čisto da zabilježim Trojica u mraku i Sedma žrtva (nešto slabiji) su mi dovoljno zanimljivi. a ugodno iznenađenje su mi Gotovca Lovci na čaplje. tako da malo pomalo, mic po mic, oformila se nekakva lista dobrih hrvatskih stripova. a prije tjedan-dva mi je izgledalo poražavajuće - očito sam fulao i uzeo najslabijeg Maurovića (izbor Maurović na Divljem zapadu).
Drago mi je da nailaziš na ugodna iznenađenja po pitanju hrvatskog stripa. Pomalo ti i zavidim (ja sam gotovo sve što je relevantno od klasika hrvatskog stripa pročitao još odavno, a nešto se i podsjetilo zadnjih godina)na otkrivanju dobrog nacionalnog stripa. Ono što će te na kraju fascinirati će biti jedna potpuno drugačija slika od one koju si na samom početku imao. Maurović ima more jako dobrih stripova iz drugih žanrova, a Gotovčevi stripovi su scenaristički pojaki, tako da ti preporučujem njega kao obaveznu lektiru (Anđeo sjevera), a možda najbolje njegovo djelo je njegov (malo poznati strip) "Zemlja slijepih". Ne zaboravi i Maurovičeve stripove iz Plavog vjesnika u koloru. Braća Neugebauerovi, su također priča za sebe. Ugodno čitanje.:)
osjetno su mi bolji Lovci na čaplje od Zemlje slijepih. zapravo, u ovim trenucima, što više razmišljam o Čapljama, pretvaraju mi se u sam vrh - je li moguće da sam našao defintivni hrvatski strip?? razlika između Čaplji i Slijepih je što kod prvih ima integracije, a u Slijepima ne: tu ostaje sumnja, dvojba, a junak propada, postaje pijanac. u Čapljama je integriran u društvo (i državu čak), a opet ostaje jedna iskričava nota egzotike (završetak: "tamo negdje daleko na krvavom nebu letjele su čaplje."). zapadnjak ipak mora nositi jednu romatičarsku crtu i maštati da su "tamo negdje daleko... čaplje". izgleda mi da je u Čapljama pogođena mjera i zato tako čvrsto stoje dan danas - kovano željezo. ni posvemašnje integracije ni puko sanjarenje, tj. mala doza romantike korigira ukalupljivanje pojedinca u stroj, da bude samo funkcija... države, društva...
Lovci na čaplje su sjajan, vrhunski strip (potrebuje tek mala korektura hegelijanskim prozapadnim stavom, jer ipak se radi o djelu sa klasičnom 'prirodnom' pričom o otuđenju zapadnjaka koji izvornost, život, snagu smješta tamo "drugdje", u divlju prirodnu argenitnu, recimo)
1.VJERENICA MAČA 2.GUNKA DAS (Groblje živih mrtvaca u Indiji) 3.TROJICA U MRAKU 4.SEDMA ŽRTVA 5.GROB U PRAŠUMI 6.SEOBA HRVATA 7.GRIČKA VJEŠTICA (nedovršen serijal), ali odličan strip 8.BARBA NIKO (trilogija):BLAGO FATAHVE, BROD BUNTOVNIKA,TAJANSTVENI KAPETAN
Kolorni stripovi iz Plavog vjesnika 9.KIŠOVA ZAGONETKA 10.BISER ZLA 11.UGLOMI GOSPODAR PEĆINA 12.UKLETI BROD 13.ČUVAJ SE SENJSKE RUKE 14.DJEVOJKA SA SIJERE
Dosta za početak.:) Ovo su stripovi onako po sjećanju za mene najbolji. Ima on još dosta kvalitetnih stripova.
Meni najdraži, a i najbolji, su Maurovićevi politički naučno fantastični stripovi Podzemna carica i Ljubavnica s Marsa. Podzemna carica je politički protest protiv kapitalizma, u središtu zemlje, kamo se spuštaju Maurovićevi junaci, nailaze na gotovo komunističko društvo. U Ljubavnici s Marsa, glavni junak podiže Oktobarsku revoluciju na Marsu!
Meni najdraži, a i najbolji, su Maurovićevi politički naučno fantastični stripovi Podzemna carica i Ljubavnica s Marsa. Podzemna carica je politički protest protiv kapitalizma, u središtu zemlje, kamo se spuštaju Maurovićevi junaci, nailaze na gotovo komunističko društvo. U Ljubavnici s Marsa, glavni junak podiže Oktobarsku revoluciju na Marsu!
Ta dva sam zaboravio uvrstiti u spisak. Odlični su stripovi. I oni dođu po redoslijedu iza VJERENICA MAČA
1.VJERENICA MAČA 2.PODZEMNA CARICA 3.LJUBAVNICA S MARSA 4.GUNKA DAS (Groblje živih mrtvaca u Indiji) 5.TROJICA U MRAKU 6.SEDMA ŽRTVA 7.GROB U PRAŠUMI 8.SEOBA HRVATA 9.GRIČKA VJEŠTICA (nedovršen serijal), ali odličan strip 10.BARBA NIKO (trilogija):BLAGO FATAHVE, BROD BUNTOVNIKA,TAJANSTVENI KAPETAN
Kolorni stripovi iz Plavog vjesnika 11.KIŠOVA ZAGONETKA 12.BISER ZLA 13.UGLOMI GOSPODAR PEĆINA 14.UKLETI BROD 15.ČUVAJ SE SENJSKE RUKE 16.DJEVOJKA SA SIJERE
STARI MAČAK (i kasnije POVRATAK STAROG MAČKA) je kultni western strip Maurovića i ima posebno mjesto u njegovom opusu, a kako nemam nikakvu relaciju niti neki odnos prema ovom ostvarenju, besumnivo velike vrijednosti (u vrijeme kad je izlazio, a za mnoge kritičare i kasnije), nisam ga uopće svrstao u najbolja njegova djela.
