| Author |
 Topic  |
|
pcoro
Senior Member
Croatia
2265 Posts
Member since 17/01/2006 |
 Posted - 20/05/2021 : 12:19:43
|
| Hah, možda ne u smislu dometa i utjecajnosti, ali i tu je riječ o pustolovnom junaku koji se nalazi u klasičnim avanturama, a ima i taj neki odmak, kombinira istovremeno i ironiju i idealizam i želju za pustolovinom i jaki retro linijski crtež. Zato bi rekao da je tu Ruben Pellejero bolje pogodio duh stripa Korto Maltese nego u samom Kortu kojeg crta. |
 |
|
|
Poncho
stripovi.com suradnik
Croatia
3464 Posts
Member since 31/08/2007 |
Posted - 20/05/2021 : 13:13:14
|
Duh Venecije sam upotrijebio kao tu liniju žala i sukoba starog i novog. Ta i talijanski futuristi su tvrdili da treba urušiti smrdljive venecijanske palače, zatrpat kanale i stvoriti novu industrijsku Veneciju.
Doduše ta Venecija koju znamo kao klasik je ona Venecija na vrhuncu zrela i debela. Al i oni su započeli kao kao jedno drugačije društvo, praktički kao jedna gusarska družina. Putem se taj herojski pionirski duh izgubio a sama Venecija se profinila pa udebljala a na kraju stala truliti. Kad ju je duh Povijesti u liku Napoleona došao ukinuti nitko je nije htio ni branit, ironično samo skupina unovačenih dalmatinskih gorštaka (mnogi i ex-hajduci) koji se valjda nisu htjeli samo predati jer su bili preponosni.
Di je ta granica u Italiji? To je zanimljivo pitanje ali mislim da ne postoji opća linija, jer se mjenjala kroz stoljeća i tisućljeća.
Corto zato i ne prebiva u Veneciji jer mu je muka te sredine, ali se ne odnarođuje i ne pretvara svoj nedolazak u prezir prema rodnom kraju kao takvom (znam nije doslovno rođen u Veneciji ali to mu je zavičaj u principu, bar duhovno). To je ipak zdrava mjera.
Zanimljivo je da je Corto po ocu britanac (ajde preciznije kelt iz Cornwalla) što je suvremena (u tom dobu jel) Venecija. Svjetsko pomorsko i trgovačko Carstvo. Ali kao što je i Venecija doživila vrhunac i prešla u truljenje tako se i u tom međuratnom razdoblju osjeća da ta suvremena Venecija truli i propada i daleko je od onih junačkih dana ekspanzije i tvrdih pomoraca. Lijepo je to Pratt isprepletao. A odmah se u pozadini javlja prizvuk Amerike, nove Britanije, nove Venecije, tada mlade, junačke i potentne.
|
|
|
|
GGG
Senior Member
Slovenia
2534 Posts
Member since 08/11/2003 |
Posted - 21/05/2021 : 10:48:24
|
Pratt je venecijanac, i od tih krijena ne može pobječi, iako ga je život nosio po cjelom svjetu. Pa tako i Corto dolazi u Veneciju, ali to nisu priče o Veneciji, več priče u Venecij.Do te i takve Venecije Corto (i kroz njega sam Pratt) drži nekakvu distancu, naročito ako to uporedimo sa drugim Cortovim pustolovinama u krajevima, gje je Pratt živio (Helvečani, Tango, Etiopija). Možada se to najbolje vidi u Priči o Veneciji, koja je jedna fantastičana posvjeta gradu Veneciji. Ali ta Venecija je spomenik, večinom prazan i u njoj nađemo samo skorojeviče, koji o Veneciji pojma nemaju, ili čudake, koji traže neku izgubljenu prošlost...
Problem kot Pellejero/Canaesovog reboota je taj, što su se autori previše trudili, da uhvate Prattov crtež, pa se nekako očekuje, da bi i priča onda morala biti u stilu Prattove poetike. Ali to naravno nije tako, i meni je to možda još draže - umjesto kopiranja Pratta, dobivamo malo drugačiji pogled i pristup (koji je još uvijek unutar tog, prilično čvrsto zacrtanog, Cortovog univerzuma).
