forum.stripovi.com
forum.stripovi.com
Home | Profile | Register | Active Topics | Active Polls | Aukcije | Private Messages | Members | Search | FAQ
Username:
Password:
Save Password
Forgot your Password?

 All Forums
 www.stripovi.com - svaštara - off topic diskusije
 Umjetnost
 Knjige & co (popis recenzija u prvom postu)
 New Topic New Poll New Poll
 Reply to Topic
Previous Page | Next Page
Author  Topic Next Topic
Page: of 240

profesor-inz
Advanced Member



4204 Posts

Member since 27/11/2008

Posted - 02/03/2010 : 17:39:02  Show Profile Show Extended Profile  Send profesor-inz a Private Message  Reply with Quote
Da zaista odlična edicija...
Go to Top of Page

lwood
Advanced Member



Colombia
46545 Posts

Member since 09/12/2005

Posted - 03/03/2010 : 15:44:31  Show Profile Show Extended Profile  Send lwood a Private Message  Reply with Quote
Počeja čitat Buniča-Partijsko zlato.kako je banda preuzela vlast 1917. u Rusiji.vrlo zanimljiva knjiga,bar zasad

Dajte nam Banija Libre;može i mekokoricen (ali s osvrtom na forumaše obavezno)!
Go to Top of Page

profesor-inz
Advanced Member



4204 Posts

Member since 27/11/2008

Posted - 03/03/2010 : 16:04:00  Show Profile Show Extended Profile  Send profesor-inz a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by lwood

Počeja čitat Buniča-Partijsko zlato.kako je banda preuzela vlast 1917. u Rusiji.vrlo zanimljiva knjiga,bar zasad

Da to je i meni zanimljiva tema, ali do sada nisam naišao na dobru knjigu o tome...
Go to Top of Page

profesor-inz
Advanced Member



4204 Posts

Member since 27/11/2008

Posted - 03/03/2010 : 16:13:11  Show Profile Show Extended Profile  Send profesor-inz a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by Mhejl


Završio sam ''Preobražaj'' i moram reći da se osjećam prilično zbunjeno. Kakvo dijelo!

Moguće je da je priča napisana sa ciljem da još jednom ukaže na jednu od najvećih slabosti i mana našeg društva - vječita, žustra i hitra spremnost da se odbaci i izopšti svako ko je iole drugačiji. Ne trebamo zaboraviti da u današnjem svijetu, gusto povezanom mrešama interneta, facebooka i ostalih stvari koje troše vrijeme koje nam je podareno, i dalje postoje ljudi koji su spremni da o drugima sude na osnovu boje kože. Svi oni koji u nekom trenutku podlegnu takvim prevaziđenim i besmislenim predrasudama nisu u stanju da vide kroz izgled jedne jedinke, pravi ''bubašvabin oklop'', i da shvate da je razum i saosjećanje ono što nas čini ljudima, a ne pigment kože ili porijeklo ili bilo šta drugo.

Majka, otac i sestra. I oni u određenom smislu doživljavaju drastičan preobražaj, mijenjajući se i postižući bolji i udobniji život svojom borbom i naporima. Šta su bubašvabe? Paraziti koji se hrane svim vrstama ostataka, gamižući po mračnim uglovima kuće. Upravo tako, ili barem slično, živjeli su članovi porodice dok se Gregor brinuo o prehranjivanju i preživljavanju. Međutim, kada su se uloge sasvim preokrenule, oni se često nisu sjećali sve brige koju je Gregor pružao njima, već su ga okrutno zanemarivali, priželjkujući njegovu smrt. A eto, prije ''preobražaja'', oni su bili prave ''štetočine'' i ''paraziti'' kuće, makar i u prenesenom značenju. Možda je i priča pokušaj da se prikaže kako se jedna naizgled povezana, složna i ljubavi puna porodica može podijeliti. Glavni junak se u njegovom teškom i jednistvenom položaju mgoao pouzdati samo u porodicu. I zaista, jedno vrijeme su mu pomagali i vodili brigu o njemu. No sve je prolazno, pa je jadni Gregor odsječen od glavnog tijela porodice baš kao kakva suva i jalova grana, zauvijek nestajući sa porodičnog stabla. Izgubljen je, dok članovi prodice brišu sjećanje na njega nizom događaja banalne svakodnevnice, potiskujući sve uspomene i tako ga ubijajući po drugi put, svjenso ili nesvjesno. I eto, jedna teška situacija je došla i prošla, a sve veze i saosjećanje sa sinom/bratom su zauvijek prekinute, čak i sa određenom radošću. Ljudsko milosrđe i saosjećanje je kratkog vijeka.

