg mišljenja jer nisi u stanju formirati svoje...nisi ti kriv
Go to Top of Page

dosada
Advanced Member



Croatia
9033 Posts

Member since 13/05/2009

Posted - 14/05/2012 : 20:44:38  Show Profile Show Extended Profile  Send dosada a Private Message  Reply with Quote
koji drugi???

razmjena filmova za stripove!
http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=45640

Go to Top of Page
Page: of 99 Previous Topic Topic Next Topic  
Previous Page | Next Page
 New Topic New Poll New Poll
 Reply to Topic
Jump To:
forum.stripovi.com © 2000-2002 Snitz Communications Go To Top Of Page
This page was generated in 0.36 seconds. Snitz Forums 2000