Možda bi boilo bolje, da se krenulo sa potpuno drugačijim vizualnim pristupom (odličan bi bio Marinijev Corto, sve sa eksplozijama i sisatim fatalkama )
@stinky iznenađujuče dobra i primjereno dozirana(NE)SAVRŠENA BIOGRAFIJA |
Stara Huta za 36 minuta |
|
|
|
Poncho
stripovi.com suradnik
Croatia
3464 Posts
Member since 31/08/2007 |
Posted - 22/05/2021 : 11:46:08
|
| Kad pričamo o Cortu valja uvijek istaknuti Mooreovu Utopiju koju Corto nikako da pročita. Tu je jasan autorov stav o svim tim mesijanskim ideologijama koje su u međuratnom razdoblju mislile da postižu savršeno društvo i riješavaju sve probleme. |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 22/05/2021 : 12:10:31
|
GGG, dobro da se i tebi nešto sviđa haha... ipak, to su moje stare stvari, nije to meni više napeto i najkraće rečeno, nema u tome ničega bitnog o ljudskome duhu, o religiji, Bogu... sada sam već puno dalje i vjerujem da mogu bolje, pa i biti precizniji i određeniji i oko samog Corta.
Kad smo kod Corta, Poncho, je li to tako? Jel pričamo o Cortu? Ako da, onda je vrijeme da pogledam kojega, možda baš Samarkand. Makar me najviše privlače Kelti, i njih ću uskoro ponoviti. Kelti su taj pravi sraz nadolazeće malograđanštine i romantike, čak ovako na prvu mi pada paralela na Panov labirint (El laberinto del fauno)... a u udubljivanju bi se tu moglo naći bezbroj paralela, a jedna od nečuvenijih je Đure Sudete Mor.
A o tim utopijama savršenog društva, to bih mogao danima objašnjavati kakva je to glupost. Bez lažne skromnosti, i filozofski sam to proučio, a saft i meso su mi dali iskustveni uvidi u tipove i likove koji se time zanose: od ovog foruma do drugih. Sve su to budale, ponekad naivne, a često i podmukle (za ovaj forum je instruktivan posljednji slučaj sa solarom, tu su se pokazali u pravom svjetlu svi ti mileni i nadobudni kenovi i ostale dobrice, štovatelji ljudskih prava i bidena itd.)
"Ako se želi savršena država u ovom svijetu, onda je tu rezultat (apokaliptičko) zanesenjaštvo." Ukratko, ne držim ni do jednog progresivca, za mene je to sve sam glupan i gad.
|
Edited by - stinky on 22/05/2021 12:11:43 |
|
|
|
Poncho
stripovi.com suradnik
Croatia
3464 Posts
Member since 31/08/2007 |
Posted - 22/05/2021 : 12:40:37
|
quote:
Originally posted by stinky
A o tim utopijama savršenog društva, to bih mogao danima objašnjavati kakva je to glupost. Bez lažne skromnosti, i filozofski sam to proučio, a saft i meso su mi dali iskustveni uvidi u tipove i likove koji se time zanose: od ovog foruma do drugih. Sve su to budale, ponekad naivne, a često i podmukle (za ovaj forum je instruktivan posljednji slučaj sa solarom, tu su se pokazali u pravom svjetlu svi ti mileni i nadobudni kenovi i ostale dobrice, štovatelji ljudskih prava i bidena itd.)
"Ako se želi savršena država u ovom svijetu, onda je tu rezultat (apokaliptičko) zanesenjaštvo." Ukratko, ne držim ni do jednog progresivca, za mene je to sve sam glupan i gad.
Pa i sam Pratt poručuje da su ideologije koje misle da će uspostaviti novo savršeno društvo promašene. Zato Corto nikako da dovrši tu Utopiju i naporna mu je ta knjiga. |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 22/05/2021 : 20:19:44
|
Pročitao Zlatnu kuću Samarkanda. Dajem 7,5/10. Znači, dosta dobar, ne i savršen.
