| Author |
 Topic  |
|
Tex Willer
Advanced Member
Burkina Faso (Upper Volta)
14077 Posts
Member since 17/09/2005 |
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13199 Posts
Member since 29/12/2001 |
|
|
dsormaz1
Advanced Member
.jpg)
13156 Posts
Member since 28/04/2002 |
 Posted - 26/06/2012 : 20:14:57
|
quote:
Originally posted by SejoSexon
dsormaz1, da u posljednje tri godine sam možda ostavio 10ak postova, no forum sam redovno pratio, mada ne mogu reći da sam nešto propustio. Uvijek iste prožvakane teme no sa povratkom Kiky-ja i Stinky-ja se sve mijenja. Njihov povratak je odmah osvježio forum (stranica je bila i ostala vrhunska no teme na forumu su bile toliko dosadne no sa njihovim povratkom se sve mijenja).
Drago mi je da se vraća stara ekipa ;) |
 |
|
|
noemis
Senior Member
Serbia
1320 Posts
Member since 11/05/2010 |
Posted - 27/06/2012 : 09:59:20
|
quote:
Originally posted by stinky
noemis, sve si dobro rekao
pa naravno kad učim od najboljih... |
"Ja se mnogo bojim ljudi koji hoce da usrece narod... ...niko nema prava da silom svog suseda cini srecnim." |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13199 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 28/06/2012 : 22:44:26
|
KUGA, GUBA, DISKURS: ZAGOR PROTIV FOUCAULTA
Postoje dvije sheme tretiranja nepoćudnih elemenata: izopćavanje gubavaca i nadziranje okuženih. Morska strava je jedna (protu)fukoovska epizoda u kojoj su varirana dva modela, ali ujedno i potvrđen poredak diskursa. Dobar dio svoje legendarnosti epizoda duguje pojavi, vjerojatno najboljeg sporednog lika u serijalu. Andrew Cain sasvim solidno parira Zagoru. Njihov odnos, prijateljstvo u napetosti, proizlazi upravo iz spomenutih dvaju shema, kao i iz specifičnih uvjeta postojanja diskursa.
Andrew Cain
Cain je svijest posve uronjena u shemu gube. Njegova je metoda savršeno jasna: pronaći, obilježiti, izopćiti; ono što je Foucault nazvao «ritualom isključivanja». 'Gubave' se ne bilježi, klasificira, analizira. Tretira ih se kao masu koju treba držati na distanci, izoliranu. Ili, u slučaju krajnjih tipova poput Caina, te se obilježene jednostavno uništi.
I on tako radi. Krstari svijetom tražeći 'obilježene'. «Ja tražim zlo, kapetane Fishleg. Zlo u svim oblicima… A kad ga nađem, uništavam ga.» Ravna crta, cilj. Nema kilavljenja, nema okolišanja, nema vate – samo čekić, tj. mač Gospodnji. U toj sirovosti leži ujedno Cainova privlačnost. Biti odlučan i siguran, svoditi probleme na čist pojam, jamči za snažnu volju koju podupire bistar um. Zato on može plijeniti pozornost, čak osvajati čitave kontinente.
Međutim, ima začkoljica. Lako je pokoriti Afriku, ali Zapad ima…
Diskurs
1970. dolazi Foucault u najvišu ustanovu francuske akademske kulture, College de France, naslijedivši velikog Jeana Hyppolitea. Svečani govor, poznat pod nazivom Poredak diksursa započinje ovom znakovitom rečenicom: «Volio bih da se u izlaganje koje danas moram odžati, i u ona koja ću ovdje možda godinama držati, mogu ušuljati kriomice.» Šuljati se? Kriomice? Slabost filozofa.
Sasvim su nešto drugo Cain i onaj drugi veliki čovjek – Zagor. Cain nimalo ne preže od «držanja izlaganja», od ulaženja u diskurs.
