| Author |
 Topic  |
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
 Posted - 12/07/2016 : 20:02:48
|
Ako tek otkrivaš braću Coen, sad fino ispočetka, Krvavo jednostavno (Blood Simple), Millerovo raskrižje (Miller´s Crossing), Barton Fink, Raising Arizona, The Hudsucker Proxy...
Nema šanse da promašiš.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
 |
|
|
going going
Advanced Member
Serbia
12300 Posts
Member since 24/04/2012 |
Posted - 12/07/2016 : 20:27:21
|
Da tek otkrivam bracu Coen, mislis da je najbolje da idem od pocetka?
Ja sam mislio ovih dana da odgledam Barton Finka ili The man who wasnt there, pa onda neki film od nekog drugog rezisera da se ne predoziram bracom Coen, pa onda opet da im se vratim.
Inace Barton Fink sam prosle godine zapoceo da gledam na tvu i odgledao sam prvih sat vremena i potpuno me je odusevio ali sam morao da ga prekinem jer sam isao negde. |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 12/07/2016 : 20:42:44
|
OK, onda malo Coenovih pa malo nešto drugo, pa opet malo Coenovih... i tako...
Kod mene nema šanse za predoziranje, jer u pravilu rade jedan ozbiljan film pa jednu komediju (a ponekad se i granice brišu), ali nikad se ne zna.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 13/07/2016 : 17:35:50
|
Čini se da nam u Dubrovnik stižu Leo DiCaprio, Jamie Foxx, Taron Egerton i još neki što poznatiji, što manje poznati.
Di Caprio producira povijesni ep "Robin Hood: Origins", redatelj je Otto Bathurst iz serija "Hustle" i "Peaky Blinders", Robin Hood je Egerton, Jamie Foxx Mali John, a lady Marian Eve Hewson iz "Ovo mora biti pravo mjesto", "Mosta špijuna" i serije "The Knick".
Navodno raskošna produkcija, pa bumo vidli...
http://deadline.com/2016/01/jamie-foxx-robin-hood-origins-little-john-taron-egerton-eve-hewson-1201680584/
http://www.denofgeek.com/movies/robin-hood-origins/36404/robin-hood-origins-to-star-taron-egerton-and-eve-hewson
http://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/dicaprio-snima-najveci-filmski-spektakl-u-povijesti-hrvatske-dovest-ce-jos-petero-oskarovaca/4525805/
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
dante
Senior Member
.jpg)
Croatia
2478 Posts
Member since 16/01/2008 |
|
|
vešmašina
Average Member
600 Posts
Member since 12/10/2013 |
Posted - 14/07/2016 : 09:07:26
|
Novi Tarzan je takav teški krš i lom.
Oke, puno nepovezanih scena, loša gluma.. al daj čovječe, napravi barem u nekim elementima malo smisla.
SPOJLERI:
1. Kad leti na vlak, kaj je linija dva kilometra duga, a drvo tipa petsto metara visine?
2. jane se bacila u vodu sa rukama u lancima, pod vodom izbavila tipa iz kaveza te skupa preplivali na drugu obalu dok se brod još okretao pri zaustavljanju? da ne govorim da nisam nigdje vidio di je drpila ključ za otključavanje
3. samuel l. jackson juri za trzanom prek pola konga, ovaj je ipak polumajmun ali ipak se nigdje ne izgubi i kasni svaki put za svega pet minuta?
4. životinje kad razvale grad na kraju, uspiju sve pod sobom i ljude i stvari uništiti,ali nekako good guysi ostanu pošteđeni. baš im je tarzan svakom reko "ove nemoj dirat"
5. fajt između tarzana i gorile je takav da samo par mrava po rani i već je iduće jutro tarzan ko nov
jedino vrijedno u ovom filmu je predivna margot robbie  |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 14/07/2016 : 21:47:03
|
Igra novca (Money Monster), red. Jodie Foster, SAD, 2016.
Dok je Pravi muškarac intimistička drama šireg zamaha, s manje ili više suptilno ali jasno naznačenim tjeskobnim psihičkim stanjima protagonista, Igra novca je nažalost tipičan holivudski projekt u kojem je suptilnost nepoznat pojam.
Tu je sve podređeno žanru, glamuru i showu, no Jodie Foster je dovoljno inteligentna i vješta autorica da i u takvom okruženju te unatoč posezanju za stereotipima kreira u određenoj mjeri intrigantnu moralku.