Dobre strane:
- potraga za blagom kao okvir
- Turci, Armenci, Kurdi, planine, općenito mjesto radnje
- Enver-paša na konju juriša na boljševičku gamad -> impresivna epska smrt -> Enver-paša romantički preobražen u svijet koji odlazi (o ovom čudnovatom Prattovom rekodiranju Envera-paše iz ratnog zločinca u viteza, može se pričati)
- derviši, ples
Loše ili slabije strane:
- Rasputin (ne podnosim tu bitangu, tog seronju)
- premalo dinarske razine, a previše političke
- žene, obje su bezvezne... i dosadne
- Corto kao akcijski junak je neuvjerljiv
Uz ovaj strip bi dobro bilo gledati filmove koji daju uvid u te krajeve, ljude... Alexis Zorbas, The Man Who Would Be King, čak Wolf Totem dobro dođe, Hudutlarin Kanunu, The Horsemen itd. itd.
|
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 22/05/2021 : 20:33:21
|
Oni koji vole mistična blaga, stare karte, zagonetke starine, koji vole duh koji vodi Corta tragom Aleksandra Velikog, upoznajem sa jednom zanimljivom knjigom koja Troju otkriva u Hrvatskoj. Ferdebar je precizno locirao gdje se kod Velebita nalazi Troja, u svakom slučaju, štivo kortovskog duha. |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 23/05/2021 : 12:30:32
|
Pročitao i Tango. Iznenađujuće dobar! Iskreno, mislio sam da će Tango biti slabiji od Samarkanda, dapače, polubezveze. A ispalo je da je vrh, možda čak devetka. Recimo -9/10.
Tango ima izgrađeniju priču od Samarkanda, scenaristički uspjeliju, zaokruženu. Mislim da je Pratt ovdje bio precizniji i uspio je dati u -sad već vidim nakon dva ponovljena albuma- svom standardnom stilu gdje se bazična priča stavlja kao okvir i zapravo rastače u društveno-političko-geografskom kontekstu. Bazična priča je Cortovo traganje za djevojčicom. To je osnovni motiv, koji se onda gotovo gubi u prikazu duhovne klime Buenos Airesa i općenito Latinske Amerike.
Prattova neka opsesija su društveno-politički momenti; ali to je, po meni, sklizak teren, jer se može manifestirati dvostruko: može se podići opća razina stripa, jer se daje ozbiljan i realan kontekst, pa se tako obogaćuje doživljaj i samo znanje; ali također prijeti jedna prezasićenost, prijeti da mnoštvo informacija i učenost pojedu strip, samu priču. To se dijelom dogodilo u Samarkandu. U Tangu je dosta dobro uvezano, ali čak i tu je možda skrivilo, umjesto da se produbi poetski i romantičarski moment samog tanga, previše se okoliša sa latifundistima, špekulacijama, biznisom, korupcijom i kriminalom.
Da, priča je brza i mahnita poput tanga i sav taj kriminal i korupcija je u funkciji dočaravanja vrtoglave mahnitosti tanga. Ipak fali produbljena poetika i ja bih volio da je Pratt uspio dati sam tango kao glavni lik, sa divljim ženama napete oble kože na guzovima ili zalizanim mačo plesačima koji su neovisni i od policije i od zemljoposjednika i od mafijaša. To fali za savršenstvo.
Vidimo da je Corto poznavao slavne outlawe, to je standard da se on druži s pjesnicima, književnicima, općenito slavnim osobama toga doba. Butch Cassidy i Sundance Kid, ima i film o Cassidyju u Boliviji, slično ovoj priči, Blackthorn. O društveno-političkom kontekstu koji se tu govori, dobro je pogledati La Patagonia rebelde, 1974.