No, rubovi Darkwooda nisu Afrika. Ta su područja već zaposjednuta diskursima. A naj-diskurs je onaj Gospodara Darkwooda. Zagor se također ne ustručava ulaziti i postavljati diskurs. On zna i jest jači od Foucaulta koji se boji, pa nešto po skrivećki analizira; s druge strane, Zagor ustanovljuje i omogućuje svim fukoima svijeta njihove malene analitičke igrice.
Papirnati filozofi su mačji kašalj. Jake volje koje barataju diskursima i modelima, e to ide na teži način.
Teži način je prikazan u Morskoj stravi na stranicama 63-71. Tu se sukobljuju dva diskursa u čitavoj svojoj materijalnoj inertnosti. Cain nije uračunao supostojanje drugog diskursa, pa i drugog modela.
Zagor nipošto nije u shemi gube. On je bliži modelu kuge: nadzire. Darkwood je svojevrstan Panoptikon sa centralnim mjestom u kolibi u močvari. Otuda Zagor prati sve događaje u njegovom području, pa čak i dalje, po rubovima. Port Whale je jedan takav rub koji Zagor nadzire preko svojih filijala – kapetan Fishleg i njegova posada. Ramath šalje informaciju da je nešto pošlo ukrivo i Zagor stupa u akciju. Kreće na put, ne uzimajući stvar kao problem gube i isključivanja, već ustanoviti, razvrstati i pribilježiti problematične stvari i pojave. On je čovjek 19. stoljeća (stoljeća za koje Foucault tvrdi da se događa pomak tretiranja 'gube' u shemu 'kuge').
Cain je, međutim, anakronost. Čovjek 17. stoljeća koji se bavi gubom. Slijedeći vlastiti model odlučno otvara novi diskurs u Darkwoodu u krčmi Kod sedam glavnih grijeha. Ali u krčmi je također Zagor i kaže: Stoj!
«Točnije: sva područja diskursa nisu jednako otvorena i prohodna; neka su izrazito zaštićena (diferencirajuća), dok se druga čine otvorena za gotovo sve vjetrove i bez prethodnog ograničenja na raspolaganju svakom govornom subjektu.»
Upravo tu situaciju imamo u krčmi. Ljudi iz krčme («bilokoji govorni subjekti») šire glasine o Port Whaleu; prepričavaju neprovjerene informacije, krčmar daje savjete, sije paniku. Zagor dozvoljava ovakav tip neobaveznog diskursa, jer zna da je na razini svjetine «otvorenost za gotovo sve vjetrove». Međutim, Cainov diskurs o Sotoni, prokletnicima i bićima zla odlučno sprječava. Posrijedi je ono što Foucault «pretpostavlja»: «proizvodnju diskursa u svakom društvu kontrolira, selekcionira, organizira i redistribuira stanovit broj procedura čija se uloga sastoji u tome da umanje njegove moći i opasnosti…»
Zagor ne može dozvoliti «opasnost» koju nosi otvoreno postojanje Cainovog diskursa, jer postoji prijetnja da se prijeđe na drugi model: na model gube. Osim toga, na ograničavanje ga tjera unutrašnji princip ograničavanja diskursa – organizacija «disciplina». Cain ne zna da je Zagor već razvio čitavu jednu disciplinu teorije i prakse. U Darkwoodu važi Zakon koji je potpuno razrađen i koji nema teorijskih pukotina. «Da bi pripadala nekoj disciplini, propozicija se mora uklopiti u određen tip teorijskog vidokruga.» Cainova propozicija o «uništavanju zla» ne uklapa se u Zagorov «teorijski vidokrug». I zato je odbačena.
No, tu je zanimljivo ono što je primjetio i Foucault: «Mendel je govorio istinu, ali nije bio «u istini» biološkog diskursa svoga vremena.» Jednako Cain. On govori istinu («Nisu to ljudi, nego bića zla.»), ali nije «u istini» Zagorove discipline, Zagorove pravde.