Njezin formalni protagonist, onaj koji će u drugom dijelu doživjeti odveć iznenadno, prebrzo i neuvjerljivo „prosvjetljenje“, jest Lee Gates u dosta solidnoj interpretaciji Georgea Clooneyja, holivudskog liberala koji rado nastupa u manje ili više angažiranim projektima te koji ovdje iz plošnog i stereotipnog lika uspijeva izvući možda ne maksimum, ali sasvim dovoljno.
On je voditelj popularnog televizijskog showa o financijama Money Monster, površne i dominantno na populističku zabavnost usmjerenog formata u kojem Gates, odjeven poput boksača ili plešući s hostesama, na temelju burzovnih statistika i izvješća neupućene i oskudno obrazovane gledatelje usmjerava u koje tvrtke ulagati novac.
On je predstavljen i kao podnošljivo narcisoidan tip koji blisko surađuje s producenticom i redateljicom Patty Finn (odlična, primjereno smirena Julia Roberts) i koji će se u jednoj emisiji iznenada naći pred cijevi pištolja navodnog dostavljača Kylea Budwella kojeg tumači nadolazeća zvijezda Jack O´Connell iz izuzetno uspjele i prilično dojmljive triler-drame ´71 Yanna Demangea.
Nakon što Kyle, agens drame i njezin suštinski protagonist, pred uključenim kamerama Gatesa prisili da se opaše eksplozivom, doznat će se da je riječ o neukom i siromašnom radniku s trudnom djevojkom, koji je sav novac naslijeđen od nedavno preminule majke na Gatesovu preporuku uložio u investicijski fond IBIS koji je na sveopće iznenađenje upravo propao.
Dakako da je to iznenađenje licemjerno, jer će se pokazati da je IBIS-ov šef Walt Camby (Dominic West) novac ulagača investirao u nelegalan pokušaj bogaćenja na revolucionarnim metodama obilježenom obaranju i potom podizanju vrijednosti rudnika platine u Južnoafričkoj Republici, a kad su mu se planovi izjalovili, sve je propalo.
Očekivano, on ima tajne račune u Švicarskoj i oličenje je prijetvornog i podlog „zaigranog“ biznismena.
Premda će Cambyja u završnici stići kazna, što predstavlja podilaženje publici, te premda je transformacija Gatesa i Patty Finn od isključivih profesionalaca do sućutnih osoba svjesnih socijalne sizuacije i spremnih na angažiranu akciju ishitrena, u Igri novca se ipak kriju određeni provokativni motivi.
Ne samo glede ukazivanja na financijaške i medijske manipulacije kojima su intenzivno izloženi skromni i neobrazovani „obični mali“ ljudi koji k tome previše i bespričuvno vjeruju medijima, nego i glede detalja da će Kyleova očajnička akcija podići gledanost i povećati profit i moguće utjecaj istih tih medija, da dakle mladić i dalje radi protiv sebe i svih sličnih sebi.
U kontekstu inače šablonizirane cjeline to je dosta subverzivno.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 14/07/2016 : 21:53:38
|
Kratki razgovor s Foster, Clooneyjem, Roberts i O´Connellom u USA Today:
I duži razgovor s Jodie Foster o Igri novca, korupciji na Wall Streetu, radu na filmovima i tako tome:
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
xilrion
Advanced Member
.jpg)
Croatia
3033 Posts
Member since 16/12/2010 |
Posted - 15/07/2016 : 05:27:31
|
quote:
Originally posted by vešmašina
Novi Tarzan je takav teški krš i lom.
Oke, puno nepovezanih scena, loša gluma.. al daj čovječe, napravi barem u nekim elementima malo smisla.
SPOJLERI:
1. Kad leti na vlak, kaj je linija dva kilometra duga, a drvo tipa petsto metara visine?
2. jane se bacila u vodu sa rukama u lancima, pod vodom izbavila tipa iz kaveza te skupa preplivali na drugu obalu dok se brod još okretao pri zaustavljanju? da ne govorim da nisam nigdje vidio di je drpila ključ za otključavanje
3. samuel l. jackson juri za trzanom prek pola konga, ovaj je ipak polumajmun ali ipak se nigdje ne izgubi i kasni svaki put za svega pet minuta?