I tako, uglavnom, odlična priča. |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 23/05/2021 : 12:53:05
|
| Također, jedan od nedostataka je što Pratt ne crta atraktivne lokacije, krajolike... Pogotovo to fali u Samarkandu, gdje sam trebao dobiti impresivne vrleti i planine. Ovdje je barem nacrtao aute, tramvaj, željezničku stanicu, čak biljar. A mogao je i trebao još, dati Buenos Aieres. Samarkand, pustolovina bez vrleti, bez klanaca, bez velebnih planina, ma daj. Ljudi i lica su dobri, ali ovaj dio strašno fali Prattu. Trebao je Toppija konzultirati. Pratt je bolji u pričama, Toppi dočarava. |
|
|
|
Poncho
stripovi.com suradnik
Croatia
3464 Posts
Member since 31/08/2007 |
Posted - 23/05/2021 : 13:10:54
|
quote:
Originally posted by stinky
Pročitao Zlatnu kuću Samarkanda. Dajem 7,5/10. Znači, dosta dobar, ne i savršen.
Dobre strane:
- potraga za blagom kao okvir
- Turci, Armenci, Kurdi, planine, općenito mjesto radnje
- Enver-paša na konju juriša na boljševičku gamad -> impresivna epska smrt -> Enver-paša romantički preobražen u svijet koji odlazi (o ovom čudnovatom Prattovom rekodiranju Envera-paše iz ratnog zločinca u viteza, može se pričati)
- derviši, ples
Loše ili slabije strane:
- Rasputin (ne podnosim tu bitangu, tog seronju)
- premalo dinarske razine, a previše političke
- žene, obje su bezvezne... i dosadne
- Corto kao akcijski junak je neuvjerljiv
Uz ovaj strip bi dobro bilo gledati filmove koji daju uvid u te krajeve, ljude... Alexis Zorbas, The Man Who Would Be King, čak Wolf Totem dobro dođe, Hudutlarin Kanunu, The Horsemen itd. itd.
Dobro da si spomenuo klasik The Man Who Would Be King, i sam se Pratt u Samarkandu referira na Kieplinga. Istina toliko toga spomene, ubaci u priču da je teško pratit tko nije dobro pripremljen i baždaren na cijeli eruditski kontekst. Ja bi spomenuo još jednu priču na koju me podsjeća, na kultni Malnarov i Bebekov "U potrazi za staklenim gradom". Taj cijeli zov pustolovine i povijesno-geografski kontekst utopljen u oblake hašiša i cijelu mistiku mista di se križaju civilizacije i di su skoro sve glavne religije nastale podsjeća na ovu priču. Nije lako to sve uklopiti ali Prattovom stilu to ide.
Složio bi se da njegov crtež ne paše prikazu akcije i akcijskih scena al zato poetske su klasa za sebe. Ona kultna scena kada crvena petokraka proždire sve, da se smrzneš. Il iscena u kojoj koljač Enver Paša krene u juriš pred svojevrsni komunistički streljački vod sastavljen od armenaca koje je tako strastveno istrebljivao.
Zašto ne podnosiš Rasputina? Ja u odnosu njega i Corta dosta prepoznajem Mister Noa i Krugera, čini mi se da je to inspiriralo Nollitu.
Meni ova priča ide u sam vrh serijala, da dosta toga je zahtjevno udrobljeno, ali u tome uspjeti je dokaz najveće klase. |
Edited by - Poncho on 23/05/2021 13:12:36 |
|
|
|
GGG
Senior Member
Slovenia
2534 Posts
Member since 08/11/2003 |
Posted - 23/05/2021 : 13:55:02
|
Te prednje i srednje Azije uvijek su budile maštu zapadnjaka, i to naročito onih, koji tu nikada nisu bili, a draže su im pripovjetke od zemljopisne karte. Posljedično se ni geografije ni povjesti tih "istraživača" nisu podudarale sa realnima (a za večinu njih Azija nije počinjala na Orontu, več na Drini, Uni, u najgorem slučaju Kupi).