Ipak, Zagor nije doktrinar. Draža mu je Istina od discipline. Zato dolazi do obrata: omogućuje Cainu govor u kojemu ovaj pokazuje da nije nikakav analfabet, već da je i sam razvio disciplinu.
Postojanje discipline pojačava Cainov diskurs, kojega su zapravo, već svi prihvatili. Ali bilo je potrebno ovo lukavstvo, ova 'osobna povijest' kao teorijsko opravdanje stupanja diskursa na veliku scenu. Sada Boselli može otkloniti fukoovsko «pravo na razliku» i pustiti nesmetanu intervenciju naših junaka koji predstavljaju snage reda. Zagor poštuje različitost, ali ipak teži univerzalnosti istine. Kritika kojekakvih emancipacija i supkultura:
[IMG]http://i47.tinypic.com/2ai0fmp.jpg |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13199 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 28/06/2012 : 22:46:10
|
Postojanje discipline pojačava Cainov diskurs, kojega su zapravo, već svi prihvatili. Ali bilo je potrebno ovo lukavstvo, ova 'osobna povijest' kao teorijsko opravdanje stupanja diskursa na veliku scenu. Sada Boselli može otkloniti fukoovsko «pravo na razliku» i pustiti nesmetanu intervenciju naših junaka koji predstavljaju snage reda. Zagor poštuje različitost, ali ipak teži univerzalnosti istine. Kritika kojekakvih emancipacija i supkultura:
Tolerantni ljudi Port Whalea nisu se puno brinuli… i zato su postali ljudi-ribe. Potpali su pod okrilje mraka, sišli u kanalizaciju i postali nerazlikovni. Regresija prema Jednom, prema apsolutnoj nerazlikovnosti. Paradoks posvemašnje tolerancije i «prava na različitost» - završetak u nediferenciranoj masi. U gubavcima. Cain donosi jasni diskurs sedamnaestoga stoljeća koji savršeno propisuje postupak sa obilježenim, gubavim, elementima: oni su prokletnici i bića zla. Njih se izopći i tretira vatrom.
Veličina Morske strave je što zrcali društvenu problematiku naših dana. Sugeriranje kako kojekakve parade nisu ništa naivno i bezazleno, već da svim tim pojavama treba pristupiti trezveno i razložno; možda zanemariti zahtjeve vladajućih disciplina i vratiti se britkim diskursima humanističkog univerzalizma, koji i dalje nose Istinu usred pustošećeg postmodernog relativizma. Kad bi se vratili kainima, možda bi izronio i Heroj, možda bi se pojavio - Zagor.
|
|
|
|
PijaniPatak
stripovi.com suradnik
Germany
10035 Posts
Member since 20/02/2010 |
|
|
Windwalker
Advanced Member
Croatia
4530 Posts
Member since 08/03/2008 |
|
|
King Warrior
stripovi.com suradnik
22335 Posts
Member since 10/11/2007 |
Posted - 29/06/2012 : 10:20:30
|
Stinky, sjajna analiza, kao i uvijek.
Dodao bih jedan mali dio koji dotiče odnos Zagora i Caina
Zagor & Cain: Hoćeš li da mi budeš prijatelj?
Očigledna je Bosellijeva fascinacija likom S.Kanea, ovdje je autor namjeravao da stvori jednog lika potpuno ravnopravnog Zagoru, s obzirom na odjek ove epizode i popularnost kod fanova, to mu je i pošlo za rukom.
Ono što je upadljivo je međusobno ulizivanje između ova dva lika, skoro pa u toj mjeri da to pomalo graniči na banalnost.
U kasnijim epizodama u kojima se pojavljuje Cain, taj se odnos još više razvija u tom pravcu.
Skoro pa licemjerno njih dvojica daju jedan drugom komplimente, stavljaju jedan drugom do znanja kao da nije moguće ispuniti misiju bez pomoći ovog drugog, što u realnosti i nije baš slučaj.