4. životinje kad razvale grad na kraju, uspiju sve pod sobom i ljude i stvari uništiti,ali nekako good guysi ostanu pošteđeni. baš im je tarzan svakom reko "ove nemoj dirat"
5. fajt između tarzana i gorile je takav da samo par mrava po rani i već je iduće jutro tarzan ko nov
jedino vrijedno u ovom filmu je predivna margot robbie
potpis.
ali ona scena s lijanama i vlakom... katastrofa.
film je katastrofa. |
https://xilrion.deviantart.com/ |
Edited by - xilrion on 15/07/2016 05:28:36 |
|
|
|
Tonto
Advanced Member
8960 Posts
Member since 11/02/2012 |
Posted - 15/07/2016 : 10:08:44
|
| Pogledao Warcraft... Mili bože zašto i na što sam izgubio dva sata svog života. Tragedija. |
The less I have the more I am a happy man |
|
|
|
Poli
Advanced Member
Slovenia
38181 Posts
Member since 26/10/2007 |
Posted - 15/07/2016 : 21:20:51
|
Spotlight (2015)
http://www.imdb.com/title/tt1895587/
Znam da se vec debatiralo o filmu, ali puno vise u vezi nagrada (t.j. oskara), a manje o samom filmu, neovisno o njegovoj poziciji na kand. listama za oskara ... Napisao je Johnny recenziju, ali komentara je blo premalo za ovakav film i ovakvu temu.
Eto, ja ga pogledah sa zaostatkom, ali bolje sada nego nikada.
(sto se oskara tice, hmmm ... ne znam, ali mislim da je ipak bolje da je isao Spotlightu nego Revenantu na kraju)
Ono sto mene zanima je komentar ljudi poput Amosa, dsormaza, onog vc-ja (culture vulure) i slicnih ... Kruger?
Na neki nacin je njihovo misljenje "znacajnije" od nas, koji nismo katoliki (govorim za sebe). I ne mislim na sam film (u tehnickom smislu), nego na temu filma.
Ono, "lako vama pljuvati po instituciji, a ni pripadate joj", pa bas zato, pitanje sta bi pravi katolik napravio? Bi li radije zataskao sve da se ne dira u majku crkvu, pa jos je bio 9/11 tada, nacija treba (spiritualnu i psihicku) pomoc, ovako se samo jos vise kalja crkva, a nisu svi takvi, pa zasto i ostali neduzni i dobri da ispastaju i tako dalje. Pa zato pitanje katolicima: Da li bi pomogli vasem prijatelju kojemu bi se to dogodilo i hrabrili ga da se suoci i prijavi ih, potrazi pomoc ili bi ga radije preuvjerili da sve zataska, uzme novac, zaboravi? Da ne pocnemo sa tezim primjerom, da se to dogodi vama ili vasoj djeci. Da li mislite da oni (naivno) stvarno vjeruju da djeluju s dobrom vjerom ako ce nekoga uvjeriti da odstupi od tuzbe i ne ide vani s svojom pricom, da je to dobro za njega i crkvu?
Teska pitanja ... nadam se da ih nitko od nas nikada nece trebati postaviti sebi ili o svojim bliznjima.
To me sjetilo na razliku izmedju zapadne i istocne medicine (npr. ayurvede). Dok na zapadu blazimo posljedice ili rezemo ono sto ne znamo izlijeciti, na istoku se trazi uzrok bolesti (naravno da su operacije potrebne, da me se ne skuzi pogresno). Ali onda bi trebali otvoriti i celibatnu kutiju, a na to podrucje necemo ... previse kolateralne stete.
Nisam uspio prije zavrsiti post ...
Svakako mislim da je dobro ako neka strana ili insitucija sama pocisti za sobom, to jest, omoguci joj se da sama rjesi "svoje" probleme. No, problem, i to puno veci, je kada to ne naprave (kao ovdje). Svejedno, da li sad zbog toga sto nisu uspjeli ili nisu ni pokusali, nebitno. Na kraju je tako samo jos vise ostecenih i veca steta. Pitanje je i kako bi im pomogli, psihoterapeutima (imaju li uopste strucnjake na tom polju), penzionisanjem, javnim obavestenjem ...?
Apsolutno bi trebale biti zatvorske kazne u pitanju. Tu uopste nema pitanja. Samo da cujem nekoga kako je pedofilija bolest i da su "jadnici" koji si nisu sami krivi ... opet pandorina kutija, da li je onda celibat ili geni ili ... masta? Tu bi trebala biti nulta tolerancija. Zato mi se i dopao onaj clanak, kako Vatikan ne vidi ovaj film kao antikatolicki, te da je dobro da se o ovome pise ovako. Ako zelis ocistiti korov ... valjda ga neces samo ignorirati (ili baciti susjedu - zamjeniti s njegovim vrtom).