Nekako mi teško zvuči ta riječ definitivni, ja to čitam kao remek djelo, savršeni strip. Nisam siguran čak ni da li u cjelom svjetskom stripu ima takvog, gotovo savršenog stripa? Ali evo, definitivni hrvatski stripovi za mene: Trojica u mraku + Sedma žrtva i Mataković: ranija djela, ajmo reć Imamo les proutes.
A zanimljivih i dobrih hrvatskih stripova koji nisu definitivni ima hrpe, često prođu i ispod radara. Neki dan sam ponovno čitao stari Macanov i Štefov humoristični strip o krokodilima u kanalizaciji, to spada u vrh, pa Ukleti vitez prvi album - to je bilo jako dobro, drugi mi je bio puno slabiji, Crni Popaj i Gnom de monde su zabavni i krasno nacrtani. Imam doma jedan stari Patak sa Biukovićevim stripom o Sarajevu, Žeželjevim tigrom i Matakovićevom obradom Uzalud vam trud svirači - pa to su fenomenalni stripovi itd itd
Napomena u vezi Grandel tales: mislim da kad su Macan i Biuković to radili rat još nije bio gotov, pa možda zato nisu zaokružili "hrvatsku temu" (nije baš vjerovatno ali eto )
E, i Kordejev Teksas kid mi se sviđa, puno još očekujem od tog stripa.
pa da, ako napraviš Moby Dicka, to je tvoj strip. a kako si radio adaptaciju, tako ćeš i požnjeti: jesi li bio čista mehanička lutka koju nahodi Melville od A do Ž, jesi li dao nešto svog, jesi li uradio reviziju itd. ja nisam čitao roman po kojem su urađena Trojica; ne vjerujem ni da si ti. možda nitko ovdje, a ni u hrvatskoj. tako da ne mogu reći kako stoji s obzirom na "adaptaciju", uostalom, neću to nikada ni čitati i većinu zasluga sam "prinuđen" pripisati Mauroviću i Kovačiću. evo, to je jedan zanimljiv fenomen, pa možeš o tome kontemplirati, ako baš hoćeš.
ma ne trebaš shvaćati doslovno za papka i mirakul, ali ako se baš hoće, gotovo je sigurno da se može i tu naći uzor, idejno već obrađeno urađeno i arhivirano. kad smo već kod mirakula, malo čega se sjećam iz tog stripa; ostalo mi je u pamćenju da se fura na Lovca na jelene... međutim, upravo je tu pogreška, jer je Lovac veliki američki patriotski film, veličanje amerike. dok je mirakul, na žalost, bljedunjavo kritizerstvo. ne kritika, nego kritizerstvo. izgleda da autor nije razumio Lovca na jelene, američka-država-integracija film. (postoji minimalna mogućnost da se varam, jer eto, ne sjećam se mirakula i cijele radnje. tako mi je ostalo u sjećanju, kao nerazumijevanje Lovca)
ne bih volio skretati s teme, ali lovac na jelene jednostavno NIJE veličanje amerike ako misliš da zadnja scene, u kojoj pjevaju 'bože čuvaj hr..ameriku' pretvara ovu bolnu dramu u patriotski film, onda moram reći da se varaš naravno da svatko ima pravo na svoju interpretaciju, ali ta scena je toliko depresivna i besmislena da jednostavno ne može poništiti ton filma, a koji je bez ikakve sumnje antiratni i kritika (ne kritizerstvo) amerike meni ta scena čak i podcrtava taj dojam ako imaš spremnu razradu teme, pošalji mi na PM ili otvori temu pod film
što se tiče hrvatskog stripa, maurović je jedan i jedini, triput najveći stoji konstatacija da se (možda) pojavio prerano i da je dobar dio njegovog opusa u scenarističkom zaostatku za crtežom - da je aktivan bio 70tih, 80tih, 90tih, danas bi bio veličina koju bi slavio cijeli svijet vidim da su svi stari velikani spomenuti a od novijih? treba obratiti pažnju na texas kida, to je već sada veliki strip, a još se stvara crni popaj ti se neće svidjeti, ali to je dobar strip
if you tolerate this, then your children will be next
lovac jest veličanje amerike i ti se varaš što promatraš samo pjevanje, rekoh ti u peemu. za maurovića se slažem - triput najveći, već sam stavio njegove (neke) stripove na top-listu. na texas kida ću obratiti pažnju kad bude papirnati i arhiviran u knjižnice. ne da mi se gubiti vrijeme na online skenove, pored toliko papira - a on mi je majka.
Jules-Furtinger-Afričke pustolovine. Strip je izlazio šezdesetih i u to vrijeme ne samo da se mogao mjeriti sa svjetskom produkcijom što crtežom,što scenarijem nego je puno bolji od velike većine iz tog vremena.Neki dan sam ga ponovo čitao.I dan danas ga vrijeme nije pregazilo.