Pogotovo Zagor je čovjek koji se u toku vremena borio sa mnogim opasnostima, nikada nije ostavio utisak da mu je neophodna pomoć od drugih likova, ovdje je u neku ruku presrećan da ima Caina na svojoj strani.
Da li je Zagor postao umoran?
Da li mu je dosadilo da se sam nosi sa svim problemima ovog svijeta, pa tako u Cainu vidi čovjeka koji bi djelimično mogao da mu skine to breme sa leđa?
Sve je to i više nego upitno.
Sjetimo se samo slučaja Supermikea, lika kojeg je Zagor mogao da pridobije na svoju stranu, ali iz sebičnih razloga to nije uradio.
Da je u kojem slučaju Zagor bio nešto opušteniji u svom odnosu sa Supermikeom, vjerovatno bi u njemu našao čovjeka na kojeg može da računa, ali ne, kod njega je Zagor na samom početku udario jedan drugi pravac.
Kod Caina je dobro pazio da ne dođe do toga, nije htjeo da ponovi istu grešku, tako je sve od sebe dao da uspostavi bratski odnos sa ovim likom.
Možda se radilo o strahu da ne dođe do sličnog razvoja događaja kao Supermikeom, tada je naš junak bio na ivici poraza.
Možda se boji da Cain ne bi dovršio ono što je jednom Supermike započeo, pokazao Zagoru njegove granice i stavio mu do znanja da nije nepobjediv i da je za neke stvari važnije sreća od sposobnosti.
Sve to baca sumnju na tu priču da se Zagor drži mota: “Bolje ga imati na mojoj strani, nego protiv!”
Taj osmjeh i oduševljenje na Zagorovom licu, koji ima u ovoj epizodi i narednim gdje se pojavljuje Cain, na mene ne djeluju nimalo uvjerljivo.
Imam osjećaj da bi Zagor ipak bio najsrećniji da više nikada u životu ne sretne Caina, ali mu ovaj ipak svako malo prelazi preko puta.
Ne samo Zagor, tako i Cain naziva Zagora bratom. Zašto?
Da li i Cain ima iste strahove kao i Duh Sa Sjekirom?
Da li se i on boji da je sreo šampiona dostojna sebi?
Pokušava li i on da izbjegne sukob u kojem bi se saznalo ko je glavni baja?
Ili je možda jednostavno toliko glup i pao je na ulizivanje i lijepe riječi?
Da li je stvarno respekt glavna karika koja povezuje ova dva tipa?
Ili je ipak strahopoštovanje i uopšte sam strah od toga da su sreli čovjek koji može da im parira na poljima na kojima su do sada bili bez konkurencije?
Sve je to upitno, činjenica ostaje da Zagor i Cain, pored njihovog različitog pogleda na riješavanje problema, pokušavaju svim snagama da uvjere jedan drugog da su zaista na istoj strani, da nema ljubomore već da su srećni što se mogu da oslone jedan na drugog.
Kažem, možda Cain tako i misli, ali Zagora odlično poznajem.
Znam da ne trpi konkurenciju na duže vrijeme, pa makar imao koristi od toga.
Ukoliko se nekada desi da Cain preseli u USA, sumnjam da će Zagor na duže vrijeme da ga trpi.
Prevelik mu je ego, iskoristiće i najmanju sitnicu da bi potencirao duel između njih dvojice.
Zagora bi mučilo pitanje “ko je bolji?”.
Ovako, sve dokle je cijeli kontinet između njih dvojice, naš junak se nada da neće biti primoran da su upusti u sve to.