Bilo je u filmu nekoliko odlicnih momenata i polaznih tacki. Od onog tipa koji je vec prije 5 godina poslao kutiju, ono sta im je rekao prije toga. Te do onoga kojega novinarka zatekne doma i mirno joj kaze da on jeste zlostavljao djecu ali nije uzivao u tome, nije stekao nikakvo zadovoljstvo (na neki nacin, kao da su mu podvalili, prodali nesto sto ne radi, radio je sto je smio raditi ili mislio da mora (?) ali nije to bilo to).
Mocan film. 
|
Anything is possible dec d uej
Be the Change You Want to See
|
Edited by - Poli on 15/07/2016 22:04:55 |
|
|
|
udarnik007
Senior Member
Croatia
1215 Posts
Member since 21/10/2013 |
|
|
dante
Senior Member
Croatia
2478 Posts
Member since 16/01/2008 |
|
|
Beren
Advanced Member
Montenegro
3793 Posts
Member since 03/02/2010 |
Posted - 17/07/2016 : 00:12:44
|
Pogledao Warcratf.
Iako volim fantasy, film je mnogo loše izveden. Od očajne glume, preko zbrzane, klišeizirane priče, i tragičnih dijaloga, do neubjedljivih likova za koje me bilo briga tokom cijelog filma (djelimični izuzetak je ork Durotan).
Nisam igrao igricu, ne poznajem taj svijet, pa pretpostavljam da je ljudima koji ga poznaju možda film bolji, ali što se mene tiče, jedva, baš jedva, može da prođe kao zabava za jednokratno gledanje. I ne radujem se nastavcima, kojih će vjerovatno biti obzirom na kraj filma. Šteta potrošenih para. Za RIM nema, a za ovo ima 200 miliona, ili koliko već. Tragično. |
Moja domovina je mene dala ovu koru bijelog hleba, sretne ljude, srecnu mladost, velik komad vedrog neba... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 18/07/2016 : 21:38:13
|
Kad smo već kod Warcrafta: Početka...
Warcraft: Početak (Warcraft / Warcraft: The Beginning), red. Duncan Jones, SAD / Kina / Kanada / Japan, 2016.
Pored adaptacija superherojskih stripova i proznog tinejdžerskog distopijskog fantasyja, te uz mnoštvo manje ili više uspjelih animiranih filmova i većinom tek deklarativnih romantičnih i inih komedija kojima smo zapljusnuti već godinama, kao zasad mini-trend koji bi se pretpostavljivo mogao pretvoriti u val dominantno eskapističke i dobrano eksploatacijske zabave, u posljednje nam vrijeme iz Hollywooda stižu adaptacije popularnih računalnih igrica, filmovi temeljeni na likovima i zapletima iz istih te ostvarenja koja izvedbenim stilom i poetikom otvoreno sugeriraju da su nadahnute računalnim igricama i njihovom uvjetno rečeno „poetikom“. Recepcija takvih djela, bez obzira radilo se o ekstremno „nabrijanoj“ fantastičnoj akcijskoj pustolovini Hardcore Henry u kojoj se postuliranjem priče i glavnog lika te cjelokupnom tehničkom izvedbom pokušava na veliki ekran prenijeti žestina i unutarnji svijet pucačkih računalnih igrica, o na istoimenoj seriji platformskih igrica temeljenom dovoljno zanimljivom „crtiću“ Ratchet i Clank, o također animiranoj i kakvoćom solidnoj prilagodbi izuzetno popularnih računalnih igrica Angry Birds, ili o najsvježijoj adaptaciji serije igrica Warcraft, koje su već dva desetljeća među najpopularnijima na svijetu, ponajprije ovisi o tome jeste li „gejmer“ tj. predani igrač, odnosno koliko vam je blizak i zanimljiv svijet koji se u filmu (re)kreira. Od svih navedenih filmova, kao i od onih koji će u doglednoj budućnosti nastaviti trend, nije uputno očekivati osobito pametnu i poticajnu, nego uglavnom dovoljno inteligentnu, manje ili više šarmantnu i duhovitu, preporučljivo dinamičnu te u manjoj ili većoj mjeri specijalnim efektima nakrcanu zabavu za manje zahtjevnu publiku.