Doduše, pretvaranje u insekta može biti simbol za odbijanje uloge i običaja koje Gregoru nemilosrdno nameće siva birokratija i nejasna, a ipak okrutna i nemarna ''kompanija''.

A imam osjećaj da dijelo ima još slojeva koje nisam uspio da uhvatim. Nameće se i paralela sa jevrejskim životom u getou, koja je vjerovatno i najtačnija.
@Vope
Hvala na preporuci! Da, baš me je ta referenca u DD i zainteresovala, a i drug mi ju je ranije preporučio...
P.S Nešto dobro i da dođe od ove nestašice stripova, barem sam pojačao tempo čitanja...

Mhejl moram da te obavestim da iako si izneo zanimljiva opažanja nisi prepoznao poruku koju je Kafka poslao. Očigledno jer si kao i ja u početnoj fazi analize njegovih dela.
Ne znam koliko si upoznat sa kompleksom koji mu je predstavljalo vlastito telo, odnosno građa pogotovo spram građe njegovog oca, upravo to je poruka...Ili evo definicije ove priče:

Preobražaj u bubu Samsu nije iznenadio, upravo jer je svestan svog tela, najvažnije u priči nije njegova patnja već patnja koju on nehotično nanosi roditeljima i sestri, ta situacija odražava Kafkino osećanje neprilagođenosti u odnosu na porodicu. Tako bar kažu stručnjaci i analitičari njegovog dela.
Go to Top of Page

lwood
Advanced Member



Colombia
46545 Posts

Member since 09/12/2005

Posted - 03/03/2010 : 17:40:04  Show Profile Show Extended Profile  Send lwood a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by profesor-inz

quote:
Originally posted by lwood

Počeja čitat Buniča-Partijsko zlato.kako je banda preuzela vlast 1917. u Rusiji.vrlo zanimljiva knjiga,bar zasad

Da to je i meni zanimljiva tema, ali do sada nisam naišao na dobru knjigu o tome...



nisan ni ja čita puno o toj temi,a svakako nije naodmet ova knjiga za pročitat.

Dajte nam Banija Libre;može i mekokoricen (ali s osvrtom na forumaše obavezno)!
Go to Top of Page

Mr Spock
Junior Member



United Kingdom
418 Posts

Member since 28/07/2009

Posted - 03/03/2010 : 17:59:05  Show Profile Show Extended Profile  Send Mr Spock a Private Message  Reply with Quote
Topla preporuka s moje strane

Prepoznavanje Obrazaca
Vilijam Gibson

Go to Top of Page

Mhejl
stripovi.com suradnik



Bosnia and Herzegovina
4065 Posts

Member since 26/04/2009

Posted - 03/03/2010 : 18:16:19  Show Profile Show Extended Profile  Send Mhejl a Private Message  Reply with Quote
@profesor-inz
Hm, pročitao sam jednu kratku Kafkinu biografiju, ali nisu spominjali bilo kakve komplekse. Mada, i zamišljao sam ga kao sitnog čovjeka, na osnovu par fotografija. Hm, znači da je patio od kompleksa niže vrijednosti? Mnogi likovi u njegovim pričama se čine u nekakvom grču, u borbi protiv unutrašnjih problema...

Sada, o tumačenjima. Zašto bi neko dijelo imalo samo jedno tumačenje? Većina remek-dijela su visoko alegorične knjige pune mogućih tragova i puteva ka suštini knjige. Pa tako i ovaj čudni ''Preobražaj''. Mada je tumačenje koje si ti iznio odlično, knjiga i dalje funconiše kao dobar prikaz odnosa između Jevreja u getu i njihove okoline, tj. pokazuje nepovjerenje i prezir koji se u naglim bujicama znaju pretvoriti u mržnju i žeđ za krvlju... Ne zaboravi da je Kafka bio Jevrej u carskom Pragu, razapet između sloja njemačke visoke birokratije i čeških nacionalista (i za vrijeme Prvog svjetskog rata Česi su se masovno predavali na frontovima). Sigurno se nekada morao osjetiti poput kakvog gadnog insekta koga svi izbjegavaju, a možda je to mračno osjećanje bilo jedan od katalizatora koji doveli do ove knjige...