Po mom mišljenju taj sukob je neizbježan, prije ili kasnije će se povući pitanje “čiji je duži”.
|
|
|
|
PijaniPatak
stripovi.com suradnik
Germany
10035 Posts
Member since 20/02/2010 |
|
|
noemis
Senior Member
Serbia
1320 Posts
Member since 11/05/2010 |
Posted - 29/06/2012 : 12:47:48
|
quote:
Originally posted by PijaniPatak
...
u pravu si... |
"Ja se mnogo bojim ljudi koji hoce da usrece narod... ...niko nema prava da silom svog suseda cini srecnim." |
|
|
|
PijaniPatak
stripovi.com suradnik
Germany
10035 Posts
Member since 20/02/2010 |
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13199 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 29/06/2012 : 12:56:46
|
king, dobro razmatranje. sviđa mi se povezivanje sa Supermikeom, teza pije vodu.
stavi tekst na topic filozofije sjekirom, tamo evidentiramo sve teze o zagoru.
patak, vrijeme ti je da uđeš u "diskurs" i priključiš se filozofiranju sjekirom
noemis,
nemojmo banalizirati zagora. on je Velik. |
|
|
|
noemis
Senior Member
Serbia
1320 Posts
Member since 11/05/2010 |
Posted - 29/06/2012 : 12:58:41
|
| zanimljivo ja sam obrisao jedan post a neko je obrisao i drugi... |
"Ja se mnogo bojim ljudi koji hoce da usrece narod... ...niko nema prava da silom svog suseda cini srecnim." |
|
|
|
noemis
Senior Member
Serbia
1320 Posts
Member since 11/05/2010 |
Posted - 29/06/2012 : 13:01:46
|
quote:
Originally posted by stinky
noemis,
nemojmo banalizirati zagora. on je Velik.
znam, znam... religija... |
"Ja se mnogo bojim ljudi koji hoce da usrece narod... ...niko nema prava da silom svog suseda cini srecnim." |
|
|
|
PijaniPatak
stripovi.com suradnik
Germany
10035 Posts
Member since 20/02/2010 |
|
|
Zagor-te-nay
Senior Member
Croatia
2457 Posts
Member since 03/05/2006 |
Posted - 09/07/2012 : 19:44:35
|
Ukratko, Boselli je kralj.
Šteta šta se troši okolo na druge romane.
Kad se već troši, čekam libellus da izda Dampyra.
Tek se sad s distance vidi moć Morske strave, j/ebeno dobar materijal. |
Majka Bonelli je pocetak...i kraj.
|
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13199 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 29/12/2012 : 18:35:29
|
ADE CAPONE – PREOKUPACIJA PROŠLIM
Capone je uradio malo epizoda na Zagoru, ali i prilično dobar posao. Neke njegove priče stekle su kultni status; neke zavrijeđuju novo iščitavanje i podizanje rejtinga.
Kod nas su objavljene ove njegove priče:
Mračna slutnja – Haggoth
Sveti breg – «On» (Čudovište)
Opsada tvrđave Iri – Wahoomi
Zlokobno predskazanje – Diablar
Lov na vuka
Indijansko groblje – Sektar
Ljudi i zvijeri – Wendigo (legenda)
Tajanstvena dolina – Entak i Shakan
Znak zla * – Haggoth 2 (* Znak zla nisam čitao, neke opće značajke su pak poznate)
Marinci – (maxi) Laforge
Orlovi sa sjevera – (maxi)
Kada bacimo kraći pogled na ove naslove, prvo što nam se javlja kao Caponeova karakteristika je sklonost ka fantastici; od 11 navedenih priča samo 3 nemaju fantastične elemente: Lov na vuka, Marinci, Orlovi sa sjevera. Fantastično on u pravilu veže uz zastrašno, dakle horor: Mračna slutnja, Sveti breg, Zlokobno predskazanje, Indijansko groblje, Ljudi i zvijeri, Tajanstvena dolina, Znak zla; 7 od 11 su ili čisti horor ili koriste elemente horora u izgradnji priče. Nadalje, fantastično nam daje u vidu misterija; nadnaravni misteriji: Mračna slutnja, Sveti breg, Indijansko groblje, Tajanstvena dolina, donekle Opsada tvrđave Iri i Ljudi i zvijeri. Forma misterija uključuje i nefantastičnu priču Orlovi sa sjevera, a druge se pak prepliću sa realističkim rješenjima (Ljudi i zvijeri) ili paralelno sjede na oba pola, fantastičnom i nefantastičnom (Opsada tvrđave Iri). Gdje ima nekog misterija, obično ima detekcije, pa možemo reći da Zagor u Caponeovim epizodama istražuje što se tu događa (Mračna slutnja, Sveti breg, Indijansko groblje, Tajanstvena dolina) ili tko stoji iza događaja (Opasada tvrđave Iri, Ljudi i zvijeri, Orlovi sa sjevera).