Pustolovni akcijski fantasy Warcraft: Početak kao svoj treći dugometražni projekt redateljski potpisuje Duncan Jones, sin Davida Bowieja i prilično darovit filmaš koji se 2009. afirmirao odličnom egzistencijalnom SF-dramom Mjesec za režiju koje je ovjenčan nagradom BAFTA, a dvije godine kasnije kakvoćom nešto inferiornijim fantastičnim trilerom Izvorni kod. U oba slučaja riječ je o naslovima koji su Jonesa predstavili kao autora sklonog polaganim i slojevitim izlaganjima intrigantnih i vrlo atmosferičnih storija o egzistencijalnim dvojbama neobičnih antijunaka, kao mogućeg ljubitelja proze Philipa K. Dicka koji preferira (znanstvenu) fantastiku visokog koncepta te se bavi pitanjima identiteta, sjećanja, prošlosti, egzistencijalne nelagode i budućnosti bez perspektive, te kao filmaša koji ponekad zanemaruje logiku i tek se površno dotiče provokativnih motiva, bez njihova detaljnijeg elaboriranja. U tom kontekstu Warcraft: Početak predstavlja drastičan kvalitativni korak unatrag u dosadašnjem Jonesovu opusu, jer je posrijedi njegov dosad najslabiji, najderivativniji i najmanje zanimljiv film. Za neupućene, priča počinje u Draenoru, zemlji u kojoj žive brojni klanovi orka i kojoj prijeti izumiranje, pa njihov autoritarni vođa Gul´dan ujedini sve klanove u jedinstvenu vojsku zvanu Horda, čije najsnažnije i najodvažnije poglavice među kojima je i plemeniti Durotan s trudnom partnericom Drakom uz pomoć čarolije zvane fel kroz prolaz pošalje u svijet ljudi, u kraljevstvo Azeroth. Orci žele pokoriti ljude čijom se životnom energijom Gul´dan hrani, a suprotstavit će im se neustrašivi zapovjednik Alijanse Anduin Lothar, mladi čarobnjak Khadgar, kralj Stormwinda Llane Wrynn, prijetvorni čuvar Medivh ali i Garona Halforcen, najintrigantniji lik te križanka orka i ljudi koja će u skorom žestokom sukobu morati izabrati stranu.
Na sadržajnoj, tematsko-motivskoj, značenjskoj i općenito izvedbenoj razini Warcraft: Početak donosi porpilici ono što i nesumjerljivo superiorniji Gospodar prstenova, pa je i ovo epska saga o prijateljstvu, časti, ljubavi, odanosti i žrtvovanju, i ovdje je lako detektirati biblijske motive (spašavanje novorođenčeta puštanjem niz rijeku u košari) kao i utjecaje nordijskih i germanskih saga, elemente brojnih mitova i klasičnih bajki, a tu su i sporedni odnosno epizodni likovi neodoljivo nalik patuljku Gimliju i vilenjaku Legolasu. U tom smislu mogući početak franšize (što baš i nije sigurno, jer je film na domicilnom tržištu ozbiljno komercijalno podbacio), nudi u svakom pogledu „jeftiniju“, trivijalniju, više eksploatacijski usmjerenu, derivativniju, klišeiziraniju i povremeno specijalnim efektima do nepodnošljivosti pretrpanu testosteronsku inačicu Gospodara prstenova, kojoj k tome nedostaje suptilnosti, poetičnosti i izraženije autorske vizije.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
going going
Advanced Member
Serbia
12300 Posts
Member since 24/04/2012 |
Posted - 20/07/2016 : 02:44:46
|
Veceras sam pogledao In a lonely place rezisera Nicholas Raya sa Hemfri Bogartom i d Gloriom Grahame u glavnim ulogama.
Kakav film! Najezio sam se na kraju! Nisam znao nista o filmu, privukao me je njegov naziv Na usamljenom mestu, zvucao mi je vrlo poeticno i nekako blisko, pa sam odlucio da ga pogledam. To je film noir iz 1950e ali ne prati uobicajenu noir pricu o usamljenom detektivu koji istrazuje zamrsen slucaj nalik onima iz romana Raymonda Chandlera, vec je ovde u sredistu price odnos poverenja dvoje zaljbuljenih, koji su se tragicnim ubistvom jedne devojke spojili.
Ne zelim da otkrivam detalje filma, ali ga preporucujem svima jer je remek delo. Ovo nije najpoznatiji Bogartov film, ali se njegova gluma u ovom filmu smatra za njegov mozda i najbolji performans na velikom platnu. Takodje me je odusevio i ostatak glumacke ekipe.
Maestaralno tempiran i ujednacen film sa dovitljivim i duhovitim dijalozima, dobrom dozom misterije, sjajno napisanim i enigmatskim glavnim likom, intelektualno i verbalno podjednako privlacnom glavnom junakinjom i neocekivanim krajem koji me je odusevio. Ovaj film se moze smatrati i melodramom, ja licno ne volim tu rec jer karakterise filmove, barem u mom mozgu, kao dosadne, razvucene i pateticne ljubavne price. Ali ovaj film je susta suprotnost.
