quote:

---

Originally posted by going going

quote:

---

Originally posted by grofica Varga

Glava je sačuvana, lako to oni iz Baze Drugdje prišiju na neko drugo tijelo. Ne mora značiti da ga nećemo više nikad opet vidjeti.

---

Da, pogotovo to je efektno i dobar kraj. Cudi me da do sad to nisu vec iskoristili za neku ambiciozniju pricu. Da stave Rendalovu glavu na nekog robota ili nesto i da krene frka po Filadelfiji ili da krene na Kapitol u Vasingtonu, i da onda Zagor mora da reaguje, kao sto je morao kad je Helingen bombardovao Vasington u Nultom casu (kakva genijalna nolitina ideja!). Bas bi bilo dobro kada bi se takva epizoda desavala u nekom velikom gradu na istocnoj obali.

Ali ne bih voleo da tu potencijalnu pricu pise Burattini. Svaka mu cast na Rendalovom prvom povratku, sve stoji sto si ti napisala, identicno mislim. Ali mislim da ne bi bio dobar za novi povratak zbog njegovog tretmana Baze Drugde u novijim pricama. Od baze koja je top-secret i ko zna sta se sve desava u njoj, Burattini je unistio svu misteriju i svo uzbudjenje koje bismo mogli da osecamo kada se spominje njeno ime jer ju je pretvorio u potpunu banalnost. Tamo samo postoje agenti Robertson i onaj drugi (zaboravio sam mu ime) i niko vise. Nit postoje drugi agenti, naucnici, nit postoji obezbedjenje. Moze svako da udje kako hoce, obezbedjenje je nikakvo... To mi je najvise zasmetalo u Helingenovom nasledju i ne mogu da se setim u kojoj jos prici novijoj Burattinijevoj gde se spominje i pojavljuju agenti tajne baze Drugde.
Pretvorio je bazu u smejuriju, a nije se tako ophodio prema njoj u pocetku.

---

quote:

---

Originally posted by alexts

Zagor - Ramatova prošlost

edicija: Odabrane priče (VČ)

Buratini & Dela Monika



Ne znam da li bi trebalo da me začuđavaju visoke ocene koje je ova priča dobijala od strane jednog dela čitalaca, na S.com-u, kad je Zagor u pitanju?

Od potencijalno fine avanturističke priče scenarista Barutini nije izvukao mnogo. Zaplet i pripovedanje su prilično mehanički. Svi likovi, sem glavnih, su dati površno, takoreći - papirnati su, a i sam Zagor i Čiko su svedeni na šablone sebe samih. Bonelijevi stripovi se često guše u dijalozima, što ima veze sa pristupom stripu kao "crtanom romanu", kao i sa tipično italijanskom ("narodskom" osobinom) raspričanosti. Možda se ovde i nije preteralo u količini teksta (nauštrb delovanja/dešavanja/akcije), koliko se stiče takav utisak zbog suvoparnosti istog.

Još jedna "specijalnost" Bonelija, koju ovde Barutini demonstrira, je veštačko "pumpanje" broja strana (282 strane zbirno, ima ova priča). Postiže je konstantnim prepričavanjima, čak i duplo, gde prvo lik kaže kako su ga napali i kako se jedva izvukao (što bi moglo da ostane na tome, uz još par rečenica), a onda ide flash-back u kome potanko vidimo kako su ga napali i kako se izvukao. Ovakav postupak scenarista sledi kroz ceo strip, uz razgovore negativaca koji se vrte u krug, kao i još dodatih scena snova (Ramat sanja, Zagor sanja...) da se priča "popuni". Istovremeno, prvu uzbudljivu akcionu scenu dobijamo tek na 237-oj strani (Zagor sa tigrovima), a kraj je zbrzani antiklimaks.

Dela Monika je dobar crtač (u nekim kasnijim radovima je bolji), ali iako uvek korektan, mnoga njegova rešenja (od poza, kompozicije, do crnih površina i nabora), mogu da budu bolja i efektnija.

Ramatova prošlost se lako konzumira i može da posluži u pitkom (ponajviše zbog crtačke profesionalnosti) i površnom "ubijanju vremena".