Hm, kada se prisjetim knjige, Gregor nije nikada patio zbog toga što je NJEGOV život uništen, već zbog svoje porodice. Neobično. U odnosima između preobraženog Gregora i njegove porodice postoji duboko nerazumijevanje i udaljenost. Niti oni shvataju ograničenja njegovog života, niti on potpuno razumije njihove motive. To ide u prilog stvarima koje si napisao.

Drago mi je što si podijelio ovo interesantno tumačenje sa mnom.

Edited by - Mhejl on 03/03/2010 18:17:01
Go to Top of Page

profesor-inz
Advanced Member



4204 Posts

Member since 27/11/2008

Posted - 03/03/2010 : 19:08:15  Show Profile Show Extended Profile  Send profesor-inz a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by Mhejl

@profesor-inz
Hm, pročitao sam jednu kratku Kafkinu biografiju, ali nisu spominjali bilo kakve komplekse. Mada, i zamišljao sam ga kao sitnog čovjeka, na osnovu par fotografija. Hm, znači da je patio od kompleksa niže vrijednosti? Mnogi likovi u njegovim pričama se čine u nekakvom grču, u borbi protiv unutrašnjih problema...

Sada, o tumačenjima. Zašto bi neko dijelo imalo samo jedno tumačenje? Većina remek-dijela su visoko alegorične knjige pune mogućih tragova i puteva ka suštini knjige. Pa tako i ovaj čudni ''Preobražaj''. Mada je tumačenje koje si ti iznio odlično, knjiga i dalje funconiše kao dobar prikaz odnosa između Jevreja u getu i njihove okoline, tj. pokazuje nepovjerenje i prezir koji se u naglim bujicama znaju pretvoriti u mržnju i žeđ za krvlju... Ne zaboravi da je Kafka bio Jevrej u carskom Pragu, razapet između sloja njemačke visoke birokratije i čeških nacionalista (i za vrijeme Prvog svjetskog rata Česi su se masovno predavali na frontovima). Sigurno se nekada morao osjetiti poput kakvog gadnog insekta koga svi izbjegavaju, a možda je to mračno osjećanje bilo jedan od katalizatora koji doveli do ove knjige...

Hm, kada se prisjetim knjige, Gregor nije nikada patio zbog toga što je NJEGOV život uništen, već zbog svoje porodice. Neobično. U odnosima između preobraženog Gregora i njegove porodice postoji duboko nerazumijevanje i udaljenost. Niti oni shvataju ograničenja njegovog života, niti on potpuno razumije njihove motive. To ide u prilog stvarima koje si napisao.

Drago mi je što si podijelio ovo interesantno tumačenje sa mnom.

Da dobar je Kafka, za sada imam tu knjigu za početnike, Proces i Zamak, a naručio sam i treći njegov roman Amerika. Naći ću posle i njegova pisma i kratke priče i pokušati da isčitam kompletan opus.
Go to Top of Page

vope
Senior Member



Montenegro
2965 Posts

Member since 21/12/2006

Posted - 03/03/2010 : 19:47:18  Show Profile Show Extended Profile  Send vope a Yahoo! Message  Send vope a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by Mr Spock

Topla preporuka s moje strane

Prepoznavanje Obrazaca
Vilijam Gibson



Neloša knjiga, mada se ja i Gibson ne mirišemo još od Neuromansera.

...
Go to Top of Page

Barker
Advanced Member



Fyro Macedonia
4613 Posts

Member since 10/10/2003

Posted - 04/03/2010 : 08:48:17  Show Profile Show Extended Profile  Send Barker a Private Message  Reply with Quote
sto? po maglicastom secanju prebiram da je neuromanser bas dobar roman.

EDIT: atmosferican i akcijski u Dikovskom stilu.

Bistro i duboko nebo utociste pruza!

Edited by - Barker on 04/03/2010 08:49:20
Go to Top of Page

zeljko
Advanced Member



Bosnia and Herzegovina
17663 Posts

Member since 02/08/2002

Posted - 04/03/2010 : 10:04:00  Show Profile Show Extended Profile  Send zeljko a Private Message  Reply with Quote
meni je smor bila
nis nisam kontao
jedna od dvije SF knjige koje nisam zavrsio do kraja... Prašuma od aldisa i neuromanser
ako ne računamo onaj odron... AMANDA svemirska plesačica :D

Utabanim stazama ocaja!
Go to Top of Page

Barker
Advanced Member



Fyro Macedonia
4613 Posts

Member since 10/10/2003

Posted - 04/03/2010 : 11:30:49  Show Profile Show Extended Profile  Send Barker a Private Message  Reply with Quote
u, super ime! :))))))

