| Author |
 Topic  |
|
Salkan
Average Member
Bosnia and Herzegovina
833 Posts
Member since 20/01/2021 |
 Posted - 23/03/2025 : 12:01:43
|
Nema šta, Tessa je odlično napisana, pa čak se može drznuti prosta duša da razreže cjeline kojima Hardy razmekšava srce i približava glavni lik čitaocu; spaja njenu sudbinu sa opštom, ljudskom - u tome je stvarno veliki majstor. Nije to samo deskripcija atmosfere u kojoj Priroda nadvladava Čovjeka, tu su zaista pregršt minijatura od kojih, kako kaže ridiculus, zebe srce. Ja sam bio na vrhovima prstiju od prve žrtve, Princa ;( i nisam do scene sa fazanima uopšte mogao ocijeniti kuda se fabula kreće. Tad sam praktično znao na šta će sve izać, pa me eto opet iznenadio završetkom.
Još treba reć,
Drago mi je što sam muškarac, vratile su mi se iz sjećanja moje Tesse i vremena kad sam odlučio da ne budem Angel i nikad se ne vratim iz Brazila.
Da sam žena, srce bi mi puklo od Tesse.
Imam ono Zeleno stablo, Far from... i Judea, za koga sam već pročitao koliko je kontroverzi izazvao.
Veliki, veliki roman je ovo, ali sad jednostavno - treba vremena da se smiri i zauzme poziciju.
Sad vidim da ima i ekranizacija iz 1979 za koju je Polanski dobio Oskara. Moraću ovo pogledat, ipak je to Nastassja, i to kad je bila najljepša :) |
Škafiškafnjak |
Edited by - Salkan on 23/03/2025 12:15:58 |
 |
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13402 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 23/03/2025 : 12:26:59
|
| ja se tog filma sjećam kao polubezveznog. makar, svašta se promijenilo zadnjih godina. kažem, tvoj osvrt na Tessu mi je podigao zanimanje za roman. samo što neću u dogledno vrijeme to čitati, ne stignem, a i nije mi još goruća želja. |
|
|
|
Salkan
Average Member
Bosnia and Herzegovina
833 Posts
Member since 20/01/2021 |
|
|
zeljko
Advanced Member
Bosnia and Herzegovina
17874 Posts
Member since 02/08/2002 |
|
|
ridiculus
Senior Member
1743 Posts
Member since 11/06/2008 |
Posted - 25/03/2025 : 01:50:44
|
Danas je 100 godina kako je rođena Flannery O'Connor. Velika nepoznanica u Srbiji, čini mi se, ali meni momentalno interesantna, od trenutka kada sam pročitao prvu stvar o njoj. Jedna od najvećih majstora kratke priče, ne, majstorica kratke priče! 
Ko želi bolje da razume Holivud, na dobrom je putu ako nju čita. Iskupljenje preko brutalnosti. |
Thought's the slave of life, and life Time's fool. |
|
|
|
Ernie Pike
Senior Member
Croatia
2903 Posts
Member since 06/03/2012 |
Posted - 25/03/2025 : 22:56:45
|
quote:
Originally posted by ridiculus
Danas je 100 godina kako je rođena Flannery O'Connor. Velika nepoznanica u Srbiji, čini mi se, ali meni momentalno interesantna, od trenutka kada sam pročitao prvu stvar o njoj. Jedna od najvećih majstora kratke priče, ne, majstorica kratke priče!
Ko želi bolje da razume Holivud, na dobrom je putu ako nju čita. Iskupljenje preko brutalnosti.
Tko želi razumjeti američki jug, na dobrom je putu ako nju čita.
Prije dvadesetak godina slučajno sam u knjižnici naletio na "Mudru krv" ("Wise Blood"). Iako sam sebe smatrao dobrim poznavateljem američke književnosti, nikad prije nisam čuo za Flannery O'Connor. Pročitao sam prvo roman, a onda sve što sam mogao naći na Internetu o književnici.