I za kraj prenosim sta je o ovom filmu rekao reziser LA Confidentiala Curtis Hanson koji je ovaj film dao Russelu Croweu i Guy Piercu da pogledaju kao pripremu za snimanje LA Confidentiala:(prenosim na engleskom jer sam kopirao sa vikipedije): This movie, and I'm not saying it's the greatest movie ever made, but it represents many things that I think are worth aspiring to, such as having character and emotion be the driving force, rather than the plot....When I first saw In a Lonely Place as a teenager, it frightened me and yet attracted me with an almost hypnotic power. Later, I came to understand why. Occasionally, very rarely, a movie feels so heartfelt, so emotional, so revealing that it seems as though both the actor and the director are standing naked before the audience. When that kind of marriage happens between actor and director, it's breathtaking.
Je l gledao neko film?
Od Difoola i ostalih poznavatelja filmova verujem da su pogledali film, kako im se cini? |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 20/07/2016 : 11:00:39
|
Umro je nekadašnji holivudski hitmejker Garry Marshall, autor "Zgodne žene", "Odbjegle nevjeste", "Druge sestre" i sličnih romantično-patetičnih limunada, čiji mi je najdraži film bio i ostao "Frankie i Johnny". Umro je u 81. godini od posljedica upale pluća u kombinaciji s moždanim udarom.
Garry Marshall bio je redatelj kojeg bi se u nekadašnjem Hollywoodu zvalo pouzdanim zanatlijom, ne osobito darovit no svakako korektan filmaš koji je tijekom nepunih pet desetljeća kontinuiranog rada na televiziji i filmu razvio savršen osjećaj za pogađanje ukusa i očekivanja široke publike, te koji gotovo bez greške rutinski isporučuje zašećerene romantične komedije prigodno tempirane za određeni blagdan (ili "blagdan").
U svojoj dugoj karijeri scenarista, producenta, redatelja i glumca Marshall nije snimio nijedan uistinu velik i važan film, premda valja priznati da je za nagradu BAFTA nominiranim megahitom "Zgodna žena" obilježio početak 90-ih godina prošlog stoljeća, te da su u vrlo dobroj romantičnoj drami "Frankie i Johny", njegovom najuspjelijem filmu, Al Pacino i prekrasna Michelle Pfeiffer ostvarili odlične uloge.
Spomenuto rutinerstvo u kombinaciji s formulaičnošću i igranjem na sigurno najveća je Marshallova boljka, zbog koje je tijekom posljednja dva desetljeća nizao bezlične saharinske romantične komedije i klišeizirane humorne romantične drame mahom osuđene na jednokratno gledanje i brzi zaborav, poput naslova "Odbjegla nevjesta" u kojem je bezuspješno ponovo spojio Richarda Gerea i Juliju Roberts, budalastih "Princezinih dnevnika" 1 i 2, mediokritetskog djelca "Sve za Helen" te konceptima i izvedbama sasvim srodnih i praktički identičnih filmova "Dan zaljubljenih“, "Sretna Nova godina" i nedavnog "Majčina dana".
U tri posljednja slučaja riječ je o ansambl-ostvarenjima nakrcanima zvučnim glumačkim imenima, a dramaturški o mozaično koncipiranim humornim i romantičnim dramama u kojima se Marshall uz pomoć scenaristice Katherine Fugate pozabavio sudbinama skupine urbanih likova, građanki i građana Los Angelesa i New Yorka, ljudi opterećenih svakodnevnim egzistencijama te mahom nesretnih u ljubavi, čemu je pridodan i motiv zategnutih odnosa s roditeljima i(li) nerazumijevanja s njima.
Sva tri filma su očekivano predvidljiva, klišeizirana, nepodnošljivo zašećerena i ziheraški skockana djelca koja nose glumačka imena koja je manje ili više zadovoljstvo gledati, no u kojima je naglasak ili na benignim problemima, ili pak na benignim obradama ozbiljnijih intimnih drama, dok neke potencijalno intrigantnije drame ostaju tek naznačene i nerazrađene.
Također, u posljednjim trima filmovima Marshallu su nedostajali šarma i prividna lakoća koji su odlikovali njegove ranije filmove, koncepti su se već doimali posve potrošenima, a razvidno je bilo i da redatelju nedostaje motivacije, energije i želje da snimi nešto konkretnije i zanimljivije.