Bistro i duboko nebo utociste pruza!
Go to Top of Page

Rock.Bob Rock
Senior Member



Croatia
1146 Posts

Member since 25/03/2009

Posted - 04/03/2010 : 11:39:39  Show Profile Show Extended Profile  Send Rock.Bob Rock a Private Message  Reply with Quote
Robert A. Heinlein: Zvjezdani Jurišnici (Starship troopers)


http://tinyurl.com/jurisnici


Zanim
ljivo militarističko društvo, te opis budućnosti vojske, kao i proročansko predviđanje Trećeg svjetskog rata - Zapad vs. Kina! No, radnja ovdje se događa daleko nakon tog rata, samo vojni veterani imaju pravo glasa, Zemlja se bori protiv inteligentnih Kukaca (kao u Scottovom Enderu, 25 godina poslije napisanom, čak su Kukci slično prikazani - bez vlastite volje, podložni grupnoj volji) i mladi junak prolazi vojnu školu, te postaje časnik...

Pitak roman, vrlo zanimljiv, dobitnik nagrade Hugo.
Preporuka ako niste.
7/10

.

Edited by - Rock.Bob Rock on 04/03/2010 11:40:41
Go to Top of Page

pravedni
Advanced Member



Serbia
4057 Posts

Member since 03/12/2009

Posted - 04/03/2010 : 11:43:51  Show Profile Show Extended Profile  Send pravedni a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by profesor-inz

quote:
Originally posted by Mhejl


Završio sam ''Preobražaj'' i moram reći da se osjećam prilično zbunjeno. Kakvo dijelo!

Moguće je da je priča napisana sa ciljem da još jednom ukaže na jednu od najvećih slabosti i mana našeg društva - vječita, žustra i hitra spremnost da se odbaci i izopšti svako ko je iole drugačiji. Ne trebamo zaboraviti da u današnjem svijetu, gusto povezanom mrešama interneta, facebooka i ostalih stvari koje troše vrijeme koje nam je podareno, i dalje postoje ljudi koji su spremni da o drugima sude na osnovu boje kože. Svi oni koji u nekom trenutku podlegnu takvim prevaziđenim i besmislenim predrasudama nisu u stanju da vide kroz izgled jedne jedinke, pravi ''bubašvabin oklop'', i da shvate da je razum i saosjećanje ono što nas čini ljudima, a ne pigment kože ili porijeklo ili bilo šta drugo.

Majka, otac i sestra. I oni u određenom smislu doživljavaju drastičan preobražaj, mijenjajući se i postižući bolji i udobniji život svojom borbom i naporima. Šta su bubašvabe? Paraziti koji se hrane svim vrstama ostataka, gamižući po mračnim uglovima kuće. Upravo tako, ili barem slično, živjeli su članovi porodice dok se Gregor brinuo o prehranjivanju i preživljavanju. Međutim, kada su se uloge sasvim preokrenule, oni se često nisu sjećali sve brige koju je Gregor pružao njima, već su ga okrutno zanemarivali, priželjkujući njegovu smrt. A eto, prije ''preobražaja'', oni su bili prave ''štetočine'' i ''paraziti'' kuće, makar i u prenesenom značenju. Možda je i priča pokušaj da se prikaže kako se jedna naizgled povezana, složna i ljubavi puna porodica može podijeliti. Glavni junak se u njegovom teškom i jednistvenom položaju mgoao pouzdati samo u porodicu. I zaista, jedno vrijeme su mu pomagali i vodili brigu o njemu. No sve je prolazno, pa je jadni Gregor odsječen od glavnog tijela porodice baš kao kakva suva i jalova grana, zauvijek nestajući sa porodičnog stabla. Izgubljen je, dok članovi prodice brišu sjećanje na njega nizom događaja banalne svakodnevnice, potiskujući sve uspomene i tako ga ubijajući po drugi put, svjenso ili nesvjesno. I eto, jedna teška situacija je došla i prošla, a sve veze i saosjećanje sa sinom/bratom su zauvijek prekinute, čak i sa određenom radošću. Ljudsko milosrđe i saosjećanje je kratkog vijeka.

Doduše, pretvaranje u insekta može biti simbol za odbijanje uloge i običaja koje Gregoru nemilosrdno nameće siva birokratija i nejasna, a ipak okrutna i nemarna ''kompanija''.

