Ima li tko dobar recept za orahovac i višnjevac? Zelenih oraha će biti za koji dan...
Radim ja i orahovac, ali ne vjerujem da ćeš imati volje za moj recept. Nekako je pravilo da zelene orahe ubireš oko Petrove (na datum 29.06.)...znači imaš još preko mjesec dana vremena. Ja orahovac radim u onim staklenkama od nekih cca 2.7 litara,mislim da se krastavci znaju prodavati u takvim velikim staklenkama. Uglavnom ne mogu se sada sjetiti koliko čega stane u tu jednu staklenku mada imam negdje zapisane točne omjere, a recept za orahovac po litri rakije bi glasio ovako: 20 oraha razrezanih na 4 djela (zacrnit/zazelenit ćete si i ruke i dasku na kojoj režete) 1 litra rakije komovice (loze) 2 štapića/koluta cimeta 2 vanil šečera -maksimalno pola kg šečera (ne želite dobiti neki keljavac već orahovac) Sve to smiksate u gore spomenute staklenke koje zatvorite celofanom i lastikom, mada bi umjesto lastike bolja bila narezana guma od neke tačke ili sličnog, pošto lastika brzo popuca na suncu. Ja taj mix u staklenkama držim na suncu minimalno cijeli sedmi mjesec (srpanj) i promješam ga bar svaki drugi dan. Orahovac je izrazito jako crne boje, a ukus istog je prava mala fantazija!
Hej skoro kao ovaj recept koji ću isprobati dolje (stari zagorski :-)), sam kaj oni ne stavljaju uopće na sunce, a ima i obrazloženje zašto i oni stavljaju jabukovaču, e sad nju je teže nabavit nego lozu, pa ću ja uzet lozu iz tvog recepta i manje šećera iz tvog recepta i mrak iz zagorskog!
Na prvi pogled se čini da Zagorci nemaju tradiciju u spremanju orahovca, ali oduvjek je ispred svake zagorske kuće bilo posađen orah.
Lišće oraha zbog svog jedinstvenog mirisa tjera insekte i kukce, od zrelih plodova pekle su se orehnjače ili koristili za kolače, a zeleni plodovi koristili su se za pripravljanje orahovca.
Svaka kuća je nudila svoju verziju orahovca iako se na njemu štedjelo budući se smatao lijekom za želučane probleme i za jačanje tijela. Za ljekoviti orahovac se zeleni orasi narezani na četvrtine stavljaju u rakiju jabukovaču (najbolja je prepečenica jabukovače), ne smiju se izlagati direktnom suncu jer gube ljekovita svojstva.
Sastojci:
12 zelenih oraha narezanih na četvrtine 1 litra domaće rakije 3/4 kg šećera 2 šipke vanilije
Priprema
Na dno velike staklenke staviti šećer, naliti rakiju, staviti orahe i vaniliju. Ostaviti poklopljeno na tamnom mjestu dok šećer ne otopi (dva do tri tjedna). Preliti u bocu i služiti kao liker.
Što se orasi duže drže u rakiji, okus je intenzivniji, a boja tamnija. Orasi se mogu ostaviti u rakiji i nekoliko mjeseci.
"Od svakog treba tražiti samo ono što on može dati." "The puck is in! The home team wins!", the good ol' hockey game
Napisao si 3/4kg šečera(to bi bilo 0,75kg)...mislim da je to ipak prepreviše za mix koji uopće neće stajati na suncu? Ako se ne varam, takav mix koji ne stoji na suncu neće imati ni onu jaku crnu boju, a ovo za gubljenje ljekovitih svojstva na suncu ne znam...evo prvi glas od tebe:) Kakav je ukus orahovca s rakijom jabukovačom, to također ne znam...vjerujem da je ona dosta kiselija od komovice, ali ako je prepečena trebala bi biti dobra;) U stvari, najveći problem je naći dobru rakiju. Po meni, jedno 95% proizvođača rakije u kućnoj radinosti ne zna što radi. Recimo moj pokojni djed je uvijek dobivao preko cca 400 litara rakije godišnje, ali ja tu rakiju ne bih mogao ni probati koliko mi je miris bio odbojan, a razlog tome je što je kod pečenja rakije gledao na kvantitetu, a ne na kvalitetu.
Tako je bilo prije. Pekla se tanka rakija, 30 i manje, neka je samo više rakije. Pri branju se nije vodilo računa, trpalo se sve u kacu. I zelene i trule šljive što je kvarilo okus.
Hej skoro kao ovaj recept koji ću isprobati dolje (stari zagorski :-)), sam kaj oni ne stavljaju uopće na sunce, a ima i obrazloženje zašto i oni stavljaju jabukovaču, e sad nju je teže nabavit nego lozu, pa ću ja uzet lozu iz tvog recepta i manje šećera iz tvog recepta i mrak iz zagorskog!