Još jedan raspoznatljiv znak njegovih priča: okretanje magiji, ezoteriji, čarobnjacima, vračevima (Mračnja slutnja, Sveti breg, Opsada tvrđave Iri, Zlokobno predskazanje, Indijansko groblje, Tajanstvena dolina, Znak zla)
Fantastika, horor, misterij, detekcija, magija, vračevi… sve ovo čini Caponeov portret učestalo se provlačeći njegovim Zagorima. No, ima jedan element, jedna sastavnica još bitnija u ocrtavanju portreta i prava konstanta u epizodama dotičnog gospodina – okretanje prošlom. Možemo je naći u ama baš svakoj. Prošlo u Caponea dolazi na tri razine:
1. snaga i moć dolaze iz prošlog koje je drevno
2. prošlost Zagora
3. prošlost likova, ostalih nosećih likova pojedinih epizoda
Posljednje dvije točke donekle su izvedenice prve, jer Capone prošlosti pridaje snagu i moć, i to ili izravno kao izvoru tajnog zaboravljenog znanja i sposobnosti (njegova ezoterička boljka) ili lik ima bitan događaj u prošlosti, koji ga je obilježio; taj pak prošli događaj 'garantira' da postoji određena povijest, tj. razvoj lika bilo u negativnom ili pozitivnom smjeru. Sve što ima povijest i razvoj, na određeni način ima i snagu. U Caponea ni Zagor ni negativci nisu iznebuha, nisu klinci premda bili možda mladi kao Martin/Wahoomi, već su zreli, u naponu snage (pa i starci su još snažni kao Diablar ili su si pribavili snažno tijelo kao Shakan Entaka).
Razlučimo razine prošlog po epizodama.
1. Moć izravno iz prošlog koje je drevno: Mračna slutnja, Sveti breg, Opsada tvrđave Iri, Zlokobno predskazanje, Indijansko groblje, Tajanstvena dolina, Znak zla.
2. Na Zagorovoj prošlosti inzistira se u svakoj epizodi, najčešće čisto retorički dovođenjem poznatih likova prisjećanjem. * No, imamo više od toga, jer Capone često poseže za Zagorovim djetinjstvom i situacijom koja ga je obilježila: opkoljena koliba, bezizlazna situacija, smrt oca i majke. Vidi Sveti breg, Opsada tvrđave Iri, Tajanstvena dolina gdje se doslovno pojavljuje Zagorovo djetinjstvo, ali i variranje teme u Ljudima i zvijerima i Marincima, gdje jednom imamo ponavljanje Zagorovog «slučaja» kroz divljeg dječaka i ubijene roditelje, a drugi put insceniranje situacije: opkoljena obitelj, Indijanci počine masakr, spašava se samo dječak. Ovdje vrijedi reći kako su ponekad čitave epizode varijacije na temu: Martin iz Opsade tvrđave Iri i Entak iz Tajanstvene doline su verzije Zagora, kao što su kapetan Flint (Sveti breg), bojnik Powell (Tajanstvena dolina) i bojnik Rockford (Orlovi sa sjevera) svojevrsni «mini Zagori», oni koji su doživjeli smrt bliskih osoba pa kreću putem mržnje i osvete. A ovi nas likovi ujedno dovode do točke
3. Likovi koji imaju prošlost. Dakle, to su već spomenuti Martin/Wahoomi, Entak, divlji šumski dječak, kapetan Flint, bojnici Powell i Rockford, a pobrojimo i ostale: prorok Diablar (Zlokobno predskazanje), indijanac Sektar (Indijansko groblje), vrač Shakan (Tajanstvena dolina), odmetnik Laforge (Marinci), traper Gaston/pobunjenik Big John (Orlovi sa sjevera), pridodajmo i vrača Montaga (Zlokobno predskazanje).