A imam osjećaj da dijelo ima još slojeva koje nisam uspio da uhvatim. Nameće se i paralela sa jevrejskim životom u getou, koja je vjerovatno i najtačnija.
@Vope
Hvala na preporuci! Da, baš me je ta referenca u DD i zainteresovala, a i drug mi ju je ranije preporučio...
P.S Nešto dobro i da dođe od ove nestašice stripova, barem sam pojačao tempo čitanja...

Mhejl moram da te obavestim da iako si izneo zanimljiva opažanja nisi prepoznao poruku koju je Kafka poslao. Očigledno jer si kao i ja u početnoj fazi analize njegovih dela.
Ne znam koliko si upoznat sa kompleksom koji mu je predstavljalo vlastito telo, odnosno građa pogotovo spram građe njegovog oca, upravo to je poruka...Ili evo definicije ove priče:

Preobražaj u bubu Samsu nije iznenadio, upravo jer je svestan svog tela, najvažnije u priči nije njegova patnja već patnja koju on nehotično nanosi roditeljima i sestri, ta situacija odražava Kafkino osećanje neprilagođenosti u odnosu na porodicu. Tako bar kažu stručnjaci i analitičari njegovog dela.


Kada sam bio u Pragu obisao sam kucu u kojoj je jedno vreme ziveo Kafka. Nalazi se u jednoj ulicici pored samih gradskih bedema. Toliko je uska i deluje neugledno i klaustrofobicno da verno docarava ambijent u kome su nastajale Kafkine price...Ako skoro idete na tu stranu,obavezno obidjite i tu destinaciju. I obavezno probajte cuveno plzensko pivo!
Go to Top of Page

mladjo
Advanced Member



Croatia
20013 Posts

Member since 15/04/2007

Posted - 04/03/2010 : 14:04:11  Show Profile Show Extended Profile  Send mladjo a Private Message  Reply with Quote
Evo, uskoro krećem sa recenzijom hrvatskih sf djela (prvenstveno iz knjige "Ad Astra, ali biti će tu i Ubiq-a, Zagreba 20-4, Sferakonskih zbirki i ostalog), a do tada, kao jedan lijepi Intermezzo, intervju sa Irenom Rašetom na koji naletjeh na netu. Eh da, ići ćemo i u posjete SFeri, ali otom - potom







Irena Rašeta : Kako netko može ne voljeti znanstvenu fantastiku?



Oduvijek sam voljela znanstvenu fantastiku jer me vodi nekamo gdje nisam nikad bila, u glavu mi stavlja ideje koje mi nikad prije nisu pale na pamet i navodi me da razmišljam o stvarima za koje nisam mislila da bi me ikada mogle zanimati. A kad je sve još i kvalitetno napisano, kad misli teku, priča funkcionira, a rečenice fasciniraju, onda jednostavno ne shvaćam kako netko može ne voljeti znanstvenu fantastiku.


*

Kao dugogodišnja potpredsjednica udruge SFera, Irena Rašeta u razgovoru za naš portal govori o povijesti i budućim aktivnostima tog već više od 30 godina starog društva koji okuplja zaljubljenike u znanstveno fantastičnu, horor i fantasy literaturu (te strip i film), upoznaje nas sa značenjima termina fandom, steampunk i space opera, a čitatelji mogu saznati i ponešto o njezinoj knjizi pripovijedaka koja ovih dana izlazi iz tiska, kao i o knjigama koje je urednički potpisala, SF konvencijama, časopisu «Ubiq» itd.


Božidar Alajbegović: Irena, počnimo s terminologijom... što je spekulativna fikcija, a što SF?

Irena Rašeta: Pa SF može biti kratica i za spekulativnu fikciju, ali se više koristi za science fiction, odnosno znanstvenu fantastiku. No, kako se obično sve te fantastične stvari meću na istu hrpu (znanstvena fantastika, fantasy, nadnaravni horor i svi mogući podžanrovi i izvedenice), koristi se naziv spekulativna fikcija kako bi ih objedinio.

Međutim, neki pisci, poput Margaret Atwood - koja izrazito mrzi kad je se stavlja u neke žanrovske okvire - koristite taj termin upravo da bi se odijelili od znanstvene fantastike. Razni su razlozi za to - uglavnom ekonomske naravi - i nemaju konkretno veze s nekakvom književnom teorijom, žanrovskim podjelama i slično.

Kakav je profil prosječnog ljubitelja SF-a u Hrvatskoj - kakvi ljudi čitaju, gledaju i žive znanstvenu fantastiku?