U svakom slučaju, "Zgodnoj ženi" Julia Roberts može zahvaliti zvjezdani status, a barem meni će "Frankie i Johnny" biti uvijek gušt pogledati.
Neka mu je laka zemlja...
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
Edited by - Johnny Difool on 20/07/2016 11:05:37 |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 20/07/2016 : 11:04:05
|
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
Edited by - Johnny Difool on 20/07/2016 11:06:17 |
|
|
|
going going
Advanced Member
Serbia
12300 Posts
Member since 24/04/2012 |
Posted - 20/07/2016 : 20:29:51
|
Danas mi se na repertoaru nasao jos jedan noir, i to onaj koji se smatra klasikom i najboljim primerom zanra Out of the past iz 1947. rezisera Jacques Tourneura a glavne uloge tumace Robert Mitchum, prelepa Jane Greer i Kirk Douglas.
Film je odlicno poceo, predoseca se da nesto nije u redu, zatim sledi flashback sa voiceoverom iz Mexica i tada film postaje izuzetno interesantan. Zatim se vracamo u sadasnjost gde se desavanja dodatno komplikuju. Pred kraj film pocinje malo previse da se upetljava i nije bas jasno sta se desava, tako da se film pred kraj vise bavi samom radnjom nego prikazom razmisljanja i osecanja glavnih likova u tim novim dogadjanjima, tako da sam kraj dolazi prebrzo i nije preveliki sok,iako je tragican. Poslednja scena izmedju decaka i Ann je dala malo vecu tezinu.
Ali u svakom slucaju, idalje se radi o odlicnom filmu vrednog gledanja!
Kirk je sjajan u ulozi negativca,takodje i Mitchum sa svojom neprestano zapaljenom cigarom! Ali najvise me je fascinirao lik prelepe, hladnokrvne Jane Greer koji me je privukao podjednako svojom misterioznoscu koliko i svojom neverovatnom lepotom. Steta je sto je ovo najpoznatiji i jedini veci film Jane Greer jer koliko sam video na vikipediji i nije previse posle glumila jer je upala u neku svadju sa Howardom Huughesom, steta. A i nema nesto mnogo o njenom zivotu.
 
Bas mi prijaju ovi noir filmovi. Svidjaju mi se ovakve tragicne price o usamljenim i nesrecnim tipovima i femme fatale devojkama gde jednostavno ne moze da se desi happy end. |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 20/07/2016 : 21:51:36
|
Uboo si prema mnogima i najbolji noir ikad.
Preporuke za dalje: Dvostruka obmana (Double Indemnity) Billyja Wildera, Veliki san (The Big Sleep) Howarda Hawksa po Chandleru, Poljubac smrti (Kiss Me Deadly) Roberta Aldricha po Mickeyju Spillaneu (Mike Hammer), Dodir zla (Touch of Evil) Orsona Wellesa po romanu Whita Mastersona, Oni žive noću (They Live by Night) Nicholasa Raya prema romanu Edwarda Andersona, Žena u izlogu (The Woman in the Window) Fritza Langa prema romanu J.H. Wallisa, Kineska četvrt Polanskog, Grimizna ulica (Scarlett Street) također Fritza Langa, Pljačka (The Killing) Stanleyja Kubricka, Noć i grad (Night and the City) Julesa Dassina prema romanu Geralda Kersha, Slatki miris uspjeha (Sweet Smell of Success) Alexandera Mackendricka prema romanu Ernesta Lehmana, Ubojice (The Killers) Roberta Siodmaka prema Hemingwayjevoj priči, naravno Malteški sokol (The Maltese Falcon), Wilderov Bulevar sumraka (Sunset Boulevard), Hustonova Džungla na asfaltu (The Asphalt Jungle);
Ima toga još, ali ovo je otprilike najbolje od noira što mi odmah padne na pamet.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
going going
Advanced Member
Serbia
12300 Posts
Member since 24/04/2012 |
Posted - 21/07/2016 : 15:41:10
|
Odgledace se sve obavezno Difoole, bas su mi legli noir filmovi i njihova mracna atmosfera. Kinesku cetvrt Polanskog sam gledao vise puta i to je je jedan od najvecih ikada snimljenih filmova i jedan od mojih najomiljenijih. Od rezije i scenografije preko neverovatne zamrsene i tragicne price, likova, glume Dzeka Niklsona, Dzona Hjustona i Fej Danavej i na kraju naravno fantasticni dzez soundtrack Jerrya Goldsmitha.