Za razliku od Sibira, gdje je sve dosta jasno, skoro tehnički, prikazano (kao što je i red za zemlju kao Kina), nekako sumnjam da je Samarkand namjerno napravljen nejasan (ko što je red za taj dio svjeta, gdje se stvari više naslučuju nego znaju). |
Stara Huta za 36 minuta |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 23/05/2021 : 14:13:46
|
Samarkand nije nejasan, naprotiv. Priča je sasvim jasna, ali meni nije do kraja uspjela. Baš to što ti pričaš, ta tobožnja "realnost" je dobrano pojela ovu priču, koja je, za mene, trebala biti mitska, epska i junačka. A ne "realna"; Pratt se potrošio baš u dočaravanju kaosa koji vlada na tim dužinama i širinama i previše je racionalan za moj ukus. Racionalnost se iscrpljuje kroz prikaz političke situacije, pa previranja ova i ona, pa frakcije ove i one, pa ovi hoće ovo, a oni ono... to je sve glupost i nepotrebno za priču o potrazi sa mitskim blagom u krajevima gdje trebaju vladati vuci, vile i hajduci. Zato je Samarkand Pratt promašio: trebao je dozirati političko-društveni moment minimalno, a epiku maksimalno. Ovdje epike gotovo i nema. A i pitanje je koliko Pratt može dati epike; to ću tek vidjeti kad ponovim Corta.
Rasputina ne volim. Nije to slično Krugeru i Mister Nou, jer ova su obojica u boljem ključu, romantičnijem, dok je Rasputin cinik, materijalist, ukratko, njegova mi filozofija ide na, dane velim što. Bezveze lik, barem u Samarkandu. |
|
|
|
Poncho
stripovi.com suradnik
Croatia
3464 Posts
Member since 31/08/2007 |
Posted - 23/05/2021 : 15:06:28
|
Istina je između. Nije Pratt nejasan nego je u tom dobu previranja netom iza 1.svj rata vladao kaos, čak je u doba SSSR-a srednja azija tog doba prikazana u filmovima kao divlji zapad (tzv. easterni, ima ih par zanimljivh ako uhvatite vrimena bacite oko na neki). Stoga je kaos i metež toga doba i prostora dobro prikazan i uhvaćen je duh vremena. Što se tiče prigovora da je sve te politike i kaosa previše a potrage za blagom premalo, rekao bih da je mjera ispravna jer je Prattova poanta u samom putu a ne cilju. Kako ide onaj klišej-pravi užitak je u putu a ne u cilju. Zato me podsjetilo na Potragu za staklenim gradom, na kraju u svom tok kaosu i hašišu se postigne više cilj nego u Cilju samom. To je romantizam, Byron i Shelly (koji se i spominju), važno je junački se odvažit, pokušat.
Rasputin-Corto je dinamika cinika i romantika. Zar se i Kruger i Mister No ne potuku stalno? Zar i Kruger nije malo ciničniji i pomalo kurvin sin u odnosu na Mister Noa? Pa ipak su prijatelji, oni pravi muški, pajdaši koji si ne moraju uvik podilazit i mogu se podbadat pa i potuć. Samo je to kod Pratta jača opreka, Mister No je ipak svoj specifičan lik mada se vidi dio inspiracije. Zato sam povukao paralelu. |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 23/05/2021 : 16:28:56
|
Vestern je moja velika strast, tako da o vesternu u svim varijantama znam sve što stane u ljudski vijek. Pogledao sam sve osterne, sve moguće, osim onih nemogućih, koji nemaju eng titlove. Ali nije to sad tema, ili ako hoćeš, baš taj epski moment fali u Samarkandu. Jer, mene ne zanima politički kontekst u smislu GGG-realnosti, nego mitski moment: azijske vrleti kao Granica. Da, to fali, to je Pratt fulao i pokušao je rekonstruirati političku situaciju. To je previše racionalizacije, previše se trudi dati rendgensku snimku Azije. Umjesto da je radio Granicu, ostern i da je radio derviše, ples, mistiku. Znači, nije problem blago kao nekakav cilj, nemam pojma zašto to spominješ, nego što potraga nije ispričana u duhu osterna. A ovdje je moglo biti metafizičkog osterna, sa dervišima, sa vračevima, ukratko, meni fali dublja i jača duhovna dimenzija. Pratt se toga duhovnog samo okrznuo, a gro pozornosti stavio u politički prikaz, najrađe bi izracionalizirao uzbekistanske, afganistanske i azerbejdžanske vrleti i stijene. A to ne ide, odnosno, to je slabije, lošije rješenje, to je GGG koji se mora cijepiti i živjeti građanski.