Ako sada pokušamo analizirati ovu najbitniju značajku Caponeovog opusa, možemo primijetiti sljedeće. Prošlo se javlja kao snažno i moćno, a gotovo u pravilu i zlo, bilo kao drevno zlo bilo kao događaj koji je subjekta ispunio mržnjom i željom za osvetom. Najtipičniji primjeri drevnog zla su Mračna slutnja i Sveti breg (pretpostavljam i Znak zla). Ujedno su to najbolje epizode, dok istovremeno priča rađena na isti kalup biva najslabijim uratkom (Indijansko groblje). U drevno zlo spadaju također epizode Opsada tvrđave Iri, Zlokobno predskazanje, Tajanstvena dolina, a Ljudi i zvijeri koketira, ali kod tih priča se istovremeno pojavljuje događaj koji je subjekta ispunio mržnjom, dok samo ono drevno i moćno jest ili bi moglo biti korišteno ujedno za dobro. Time smo stigli do nove značajke, o čemu nešto kasnije.
Prošli događaj koji određuje da likovi postanu zli javlja se u ovim epizodama: Opsada tvrđave Iri (Martin – ubojstvo roditelja), Zlokobno predskazanje (Diablar – ismijavanje), Tajanstvena dolina (Shakan – prvo progon, pa onda ubojstvo žene), Marinci (Laforge – poniženje), Indijansko groblje (Sektar – progon), Sveti breg (Flint – ubojstvo žene), Orlovi sa sjevera (Rockford – ubojstvo najboljeg prijatelja). Sveukupno 10 od 11 epizoda povezuje prošlo i zlo na ovaj ili onaj način.
Izrečena suma mogla bi svjedočiti o monolitnosti kaponeovske postavke prošlo i zlo. Međutim, ima kvaka. Od svih 10 bespovratno zli su samo Haggoth+Stephan (Mračna slutnja), On/Čudovište (Sveti breg) i Laforge (Marinci), te donekle Sektar, koji je aljkavo razrađen i urađen (Indijansko groblje). Kod ostalih likova dolazi do unutrašnjih napetosti, potresa, razvoja, pa i preokreta. Jedni doživljavaju katarzu i bivaju iskupljeni kroz smrt (Wahoomi, Flint, divlji dječak, Shakan, pa i Kelson iz Marinaca spada ovamo iako nije zlikovac, nego manje zlo - kukavica), drugi se preobraćaju (Entak, Rockford, Big John ili na širem planu stanovnici Novog Salema, ljudi-pume, Orlovi, vojnici). Čak i podmukli zlikovac poput Diablara biva na neki način iskupljen kroz «božansko ludilo» te institucionalizaciju kod dobrog vrača Montaga. Tako da ustvari preteže ono drugo rješenje sa unutrašnjim napetostima, razvojem i preokretom. Ogledni model tog obrasca je naravno nitko drugi nego – Zagor! Ovo objašnjava Caponeovo isticanje Zagorovog djetinjstva ili još bolje – Zagorovog slučaja. Traumatični događaj, breme prošlosti, sve to nose Caponeovi junaci u kojih supostoji dobro i zlo; pitanje je što će prevagnuti. Zagor je svjetionik, ogledni model heroja kod kojeg preteže dobra strana i koji onda baca svjetlo na sve te manje i mini-zagore koji slijede put.