Ne bih rekla da postoji neki određeni profil ljubitelja SF-a - to su različiti ljudi, različitih zanimanja, godina i interesa koje, eto, slučajno povezuje i ljubav prema žanrovskoj fikciji u jednom (knjige) ili svim mogućim oblicima (filmovi, serije, igre). Danas kad većinu vremena provodimo za kompjuterima, radeći i družeći se na internetu i zapravo živimo živote u budućnosti o kojima su neki SF pisci pisali, svi smo pomalo geekovi i svima nam se, s Facebookom, Twitterom i sličnim društvenim mrežama, društveni život dobrim dijelom odvija u virtualnom svijetu, tako da ona slika društveno neprilagođenog SF geeka više ne pali.

Premda, moram to reći, pravi SF geek je posebna vrsta geeka :) Čisto zbog njegove ljubavi (da ne kažem fanatizma) prema žanru. Ali, opet, time se nimalo ne razlikuje od recimo pravog ljubitelja nogometa ili pravog zaljubljenika u operu.

Što vas osobno fascinira kod takve vrste književnosti?

Oduvijek sam voljela znanstvenu fantastiku jer me vodi nekamo gdje nisam nikad bila, u glavu mi stavlja ideje koje mi nikad prije nisu pale na pamet i navodi me da razmišljam o stvarima za koje nisam mislila da bi me ikada mogle zanimati. A kad je sve još i kvalitetno napisano, kad misli teku, priča funkcionira, a rečenice fasciniraju, onda jednostavno ne shvaćam kako netko može ne voljeti znanstvenu fantastiku.

Što je to fandom, i koliki je točno onaj hrvatski?

Fandom je termin kojim se označava supkultura sastavljena od fanova koji dijele zajednički interes - tako nekako kaže definicija na Wikipediji. Dakle, u SF smislu, fandom obuhvaća sve fanove koji se aktivno ili tek pasivno bave žanrovima spekulativne fikcije.

Hrvatski je fandom poprilično velik s obzirom na broj stanovnika i u usporedbi s fandomima u zemljama poput Francuske ili Njemačke. U Hrvatskoj organizirani fandom ima tradiciju od preko 30 godina, kod nas postoje brojni klubovi, društva i udruge kao i nekoliko velikih konvencija na kojima se fanovi druže. Ujedno, u prilog nam ide što je Hrvatska mala zemlja, pa nam je i lakše spojiti se, održavati kompaktnima i uopće doći u prvi plan.

Koje su razlike između pisaca, djela i čitatelja fantasyja i znanstvene fantastike?

Ja sam sklona misliti kako su znanstvena fantastika i fantasy dijametralno suprotni žanrovi: dok znanstvena fantastika napreduje (u pozitivnom ili negativnom smislu), fantasy nazaduje (u pozitivnom ili negativnom smislu). U znanstvenoj se fantastici istražuje koliko daleko ljudski rod može doći u tehnologiji i vlastitoj evoluciji, ali isto tako koliko se brzo s istom tom tehnologijom i evolucijom može samouništiti. Fantasy, s druge strane, istražuje duhovniju stranu ljudi, istražuje mitologije i vjerovanja, vraća nas korijenima, ali ponekad i previše vraća u prošlost.

Međutim, jako je puno fanova kojima su SF i fantasy podjednako dragi, mada će uvijek biti i onih koji jednostavno čitaju samo fantasy i onih koji jednostavno čitaju samo SF. To je stvar ukusa. A ima i onih koji se uopće ne opterećuju okvirima, pa čitaju sve što im dođe pod ruku, bilo žanrovsko ili ne. Kao što sam rekla, fanovi su različiti ljudi različitih interesa, izvana nimalo drukčiji od "normalnih" ljudi koje ne zanimaju knjige, nogomet ili opera. Mislim da ih se ne može smjestiti u nekakve bokseve i pričati o njima kao o Borg kolektivu samo zato što ih slučajno zanima jedna grana književnosti. Ne postoji koral za ljubitelje biografija niti za čitatelje poezije, pa tako ne bi trebao postojati ni za SF fanove. Ja se prva ne bih u njemu ugodno osjećala znajući da me, na temelju ograda koje nisam sama gradila, netko određuje i definira.

A što su steampunk i space opera i ima li toga u Hrvata?

Zgodna je definicija da je steampunk "tehnološki napredna prošlost", a space opera "društveno nazadna budućnost". Drugim riječima, steampunk se odvija u prošlosti u kojoj je tehnologija, bazirana na parnome stroju, naprednija nego što je doista bila. Riječ je zapravo o alternativnoj povijesti s tipičnim punkerskim mentalitetom.