Bolji je u Tangu, jer Tango je gradska priča u koju je onda ubačen vestern, Patagonija kao Granica i jenkiji outlawi. Tango je gradska noir korupcija, a Samarkand ne treba te gradske spletke i rafiniranost. Samarkand je trebao jače i jasnije crno-bijele opreke do vestern čistoće. Ima Samarkand svoje momente, naveo sam gore Zrinskog Enver-pašu, pa i sam Corto iznad tog politikantstva radi za djevojčicu (slično kao u Tangu). no dosta toga je profulano i zato Samrkand ne može kod mene više od 7,5. A i to je upitno, možda čak ide do sedmice. |
|
|
|
Curunir
Advanced Member
Croatia
10369 Posts
Member since 28/07/2002 |
Posted - 23/05/2021 : 16:34:06
|
quote:
Originally posted by stinky
Pročitao Zlatnu kuću Samarkanda. Dajem 7,5/10. Znači, dosta dobar, ne i savršen.
Dobre strane:
- potraga za blagom kao okvir
- Turci, Armenci, Kurdi, planine, općenito mjesto radnje
- Enver-paša na konju juriša na boljševičku gamad -> impresivna epska smrt -> Enver-paša romantički preobražen u svijet koji odlazi (o ovom čudnovatom Prattovom rekodiranju Envera-paše iz ratnog zločinca u viteza, može se pričati)
- derviši, ples
Loše ili slabije strane:
- Rasputin (ne podnosim tu bitangu, tog seronju)
- premalo dinarske razine, a previše političke
- žene, obje su bezvezne... i dosadne
- Corto kao akcijski junak je neuvjerljiv
Uz ovaj strip bi dobro bilo gledati filmove koji daju uvid u te krajeve, ljude... Alexis Zorbas, The Man Who Would Be King, čak Wolf Totem dobro dođe, Hudutlarin Kanunu, The Horsemen itd. itd.
A što si prekinuo niz... |
Ne upuštajte se u raspravu s budalama, spustit ce vas na svoju razinu, a potom vas zatuci iskustvom. |
|
|
|
Poncho
stripovi.com suradnik
Croatia
3464 Posts
Member since 31/08/2007 |
Posted - 23/05/2021 : 16:47:08
|
Tango moram ponovit, ovako iz glave se ne sjećam dovoljno... Znam da je tu tango i noir. Noir je moja strast, ali morao bih ponoviti...
Rekao bih da je kod Samarkanda dovoljno dobra mjera i političko-društvenog kaosa i mistike i poetike. Priča nije epskog karktera, ali to ni nije Prattova namjera, ne bih njega okarakterizirao kao epskog autora, eventualno u onoj priči kad sa drevnim druidima brani Otok od njemačke invazije, no možda me sjećanje vara. |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 23/05/2021 : 17:16:50
|
quote:
Originally posted by Poncho
ne bih njega okarakterizirao kao epskog autora
E pa to je ono što sam ti odmah rekao: moja sumnja u Pratta. Jer, da se ne lažemo, ja volim Ognjište i Budaka, a ne podnosim Stankovića i slične.
Pratt pak, na tom je mjestu mlak: on ima i jedno i drugo, to je njemu svejedno. To je tip koji nema oštre rubove, nije odrješit, nije određen ----> a sve to paradoksalno znači da nije i slobodan u toj najvišoj mjeri. Jer, ljudi općenito nemaju pojma o stvarima, a o slobodi tek nemaju pojma i oni potpuno izokrenuto smatraju slobodu: kao mogućnost da biraš između više opcija. Dok je sloboda, pravo rečeno, sasvim suprotno. Ali, nije to sad tema, jednom će biti prilike da sve to povežemo s analizom nekog stripa.