Raspadanje na dva pola, na dobro i zlo, privodi nas kraju razmatranja. Ako likovi sadrže implicite dvije pozicije, brojne epizode sadrže elemente eksplicite; elemente binarnih opozicija. Drevna prošlost daje snagu i moć zlome, ali jednako tako dobrome. To su dvije iskonske suprotstavljene sile koje se poništavaju i neutraliziraju. Knjiga i medaljon (Mračna slutnja), Čudovište i skiptar (Sveti breg) dva čarobna praha (Zlokobno predskazanje), dobar i loš vrač (Montag i Diablar) ili u drugačijoj inačici: Abraham Stoke i Stephan. Binarne opozicije provlače se na više razina, ne samo kroz drevnu prošlost i ezoteriju; simbolički u jednoj čak poetskoj priči kao «ljudi i zvijeri», gdje se dolazi do pouke blisko bajci i problematizira tko su ljudi a tko zvijeri; rasne opozicije crvenokošci – bijelci uzrokuju netrpeljivost do rata (Opsada tvrđave Iri, Tajanstvena dolina); opozicije organiziranih skupina (marinci – odmetnici, orlovi – vojnici); nacionalne opozicije (Englezi – Amerikanci), plemenske opozicije (Invit i Sarče u Zlokobnom predskazanju)…
Zaključimo. Fantastika, horor, magija, zlo čine karakteristični kaponeovski imaginarij, ali najbitniju sastavnicu nalazimo u okretanju prošlom. Prošlo izbija u različitim vidovima i uvijek je nositelj priče te možda još značajnije – najvažnijih likova u pričama. O tome nam svjedoče analizirane epizode na Zagoru, što je zapravo jedna skica za Caponeov opus magnum na kome bismo mogli testirati tezu – Lazarus Ledd.
|
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13199 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 31/03/2013 : 20:47:32
|
priznajem: sjajan topic!
vadim ga na evidenciju i ujedno da s nestrpljenjem očekujete friške opservacije. radim na masterpisu koji će se pojaviti kad-tad... a u međuvremenu može biti lucidnih crtica mentalnih zabilješki mojih najprisebnijih trenutaka i slično |
Edited by - stinky on 31/03/2013 21:02:35 |
|
|
|
velka031
Advanced Member
.jpg)
Croatia
17048 Posts
Member since 18/03/2010 |
|
|
REJS
Senior Member
Serbia
2891 Posts
Member since 17/03/2008 |
Posted - 31/03/2013 : 22:29:57
|
Opcenito,jedna velika kradja klasicnih dela.ranije se to radilo suptilnije i nevinije,a sada prepisuju od A do s.
Dosadno i odvratno,Edgar Alan Po,Lavkraft setaju po stripovima jeftino vasarsko sivo.
Sve podseca na veliku grand folk paradu,baba,zaba i Era Ojdanica. |
http://www.youtube.com/watch?v=C5qbvnqMClk
Izbacite Facepalm sprecite sukobe,givnite sansu miru !!!
|
|
|
|
REJS
Senior Member
Serbia
2891 Posts
Member since 17/03/2008 |
|
|
aved
Average Member
Bosnia and Herzegovina
633 Posts
Member since 25/12/2012 |
Posted - 31/03/2013 : 23:57:56
|
Tako je, Rejs!! Sta ce nam ove budalastine kad je bolje po milioniti put citati pricu o zlocestim trgovcima oruzja i alkohola koji za cilj imaju posvadjati indijanska plemena samo da bi prodali svoju robu svim stranama i pri tome, normalno, zaradili sto vise novca.
Takvi brilijantni scenariji nikad nisu dosadni, a sacuvaj boze da su prepisani iz western prica i filmova.
Jos da crtac negativcima potamni podocnjake i nabaci onaj zlocesti osmijeh, kao kod Marka i Mikija, pa da odmah znamo ko je glavni negativac- gdje bi nam sreci bio kraj. |
Mornie utúlië, mornie alantië |
Edited by - aved on 31/03/2013 23:59:37 |
|
|
|
PijaniPatak
stripovi.com suradnik
Germany
10035 Posts
Member since 20/02/2010 |
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13199 Posts
Member since 29/12/2001 |
|
|
Topic |
|
|
|
Antologijske stvari