**

---

quote:

---

Originally posted by logo111

quote:

---

Originally posted by alexts

Zagor - Ramatova prošlost

edicija: Odabrane priče (VČ)

Buratini & Dela Monika



Ne znam da li bi trebalo da me začuđavaju visoke ocene koje je ova priča dobijala od strane jednog dela čitalaca, na S.com-u, kad je Zagor u pitanju?

Od potencijalno fine avanturističke priče scenarista Barutini nije izvukao mnogo. Zaplet i pripovedanje su prilično mehanički. Svi likovi, sem glavnih, su dati površno, takoreći - papirnati su, a i sam Zagor i Čiko su svedeni na šablone sebe samih. Bonelijevi stripovi se često guše u dijalozima, što ima veze sa pristupom stripu kao "crtanom romanu", kao i sa tipično italijanskom ("narodskom" osobinom) raspričanosti. Možda se ovde i nije preteralo u količini teksta (nauštrb delovanja/dešavanja/akcije), koliko se stiče takav utisak zbog suvoparnosti istog.

Još jedna "specijalnost" Bonelija, koju ovde Barutini demonstrira, je veštačko "pumpanje" broja strana (282 strane zbirno, ima ova priča). Postiže je konstantnim prepričavanjima, čak i duplo, gde prvo lik kaže kako su ga napali i kako se jedva izvukao (što bi moglo da ostane na tome, uz još par rečenica), a onda ide flash-back u kome potanko vidimo kako su ga napali i kako se izvukao. Ovakav postupak scenarista sledi kroz ceo strip, uz razgovore negativaca koji se vrte u krug, kao i još dodatih scena snova (Ramat sanja, Zagor sanja...) da se priča "popuni". Istovremeno, prvu uzbudljivu akcionu scenu dobijamo tek na 237-oj strani (Zagor sa tigrovima), a kraj je zbrzani antiklimaks.

Dela Monika je dobar crtač (u nekim kasnijim radovima je bolji), ali iako uvek korektan, mnoga njegova rešenja (od poza, kompozicije, do crnih površina i nabora), mogu da budu bolja i efektnija.

Ramatova prošlost se lako konzumira i može da posluži u pitkom (ponajviše zbog crtačke profesionalnosti) i površnom "ubijanju vremena".

**

---

Nisam siguran dali je ovdje autor htio napraviti presjek ove epizode ili dati opći kritiku Bonelliju ?

Ako je u pitanju ovo prvo mislim da je to "pucanj u prazno" i vrlo površan pristup ovoj epizodi.

Da bi se secirala ova epizoda treba imati dobra "predznanja" o zagorovom svijetu. Prije čitanja svakako pročitati epizode "Tigar", pa i "Crna Božica" i još dosta toga da bi se dobila prva slika onog što se ovdje događa.

Likovi ovdje su vrlo kompleksni tako da za npr. jednog Ramtaha, starog prijatelj iz Fishlegove posade napisati da je površan lik možeš samo ako nemaš dovoljno široko znanje o Zagorovom svijetu uopće a posebno dubini odnosa Ramatha sa Dharmom i ostalim povezanim likovima.

Ovdje je sve na svom mjestu, nema tu "popunjavanja stranica", svaki kotačić funkcionira onako kako treba - od Zagora, Ramtaha, Kelloga, Dharme itd. sve je uzročno povezano sa svrhom. Scenarij je složen ali dobro vođen.

Dalje navodi se kao minus izostanak akcije. Pa nije ovo "američanski punisher" da Zagor uleti sa bazookom i pobije pola Indije. Dakle pogrešna su očekivanja u startu - jer Zagor je pustolovni strip a ovdje pored same radnje stripa može se pročitati puno o Indijskoj kulturi, božanstvima, odnosu sa Englezima itd. i sve to na zanimljiv način a to je ono što se od ovakvog stripa i očekuje.

Moje mišljenje je da ovaj strip nije toliko "površan" kolika je autorova površnost u pristupu njemu dovela do takvog stava.

Della Monica crtački dobar sa puno sjena i detalja.

Daj Bože da je više ovakvih Zagora i zato nije za čuditi se relativno dobre ocijene od Zagorovih fanova.

---

quote:

---

Originally posted by VALTER

Zapitala se mnogo puta zbog čega se znanstveni svijet posvađao s Hellingenom? Zbog toga što je on rasist, u vremenu kada je to zapravo općeprihvaćen stav? Burattinijev odgovor na tvoje pitanje je ljigav i neuvjerljiv, do te mjere da izaziva susramlje.