Sada je bitno to da Pratt mi stavlja u Samarkand (ej, pazi, nije to bilo što, nego dinarski putovi po vrletima!) neke ženetine, dozlaboga dosadne i glupave. I stavlja ih na istu razinu s muškarcima, štoviše, to su heroine, opasne i zajebane. Znači, Pratt podriva vestern, umjesto da ga radi tamo gdje treba - u Samarkandu. Te neke histerične ženetine, jebote, one mogu biti vile na Velebitu, ali ne mogu biti junakinje. To je sve meni dosadno i bezveze. Ženski element treba raditi kao Budak u Ognjištu, gdje je Anera glavna, ali na drugi način nego kratkopotšišana buljooka Venexiana. U Tangu su žene bolje, a i ljepše, a i plešu tango ili su dronfulje. To je već epskije, makar je urbana sredina. Samarkand je baš zasrao.
A Curuniru je samo do zezanja, makar je i to jedan vid epskog: narodne doskočice i pošalice o kur*u.
|
Edited by - stinky on 23/05/2021 17:18:55 |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 23/05/2021 : 17:24:53
|
| Usput, Poncho, dobar prijedlog U potrazi za staklenim gradom. Stavljam na listu i jednom ću to provjeriti, jer nisam do sada čitao. |
|
|
|
Poncho
stripovi.com suradnik
Croatia
3464 Posts
Member since 31/08/2007 |
Posted - 23/05/2021 : 17:28:51
|
Apropo žena u Samarkandu (da ta Venexiana je i meni naporan lik, jel to samo zbog izgleda, more bit ) rekao bih da su tu baš poprilično bespomoćne, dobih dojam da se Pratt i malo šprda s feminizmom. Osim toga kroz Raspućina im je svima dao što ih ide; ona nesretna glumica je krenula nešto pametovati na kraju a ovaj ju je srezao da je ona stara frajla, i amen (paraj kota' šta bi se reklo u zagori). Možda sam ja još pod dojmom Burinih amazonki pa tu ne mogu biti kritičan, tu je recimo ženski element promašen do boli.
|
|
|
|
Poncho
stripovi.com suradnik
Croatia
3464 Posts
Member since 31/08/2007 |
Posted - 23/05/2021 : 17:34:25
|
quote:
Originally posted by stinky
Usput, Poncho, dobar prijedlog U potrazi za staklenim gradom. Stavljam na listu i jednom ću to provjeriti, jer nisam do sada čitao.
Ja to nisam čitao od faksa, al to smatram ponajboljim domaćim djelom ovog nekakvog modernog doba (80-te pa nadalje). Nije mi nikad ni pala poveznica između toga i Samarkanda do danas al sad je vidim. Ima tu nečega jakog i pustolovnog. Malnar je i ovakav i onakav al kad se podvuče crta ipak je tip, štono bi se reklo u nas čovik ili starije još muž. To treba cijenit u ovakva PC vremena. |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 23/05/2021 : 17:46:10
|
quote:
Originally posted by Poncho
rekao bih da su tu baš poprilično bespomoćne, dobih dojam da se Pratt i malo šprda s feminizmom. Osim toga kroz Raspućina im je svima dao što ih ide; ona nesretna glumica je krenula nešto pametovati
Ma vraga. Žene spašavaju Corta i Rasputina i tako, svakome odrežu, lajave su. Sve je to propadanje, Pratt je propao već onda, ne vidim ja da se on išta sprda. On je mekušac, na jednoj razini.
Pa i ta Marianne, kako se već zove, nije ti to tako napravljeno kako ti misliš. Nego je Rasputin posustao, ostalo je pat, lajava ti je ta Marianne i ni taj seronja Rasputin ne može na kraj s tom alapačom.