A sleglo mi se misljenje o Out of the pastu. Stvarno jeste sjajan film noir o neizbeznosti sudbine i kako je nemoguce pobeci od proslosti ma koliko se trudili.
Johnny jesi gledao In a lonely place sto sam ga spominjao par postova iznad? |
|
|
|
dante
Senior Member
Croatia
2478 Posts
Member since 16/01/2008 |
Posted - 21/07/2016 : 16:10:37
|
quote:
Originally posted by Johnny Difool
Uboo si prema mnogima i najbolji noir ikad.
Preporuke za dalje: Dvostruka obmana (Double Indemnity) Billyja Wildera, Veliki san (The Big Sleep) Howarda Hawksa po Chandleru, Poljubac smrti (Kiss Me Deadly) Roberta Aldricha po Mickeyju Spillaneu (Mike Hammer), Dodir zla (Touch of Evil) Orsona Wellesa po romanu Whita Mastersona, Oni žive noću (They Live by Night) Nicholasa Raya prema romanu Edwarda Andersona, Žena u izlogu (The Woman in the Window) Fritza Langa prema romanu J.H. Wallisa, Kineska četvrt Polanskog, Grimizna ulica (Scarlett Street) također Fritza Langa, Pljačka (The Killing) Stanleyja Kubricka, Noć i grad (Night and the City) Julesa Dassina prema romanu Geralda Kersha, Slatki miris uspjeha (Sweet Smell of Success) Alexandera Mackendricka prema romanu Ernesta Lehmana, Ubojice (The Killers) Roberta Siodmaka prema Hemingwayjevoj priči, naravno Malteški sokol (The Maltese Falcon), Wilderov Bulevar sumraka (Sunset Boulevard), Hustonova Džungla na asfaltu (The Asphalt Jungle);
Ima toga još, ali ovo je otprilike najbolje od noira što mi odmah padne na pamet.
Neki dan sam ponovno gledao Lauru od Premingera, isto jedan od noir favorita. |
These pretzels are making me thirsty... |
|
|
|
dante
Senior Member
Croatia
2478 Posts
Member since 16/01/2008 |
|
|
Shaner
Advanced Member
Croatia
7659 Posts
Member since 24/09/2012 |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 21/07/2016 : 22:46:11
|
quote:
Originally posted by going going
Odgledace se sve obavezno Difoole, bas su mi legli noir filmovi i njihova mracna atmosfera. Kinesku cetvrt Polanskog sam gledao vise puta i to je je jedan od najvecih ikada snimljenih filmova i jedan od mojih najomiljenijih. Od rezije i scenografije preko neverovatne zamrsene i tragicne price, likova, glume Dzeka Niklsona, Dzona Hjustona i Fej Danavej i na kraju naravno fantasticni dzez soundtrack Jerrya Goldsmitha.
A sleglo mi se misljenje o Out of the pastu. Stvarno jeste sjajan film noir o neizbeznosti sudbine i kako je nemoguce pobeci od proslosti ma koliko se trudili.
Johnny jesi gledao In a lonely place sto sam ga spominjao par postova iznad?
Nekoliko puta, više ne znam koliko, što na TV-u, što u Kinoteci, što na videu, što na internetu.
Sjajan film kojeg nose psihološki impresivno iznijansirani likovi je krimi-zaplet o impulzivnom gubitniku osumnjičenom za ubojstvo, što je uloga koja je Bogartu savršeno legla.
No u pozadini toga i oslikavanja "nemoguće" romantične veze pogonjene strašću i sumnjama, leži intrigantan i subverzivan prikaz stanja i odnosa u ondašnjem Hollywoodu, prikaz stvarnih i lažnih zvijezda, onih koji maštaju o uspjehu i onih koji se poput Dixona Steelea tek s cinizmom sjećaju boljih dana.
Maestralna Rayjeva režija nadopunjena je izvrsnim dijalozima i plastično profiliranim sporednim likovima, a posebnu aromu daje atmosferična fotografija Burnetta Guffeya koja dodatno naglašava dramatičnost i emotivnost zbivanja.
Film kojeg mogu svako malo gledati.
Usput, od neonoira ovako na prvu preporučam Krvavo jednostavno (Blood Simple) braće Coen kojeg smo nekidan spomenuli, i Red Rock West Johna Dahla,
Edit: gore svakako dodaj Premingerovu Lauru koju spominje dante,
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
Edited by - Johnny Difool on 21/07/2016 22:47:12 |
|
|
|
Topic |
|
|
|
Filmovi & co