Vjera, religija, nasilje, međuljudski odnosi na američkom jugu (rasni, socijalni, klasni) teme su njenih priča i romana.
Drugi njen roman "Siloviti prisvajaju nebo" ("The Violent Bear It Away") mi je još bolji.
Na žalost, umrla je mlada i objavila je samo ta dva romana i tri zbirke priča. Uvijek mi se činilo da bi bila u rangu LeGuinove, Morrisonove ili Atwood da je doživjela njihove godine.
|
|
|
|
alexts
Advanced Member
Serbia
9196 Posts
Member since 25/09/2005 |
|
|
ridiculus
Senior Member
1743 Posts
Member since 11/06/2008 |
Posted - 26/03/2025 : 08:07:08
|
quote:
Originally posted by Ernie Pike
quote:
Originally posted by ridiculus
Danas je 100 godina kako je rođena Flannery O'Connor. Velika nepoznanica u Srbiji, čini mi se, ali meni momentalno interesantna, od trenutka kada sam pročitao prvu stvar o njoj. Jedna od najvećih majstora kratke priče, ne, majstorica kratke priče!
Ko želi bolje da razume Holivud, na dobrom je putu ako nju čita. Iskupljenje preko brutalnosti.
Tko želi razumjeti američki jug, na dobrom je putu ako nju čita.
Aludirao sam na to da su braća Coen potpuno prebacila senzibilitet njenih priča na film, a većina ljudi ih prepoznaje upravo po njemu. |
Thought's the slave of life, and life Time's fool. |
|
|
|
Ernie Pike
Senior Member
Croatia
2903 Posts
Member since 06/03/2012 |
|
|
Salkan
Average Member
Bosnia and Herzegovina
833 Posts
Member since 20/01/2021 |
Posted - 28/03/2025 : 11:54:15
|
@ridiculus
Daj molim te pogledaj od svih ovih verzija "Pikvikovog kluba" na našim jezicima,
Koja bi trebala biti najkompletnija
Imaju tu u ponudi izdanja Matice Srpske iz 1930, 1962 i 1982, pa i ovo novo (Otvorena knjiga ili nešto slično)
Prve tri verzije su u dva toma ukupno oko 900 stranica, dok je ova nova oko 600.
Help |
Škafiškafnjak |
|
|
|
ridiculus
Senior Member
1743 Posts
Member since 11/06/2008 |
Posted - 28/03/2025 : 17:26:26
|
Vidim da je isti prevod, od Veljka Milićevića, sada već skoro 100 godina star.
Ne znam šta da kažem, osim da je 700 strana malo za Pikvikov klub na srpskom, budući da je tekst na engleskom uvek kraći, a original ima 800 strana u sasvim komotnom izdanju. 900 je prava brojka, rekao bih. Čak i znam ta izdanja Otvorene knjige, ali uživo sam od njih video skoro sve drugo Dikensovo osim Pikvikovog kluba, pa ne znam šta sadrži, a ne mogu da nađem onlajn.
A postoji i hrvatski prevod, od Stjepana Krešića. Mladost, 1953. |
Thought's the slave of life, and life Time's fool. |
Edited by - ridiculus on 28/03/2025 17:33:32 |
|
|
|
Salkan
Average Member
Bosnia and Herzegovina
833 Posts
Member since 20/01/2021 |
Posted - 28/03/2025 : 18:24:09
|
OK hvala
Imam tu nekog tipa blizu, u Bijeljini, koji prodaje izdanja i iz 1930 i 1962, pa ću poslikat ako uspijem nabavit |
Škafiškafnjak |
|
|
|
Salkan
Average Member
Bosnia and Herzegovina
833 Posts
Member since 20/01/2021 |
Posted - 30/03/2025 : 21:20:58
|
NESLAVNI JUDE
Kako li je velika i sjajna duša koja se pokušava osloboditi iz svoje zle kobi!