Space opera se, kao što joj samo ime kaže, odvija u svemiru. Dakle, riječ je o dovoljno naprednoj tehnologiji za građenje svemirskih brodova i putovanja na daleke i egzotične planete. Obično je riječ o nekakvoj avanturi, koja počinje spašavanjem mladića ili djevojaka u nevolji, a završava borbom protiv zlih galaktičkih imperija i općenito grandioznim poduhvatima spašavanja ljudske rase i samog svemira od podjarmljivanja zlim silama ili, pak, potpunog zatiranja.

Steampunk i space opera su vani bili - i još uvijek jesu - jako popularni, ali kod nas nisu uzeli nekog većeg maha. Ima ih, dakako, space opere možda više od steampunka (budući da je starija i duže prisutna od njega), ali nema pisaca koji su se bavili isključivo jednim ili drugim žanrom, već im ulaze u sveukupan opus.

A horor u Hrvata - postoji li i tko ga piše?

Horor u ovim našim žanrovskim okvirima - dakle, nadnaravni horor - kao i svugdje u svijetu, i u Hrvatskoj ima dosta poklonika. Opet, pišu ga autori koji se općenito bave spekulativnom fikcijom, ali za razliku od steampunka ili space opere, ima pisaca koji su se isključivo opredijelili za pisanje horora.

Najpoznatija njegova predstavnica kod nas je vjerojatno Viktoria Faust, mada postoji određeni interes i za pisanje horora u dječjoj književnosti, gdje bih posebno spomenula Darka Macana i njegov serijal knjiga o neruševačkim junakinjama i junacima (za sada su objavljeni "Dlakovuk" i "Jadnorog", a željno se iščekuju "Pampiri").

Prije par godina su izašle i dvije zbirke horor priča: "Zagrob" i "Priče o vampirima", a horora se inače da naći bilo gdje gdje se objavljuje spekulativna fikcija.

Zašto se u Hrvatskoj znanstvena fantastika, fantasy i horror smatraju manjevrijednim žanrovima, i kad će tome doći kraj?

Ma nije to samo u Hrvatskoj, tako je svugdje i možda ne sasvim bez razloga. Znanstvena fantastika je stekla lošu reputaciju vlastitim zaslugama: počela je kao trash literatura za jednokratno zadovoljenje čitalačkih potreba tinejdžera. Međutim, u međuvremenu je odrasla i stasala u jednu vrlo lijepu književnost, no prljava prošlost nikako da joj se oprosti. Fantasy i horor, pak, imaju sličan hendikep zbog trash literature nastale na temelju kojekakvih kompjuterskih igara i franšiza. I premda to ne znači da ti žanrovi ne mogu proizvesti lijepu književnost, sve jedno zajedno sa znanstvenom fantastikom upadaju u isti koš trivijalne i manje vrijedne literature.

Naravno, kako kaže Sturgeonov zakon, 90% svega je sranje, pa tako nije svaka ne-žanrovska knjiga koja se objavi najviši domet svjetske književnosti, a isto vrijedi i za SF. Međutim, teško je uopće probiti se do toga da se SF knjige razmatraju ravnopravno s ostalima, kad su već unaprijed stigmatizirane.

Kad će tome doći kraj? Možda kad tržište i materijalna dobit prestanu određivati koja je knjiga vrijedna čitanja, a koja nije. Što znači - možda nikad.

Dugo godina bili ste potpredsjednica udruge SFera. Možete li ukratko predstaviti udrugu - kad je i kako nastala, tko su osnivači i što je sve udruga od osnutka do danas ostvarila i organizirala?

To ću morati u vrlo šturim crtama jer društvo SFera ima tradiciju dugu preko 30 godina. SFera je nastala 1976. u Zagrebu iz jednostavne želje fanova da se međusobno druže i razmjenjuju mišljenja o znanstvenoj fantastici. Podrobnu priču o nastanku lijepo je ispričao doajen hrvatskog SF-a i jedan od njenih osnivača, Krsto A. Mažuranić, pa bih sve one koje zanimaju detalji uputila na našu web adresu: http://sfera.hr/about/povijest/. Priča je zbilja zabavna i zanimljiva.