Na prvi pogled se čini da Zagorci nemaju tradiciju u spremanju orahovca, ali oduvjek je ispred svake zagorske kuće bilo posađen orah.
Lišće oraha zbog svog jedinstvenog mirisa tjera insekte i kukce, od zrelih plodova pekle su se orehnjače ili koristili za kolače, a zeleni plodovi koristili su se za pripravljanje orahovca.
Svaka kuća je nudila svoju verziju orahovca iako se na njemu štedjelo budući se smatao lijekom za želučane probleme i za jačanje tijela. Za ljekoviti orahovac se zeleni orasi narezani na četvrtine stavljaju u rakiju jabukovaču (najbolja je prepečenica jabukovače), ne smiju se izlagati direktnom suncu jer gube ljekovita svojstva.
Sastojci:
12 zelenih oraha narezanih na četvrtine 1 litra domaće rakije 3/4 kg šećera 2 šipke vanilije
Priprema
Na dno velike staklenke staviti šećer, naliti rakiju, staviti orahe i vaniliju. Ostaviti poklopljeno na tamnom mjestu dok šećer ne otopi (dva do tri tjedna). Preliti u bocu i služiti kao liker.
Što se orasi duže drže u rakiji, okus je intenzivniji, a boja tamnija. Orasi se mogu ostaviti u rakiji i nekoliko mjeseci.
Ovo je po meni jako dobar recept. Ja dodam još 1 limun izrezan na kriške i desetak zrna kave. Rakija jabukovača je dobar izbor
Kčerkice su mi se pred nekih tjedan dana uskašljale, ponajviše u snu...pa sam nabavio prošlogodišnji sirup od mladih borovih iglica Čini mi se da je dosta pomogao i da kašlja skoro da i nema:) Danas u predvečerje sam bio u šetnji sa svojim curama i nabasao sam na nekoliko borova prepunih ovih mladih svijetlih iglica, pa smo nabrali jednu punu vrečicu istih pred padanje mraka i sada sam ih oprao i ostavio da se posuše.
Nisam nikad radio ovaj sirup, ali receptura je sljedeća: -u staklenku slagati red šečera, red iglica, red šečera, red iglica.....red šečera. Staklenku dobro zatvoriti i ostaviti mjesec i pola na suncu uz povremeno "mučkanje". Nakon toga tekućinu procjediti kroz gazu i to je to. Nadam se da će moje kčerkice sljedeću zimu dočekati uz sirup iz vlastite domaće proizvodnje;)
Nego...ima li netko kakav dobar prijedlog/recept za sirup od tih mladih borovih iglica koji bi i tata popio? (uz dodatak neke rakijice ili sličnog).
Dobro je to. Po mogućnosti piti što više tih prirodnih pripravaka a manje sirupa i antibiotika.
Za kašalj bi trebalo i ovo biti dobro. Samo problem je što djeca možda neće htjeti piti. Žlica maslinovog ulja i iscijediti četvrt limuna
Ili na sitno iskrižati pola glavice crvenog luka u jednu manju šalicu i dodati par žlica meda. Ostaviti da prenoći dok se ne stvori sirup i uzimati po jednu žlicu.
Uglavnom, nisam je nikada probao jesti, ali evo jutros sam ju probao spremiti za doručak... "Šnjicle" debljine 1 cm sam pekao na domaćoj svinjskoj masti i moram priznati da je ukusna za jesti. Žao mi je samo što nisam dogovorio kakav roštilj sa društvom jer bi imali jedan ukusan prilog, a ovako je moram razdjeliti da se ne pokvari....
Tri petine gljive sam podijelio, a sa dvije petine sam "eksperimentirao". Na onoj prvoj slici sam sa ljeve strane stavio upaljač (sponzor supersport), tek toliko da se stekne dojam veličine. Gljivi se oguli koža, a iznutra je bijela poput svježeg sira t.j. kada se reže izgleda kao onaj kuhani sir, a miriše doslovno isto kao i vrganji. Prvo sam probao peći "šnjicle" na masti...ukusno je, ukus vuče malo na sunčanice. Zatim mi je žena spohala par "šnjicli",ali su mi na taj način nekako presuhe. Na kraju sam za večeru narezao komad gljive na kockice i ubacio ih na dinstani luk, mrkvu, papriku, protisnuti češnjak i dodao bulgur...e to je bio pun pogodak i prava ukusna večera:)
Jedni od najboljih čajeva koji se mogu kupiti u trgovinama su mi oni koji se mogu kupiti u Lidlu u pakiranjima od 200g proizvođača Lord Nelson, imaju ih dvije vrste, divlja trešnja i šumsko voće, a koštaju povoljnih 15kn. Gledam sada sastav ovog čaja od "divlje trešnje": sušeni komadići jabuke, cvijet hibiskusa, bobice bazge, kora šipka, kora naranče, komadići trešnje i prirodna aroma! ...ovo prirodna aroma mi se nešto ne sviđa jer pod prirodnu aromu mogu uvaliti tko zna što... No što je tu je, ovo je jedan od kupovnih čajeva koji ima najintezivniji i najbolji okus, jedino bi nekome možda bio problem to što se radi u čaju koji je prije konzumiranja potrebno procjediti...