Čak je i ona mala Armenka sumnjiva, kojoj kao pomažu, a moglo bi se čak možda otkriti da ona njih mota oko malog prsta. Neću sada sve to ponovo čitati, ali postoje neki elementi koji bi podržali ovakvo viđenje. Jer ona bi mogla biti čarobnica višeg tipa, koja vlada i Cortom i Rasputinom i oduzme im blago ispred nosa. Ženska magija je kod Pratta jaka, on ne zna tretirati žene i ne zna vladati njima, nego je čak inferioran, reklo bi se. Nema kod Pratta prave patrijarhalnosti i to mu fali, jer tek to daje pikantnost remek-djelu. |
Edited by - stinky on 23/05/2021 17:47:13 |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 23/05/2021 : 17:52:54
|
quote:
Originally posted by Poncho
Ja to nisam čitao od faksa, al to smatram ponajboljim domaćim djelom ovog nekakvog modernog doba (80-te pa nadalje).
Imaš frišku stvar - Mladenka kostonoga. Ovih dana sam pročitao i to je odličan roman. Jes da je autor ženski petko i da piše sa pogrešne pozicije, ali je sadržaj romana prejak da bi on to zasrao svojim ženskopetkoziranjem. On je pokušao podrivati gusle i epiku sa ženskom problematikom, no ta je građa moćna i drži se itekako u romanu bez obzira na njegove namjere. Odlična stvar, nestvarno dobra, nestvarno da nešto tako dobro može izaći u današnje vrijeme i od takvog zbunjenog tipa. |
|
|
|
Poncho
stripovi.com suradnik
Croatia
3464 Posts
Member since 31/08/2007 |
Posted - 23/05/2021 : 17:55:14
|
quote:
Originally posted by stinky
quote:
Originally posted by Poncho
rekao bih da su tu baš poprilično bespomoćne, dobih dojam da se Pratt i malo šprda s feminizmom. Osim toga kroz Raspućina im je svima dao što ih ide; ona nesretna glumica je krenula nešto pametovati
Ma vraga. Žene spašavaju Corta i Rasputina i tako, svakome odrežu, lajave su. Sve je to propadanje, Pratt je propao već onda, ne vidim ja da se on išta sprda. On je mekušac, na jednoj razini.
Pa i ta Marianne, kako se već zove, nije ti to tako napravljeno kako ti misliš. Nego je Rasputin posustao, ostalo je pat, lajava ti je ta Marianne i ni taj seronja Rasputin ne može na kraj s tom alapačom.
Čak je i ona mala Armenka sumnjiva, kojoj kao pomažu, a moglo bi se čak možda otkriti da ona njih mota oko malog prsta. Neću sada sve to ponovo čitati, ali postoje neki elementi koji bi podržali ovakvo viđenje. Jer ona bi mogla biti čarobnica višeg tipa, koja vlada i Cortom i Rasputinom i oduzme im blago ispred nosa. Ženska magija je kod Pratta jaka, on ne zna tretirati žene i ne zna vladati njima, nego je čak inferioran, reklo bi se. Nema kod Pratta prave patrijarhalnosti i to mu fali, jer tek to daje pikantnost remek-djelu.
Ali Venexiana je trudna i isključena iz daljnje pustolovine, ostavljaju tu nesretnu Marijanu uz nju, ova i sama kaže da će konačno biti od koristi (pa je na kraju Rasputin spusti da je stara frajla). Ja bih čak rekao da je tu Pratt zajebant kakav bi danas povrijedio mnoge tankoćutne dušice. |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 23/05/2021 : 18:07:17
|
Ma ne spusti ju na kraju, nego završava tako da on kaže "Predajem se." Kažem ti, ostaje pat.
I na razini stripa ostaje pat, jer žene odu svojim putem, ovi svojim. Ima samo taj dobar element da je ona trudna, pa je to taj neki preostatak patrijarhalnog: onda tu Corto uskače, pokazuje neku brižnost, piše pismo preporuke i barem tako imamo neku nazoviepiku: muškarac zaštitnik natkriljuje djevu. Ali, sve je to preslabo, i ove, drske i samostalne, odlaze svojim putem. Sve su te Prattove žene samostalne sa velikm S. On to piše tako puzavo, još tamo od Indijanskog ljeta, nije to to. |
|
|
|
Topic |
|
|
|
Antologijske stvari