---

quote:

---

Originally posted by prop_ovednik

Burretov Hellingen je loš strip, trenutak kad je skočio na onog doktora i zaklao ga je promašaj na n-tu, pa nije naš dragi doktor nikad bio čovik od akcije i rada, njemu je samo mozak djelovao. Već tu mi je bilo nekako dosta, sve ono dalje o Garthovoj prošlosti još i gore...

---

quote:

---

Originally posted by grofica Varga

quote:

---

Originally posted by VALTER

Zapitala se mnogo puta zbog čega se znanstveni svijet posvađao s Hellingenom? Zbog toga što je on rasist, u vremenu kada je to zapravo općeprihvaćen stav? Burattinijev odgovor na tvoje pitanje je ljigav i neuvjerljiv, do te mjere da izaziva susramlje.

---

Upravo tako - zbog rasizma prema "nižoj vrsti". Jedina stvar koja ti je promakla jest to da je njemu "niža vrsta" čovjek, a ova dostojna života - stroj. Takav mudrijaš pa ti to promaklo.

Hellingen tvrdi „Iako je to nužan uvjet, nije dovoljno biti bijelac!“
Susramlje je objašnjavati zreloj osobi da rečenica „ Iako je to nužan uvjet, nije dovoljno biti bijelac“ ima sljedeće značenje: iako je to nužan uvjet, nije dovoljno biti bijelac.

Nakon te izrazito zbunjive rečenice, Hellingen priča o svojim parametrima, o Spartancima, odbacivanju deformiranje djece. Šepavi deda se diže ljut i bijesan, jer uviđa da je šepav i da ga po Hellingenu čeka lista za odstrel. Dok je Hellingen iznosio svoje rasističke ideje, svijet znanosti je šutio. Mrko su gledali, ali su šutjeli. Tek kad su shvatili da ima još parametara, da čak i njih stavlja u istu kašu, tek onda dižu glas. Ne puca ljubav u intelektualne elite zbog Indijanaca i crnaca, ljubav puca kad su licemjerno uvidjeli da i njih smatra nedostojnima života. Tu on postaje prijetnja i za njih same. To sam i gore napisala. Ovako piše: „Prijetnja i za njih same“

Tada dolazi iduća scena. Njegov kolega, onaj najbliži, prvi shvaća gdje to ide. On shvaća da nije više toliki problem u rasizmu, nije problem ni što bi on određivao tko smije tko ne smije živjeti. Najveći problem je u tome, što je Hellingen, nakon razmišljanja po svojim parametrima došao do zaključka da niti jedno ljudsko biće nije savršeno. On će naime napraviti onog savršenog - robota. U njegovoj tikvi savršen je samo stroj. Nakon klaonice, ušli su u dio s metalnim skeletima. "Roboti! Hellingen želi stvoriti umjetne ljude oponašajući fiziologiju ljudskih zamoraca", nakon čega tvrdi "Tog luđaka treba zaustaviti i to odmah!"
Zašto bi netko tko radi u Bazi Drugdje bio šokiran time da jedan znanstvenik izrađuje robote?! Pa valjda zato što je postalo jasno da je njemu robot savršeno biće i da je plan s njima potaracati cijeli planet. (Prijetnja za cijeli svijet.)

Sljedeći Hellingenov stupanj je stvaranje umjetne inteligencije. (Vidio je neke stvari u Akronijanaca) Oni će biti jedini dostojni života na zemlji. Vidjeli smo i kadrove mašina naoružanih laserima vs vojska i zaostali topovi. Bilo bi mi drago da Hellingenova saga ode u tom smjeru. Tipičan SF pop kulture i s tim on ne krši niti jedan Bonellijev, niti Zagorov zakon.

---

quote:

---

Originally posted by grofica Varga

Što je izašao i Hellingen 7?

---

quote:

---

Originally posted by grofica Varga

quote:

---

Originally posted by going going

quote:

---

Originally posted by grofica Varga

Glava je sačuvana, lako to oni iz Baze Drugdje prišiju na neko drugo tijelo. Ne mora značiti da ga nećemo više nikad opet vidjeti.