Uglavnom, ove godine sam odlučio sam poraditi na čajevima koji će se piti preko zime, pa već imam par litri osušenih cvjetova bazge, osušenih listova i cvjetova stolisnika, osušene mente... Sada sam odlučio sušiti i raznorazne bobice, kroz mjesec dana ću brati bobice bazge i šipka, a danas baš berem aronije. Nabrao sam preko dvije kg aronije u grozdićima, a pošto je nikada do sada nisam sušio priupitao bih jel ima možda netko na ovom forumu tko zna kako se to radi. Ja sam planirao sve te grozdiće povezati koncem, pa ih objesiti na tavan da se suše u hladovini, te kroz nekih mjesec dana te bobice smrviti ako budu dovoljno suhe? Ako griješim javite mi na vrijeme da mi sve ovo ne propadne... Ovako izgleda snop pripremljen za sušenje:
A da, kada sam spominjao ove čajeve iz lidla, u onoj drugoj vrsti od šumskog voća ima crnog ribizla, borovnice, kupine i što ja znam čega sve ne. Probao sam doma sušiti domaće pitome kupine, ali su mi se kvarile i plisnivile, pa ako netko zna kako osušiti divlje kupine koje sada rode, neka isto to napiše...možda bi i njih trebalo ostaviti na grančicama?
Da ne otvaram novi topic...i ovaj je u neku ruku prikladan. Pokrenuo bih jedno uvijek vrlo aktualno pitanje, a radi se o medu kojeg “proizvode” pčele. Kod mene je obično praksa da od plaće koju dobijem u 9.-om mjesecu izdvojim 1000 kn za 25 staklenki meda...imam takav dogovor sa jednim pčelarom, pola meda što uzmem je agacija, a pola je mješavina raznoraznog cvijeća, kestena, lipe i ostalog...uglavnom mislim da je 40 kn po staklenci meda odlična cijena, a mislio sam i da će mi tih 25 staklenki biti dovoljno za cijelu godinu, no cure su mi svako malo bolesne, pa danas evo načeo posljednju 25.-u staklenku. Situacija je takva da od četiri pčelara za koje znam da imaju dobar med više nitko nema meda za prodaju, čak ni ovaj najskuplji koji traži 60 kn po staklenci. Prošle zime kada mi je prifalilo sam kupovao med od nekih pčelara koji čak imaju i svoju etiketu na staklenci, ali i ta etiketa i cijena od 60 kn ne znači ništa kada je po ukusu meda očito da ljudi nešto muljaju sa medom. ...i tako se ja raspitujem uokolo gdje nabaviti još par staklenki meda, pa usljed propitkivanja bivah ponuđen da probam “kupovni” med iliti med koji možemo kupiti po domaćim trgovačkim centrima. Med jednog proizvođača iz Višnjevca čija cijena je 80-tak kuna po staklenci je na žlicici probala moja kčerka, pa je doslovno sve pljunula na pod...probah i ja...stvarno splačina kojoj ne mogu definirati odvratan ukus koji nema veze sa medom. Neki dan probao kod mame i onaj PIP med, kaže nedavno ga u pola cijene kupila u konzumu za 29,99 kn;) staklenku, također teška kemija koja je slađa i od rastopljenog šečera. Ja sam prošli tjedan gledao po istoj cijeni staklenke neki treći med u kauflandu, ali niska cijena i sumnjiva deklaracija iz koje možete zaključiti jedino da med nije sa marsa me je srećom odbila. ...iskreno, ta deklaracija na kojoj piše da je med proizveden u zemljama EU i zemljama koje nisu EU, znači da je med sa planete zemlje i po meni znači da u Hrvatskoj na dilanju “meda” zarađuju političari koji su omogućili takve zakone da u Hrvatskoj ljudi u trgovinama ne mogu kupiti pravi pčelinji med već raznorazne smjese koje u stvarnosti nemaju veze sa pčelama i prirodnim... Jadno je to da ljudi koji žive u većim gradovima i koji nemaju dostupan pravi med za kupiti možda nikada u životu neće ni probati ovu deliciju i dar prirode. Jel tako i u državama van Hrvatske, to ne znam?
Darovi prirode
Posted - 25/05/2015 : 21:44:26
.jpg)
.jpg)