Kao odgovor na snažne kritike njegovoj prethodnici, „Tessi“, Hardy se javlja još jačim protestom kojima osuđuje preostale okove na ljudskostima prouzrokovane društvenim formalitetima i neskladom koji se javlja između duhovne i svjetovne dimenzije uopšte. Na prelazu stare civilizacije u Novu, Hardy nam nudi jadnog, nesretnog malog Judea Fawleya, siromaška što ostade bez oca i bez majke, koga u selu Marygreen hrani njegova pratetka Drusilla, i to u momentu kada iz sela odlazi učitelj Phillotson, jedina mu svjetla tačka u već mučeničkom životu. Mali Jude, mudriji i bistriji od seljana, odluči da će jednog dana, kada odraste i dovoljno se spremi i samouko prosvijetli, otrgnuti od nesreća koje prate njegovu porodicu i otići na studije u obližnji Christminster. U poodraslom dječaštvu kojim plovi, između redaka knjiga suviše ozbiljnih za njegov uzrast i čežnje za odlaskom, u jednom će trenutku upoznati Arabellu Donn, raskalašnu sisatu djevojku koja će ga zavesti i prevarom natjerati da je oženi. Nakon kratkog i mučnog zajedničkog života, Arabella ga napušta i on se, oslobođen tih okova daje u Christminster, tek da bi tamo, nasuprot svoje želje za naukom – upoznao svoju sestričnu Suzanu i smrtno se zaljubio u nju. Razvijenih senzibiliteta u odstupanju od dogme koja ga iza zidina velikih univerziteta doziva, on je spaja sa ponovo pronađenim Phillotsonom i dozvoljava da je ovaj uzme za ženu. Tek tu nastupa tragedija sa malo sreće, puno nesuvislih ubjeđenja i pomiješanih ekstrema u svjetonazorima. S jedne strane, zanimanje za nauku u sirotom klesaru-nadničaru slabi, kako buja nesebična i nevjerovatna ljubav prema Suzani, koju ona – kao njegova legitimna druga polovina, nažalost prepoznaje. Svjetovi koje je Sudbina uspješno razdvajala da bi se izbjegle kobne posljedice, nalaze mjesta gdje će se sudariti i sa sobom u ponor prokletstva odnijeti sve oko sebe.
Ako sam mislio da me Tessa dokusurila u pogledu tragičnosti, nesreće i zle kobi kojom je slatka mala Tessa Durbeyfield bila zarobljena, ničim izazvana, žrtva nesretnih okolnosti – Neslavni Jude predstavlja posljednji ekser u lijes mojih vjerovanja da se vrhunski roman može stvoriti bez velike doze tragedije. Osim što nekim jezovitim scenama prevazilazi nesreću i užas pomenute Tesse, ovaj roman potpuno vjerodostojno nosi epitet „posljednjeg“ koji Hardy radi. Sudbina će htjeti, da pod silnim pritiskom kritika svih društvenih slojeva u svoje doba, autor odbacuje rad na romanima i posvećuje se poeziji; a ispostaviće se, iz ove pozicije, sa preko 100 godina zaostatka pitanje „pa da li je mogao stvoriti kompleksniju ujedno jednostavniju kritiku“ biva izlišno i nema nikakve potrebe sumnjati da je Hardy ovim djelom dostigao zenit u namjeri da dočara ljudsku nemoć naspram onoga što mu je zapisano u zvijezdama. Bez obzira kakvim naporima biva izložen da bi probio okvire svoje sudbine, čovjek i dalje ostaje podređen i ponižen u veličanstvenosti Apsolutnog, tj.svega onoga što je već zapisano i predskazano. Naspram Tesse, u kojoj autor u tančine predstavlja svoj glavni lik kao pupoljak u grmu koji se ipak povija pod snažnim nanosima vjetra, Jude Fawley i ljubav njegova života Suzana su prikazani kao jedna duša u dva odvojena tijela, koja se zbog rasporeda u Masterplanu jednostavno – nisu smjeli sresti.
Fenomenalno djelo.
|
Škafiškafnjak |
|
|
|
Topic |
|
|
|
Knjige & co (popis recenzija u prvom postu)