---

Da, pogotovo to je efektno i dobar kraj. Cudi me da do sad to nisu vec iskoristili za neku ambiciozniju pricu. Da stave Rendalovu glavu na nekog robota ili nesto i da krene frka po Filadelfiji ili da krene na Kapitol u Vasingtonu, i da onda Zagor mora da reaguje, kao sto je morao kad je Helingen bombardovao Vasington u Nultom casu (kakva genijalna nolitina ideja!). Bas bi bilo dobro kada bi se takva epizoda desavala u nekom velikom gradu na istocnoj obali.

Ali ne bih voleo da tu potencijalnu pricu pise Burattini. Svaka mu cast na Rendalovom prvom povratku, sve stoji sto si ti napisala, identicno mislim. Ali mislim da ne bi bio dobar za novi povratak zbog njegovog tretmana Baze Drugde u novijim pricama. Od baze koja je top-secret i ko zna sta se sve desava u njoj, Burattini je unistio svu misteriju i svo uzbudjenje koje bismo mogli da osecamo kada se spominje njeno ime jer ju je pretvorio u potpunu banalnost. Tamo samo postoje agenti Robertson i onaj drugi (zaboravio sam mu ime) i niko vise. Nit postoje drugi agenti, naucnici, nit postoji obezbedjenje. Moze svako da udje kako hoce, obezbedjenje je nikakvo... To mi je najvise zasmetalo u Helingenovom nasledju i ne mogu da se setim u kojoj jos prici novijoj Burattinijevoj gde se spominje i pojavljuju agenti tajne baze Drugde.
Pretvorio je bazu u smejuriju, a nije se tako ophodio prema njoj u pocetku.

---

Kada sam vidjela Mutantovu glavu u tegli i meni je to odmah palo na pamet. Zbog Futurame i tegli s glavama poznatih ljudi. Kada je Nixon stavio svoju prvo na Benderovo tijelo, pa na nekog nabrijanog robota. Tako nekako je išlo.


Meni je Buratinijev Hellingen poprilično dobar strip. Zapitala sam se mnogo puta zbog čega se znanstveni svijet posvađao s Hellingenom. Dok je ostatak svijeta tamo negdje kod lokomotive na ugljen, ovaj ne da je preskočio svoje doba, nego je preskočio ovo naše doba. Lako za Titana, modernu podmornicu, radar i struju po pećinama. Ono doba, a on je već kod lasera, kloniranja, genetskog inženjeringa, napredne balistike, robotike. On po svemiru već uspostavlja kontakt s vanzemaljcima. U Demonu Ludila skače po dimenzijama. Kad znanstveni svijet ima takvog lika - što taj treba napraviti da ga se oni odreknu? Neslaganje s kolegama? Pa tu onda kolege lete iz priče, ne on. Pa čak da ga i izbace, druge vlade svijeta bi mu širom otvorile vrata. Da u ono doba imaju one rakete ili vojsku terminatora. Što on to mora biti? Očigledno da mora biti krajnje bolestan, izopačen, psihopat, monstrum, prijetnja i za njih same, za cijeli svijet. Ne samo rasizam, nego eugenika žešća. On će određivati tko na ovom svijetu ima pravo na život. Plus, ono što vladi i Bazi Drugdje najteže pada - tako ludog ga je nemoguće kontrolirati. Tu meni Bure pogađa u bit, čak i takav Hellingen još uvijek ima šanse, još uvijek ga se želi. Da im je poslušan, sve bi mu oprostili.
Scenario, crtež, dijalog i te stvari, to je moglo biti bolje.

---

quote:

---

Originally posted by Poncho

Znači Bure je napravio još jednog Hellingena? Šta je sad objasnio, kako je nazi Hellingen završio srednju školu?

Bure ima edipovski kompleks prema Zagoru, neće stati dok ga ne pokopa.

---

quote:

---

Originally posted by Gru

quote:

---

Originally posted by Poncho

Znači Bure je napravio još jednog Hellingena? Šta je sad objasnio, kako je nazi Hellingen završio srednju školu?

Bure ima edipovski kompleks prema Zagoru, neće stati dok ga ne pokopa.

---

Ja očekujem u sljedećem Buretovom Helingenu: Helingen mačetom odsjeca Zagoru ruku pa mu govori "Zagore, ja sam tvoj otac!" (i naravno, onda slijedi objašnjavanje zašto mu je Helingen zapravo otac, a ne Mike Wilding).

---