A postiglo se jako puno: od osnivanja prvog SF društva i organiziranja prve SF konvencije na prostoru bivše Jugoslavije i samim time uspostavljanja tradicije hrvatskog fandoma, do osnivanje jedine žanrovske nagrade (također se zove SFERA) u Hrvatskoj, organizacije jedinstvene SF knjižnice, koja i dan danas djeluje u sklopu SFere, objavljivanja časopisa i knjiga, oblikovanja pisaca, kritičara, urednika i samih čitatelja, organizacije SFeraKona, najstarije i još uvijek najveće domaće SF konvencije, koja svake godine okuplja na stotine fanova iz cijele Hrvatske, organizacije književnih tribina i predavanja na kojima se promiče domaći SF i mnogo, mnogo toga drugog ...

Moglo bi se reći da je SFera zapravo zaslužna što domaća SF književnost danas i dalje postoji i što je na tako visokom nivou. Nakon gašenja časopisa "Sirius", kad je nastala praznina za sve domaće pisce koji više nisu imali gdje objavljivati, SFera je počela izdavati SFeraKonske zbirke priča, u kojima je stasalo nekoliko generacija autora i čitatelja i koje su zapravo potakle izdavanje konvencijskih zbirki i u drugim dijelovima Hrvatske i otvaranje novih prostora za domaće pisce.

Kad govorim o odgajanju i oblikovanju domaćih čitatelja, to zbilja i mislim. Smatramo to jako važnom aktivnošću jer je nažalost i dan danas česta pojava da će domaći čitatelji radije pročitati i najgori strani trash nego domaću knjigu koja je objektivno bolja. To se događa jednostavno po nekoj inerciji ili zbog neutemeljenih predrasuda. SFera to nastoji promijeniti zalažući se za objavljivanje domaćih autora, organiziranjem radionica pisanja fantastike i promoviranjem domaćeg SF-a gdje god stigne.

Ima li udruga svoje prostorije i gdje se nalaze? Plaćaju li članovi članarinu i što dobivaju za taj iznos?

Da, SFera ima prostorije na zagrebačkoj Kajzerici, međutim trenutno je u tijeku renoviranje, pa smo u privremenim prostorijama u Sigetu (Aleja pomoraca 17) gdje se sastajemo i družimo svakog utorka nakon 21 sat. Nažalost, trenutno smo bez knjižnice, koja će, kad se vratimo na Kajzericu, biti bolja i ljepša nego ikada prije :)

Godišnja članarina iznosi bijednih 50 kuna, a pogodnosti su mnogobrojne :) Svi članovi Društva imaju pravo sudjelovati u programima i aktivnostima SFere, koristiti knjižnicu, arhive i ostale materijale Društva, te imaju pravo na popust za SFeraKon.

Što je u SFerinom planu i programu do kraja 2009. i u prvoj polovici 2010.?

Do kraja godine imamo par zanimljivih programa: u tijeku su 4. Macanova fantastična (m)učionica - radionica pisanja SF-a; zatim ciklus predavanja o zlim računalima te ciklus predavanja i književnih tribina koje se odvijaju jednom mjesečno u Profil Megastoreu u Zagrebu. Osim toga, SFera će i ove godine prodavati svoje knjige i promovirati se na Interliberu (štand dijelimo s nakladnicima Mentorom i Fibrom).

Za 2010. najvažniji je projekt, kao i svake godine, organizacija SFeraKona, u što ulazi i organizacija natječaja za likovne i literarne radove osnovnoškolaca i srednjoškolaca, objavljivanje SFeraKonske zbirke priča (koja će biti posvećena spomenutim žanrovima steampunku i space operi, a za koju se priče mogu slati do 12. 12. ove godine) i žiriranje za nagradu SFERA. Nakon SFeraKona, život opet kreće regularnim tokom s predavanjima, književnim klubovima i radionicama i, ako se do tada preselimo natrag na Kajzu, reorganizacijom knjižnice.

Recite nam nešto više o sebi, što ste po profesiji, kako i gdje zarađujete lebac? Ako se ne varam, u nekim knjigama u impresumu stoji "urednik: Irena Rašeta". Koje su to i kakve knjige?

Za lebac zarađujem prvenstveno prevodeći knjige i stripove sa španjolskog i engleskog jezika, bavim se i podukom španjolskog jezika te o SF-u i knjigama pišem za magazin Plan B.

Pisanje fikcije i uređivanje knjiga i časopisa spada, na žalost, samo u domenu hobija. Samostalno sam uredila dvije knjige: zbirčice "Blog.SF" i "Bludućnost", sudjelovala sam u uređivanju ovogodišnje SFeraKonske zbirke "Strune nemira", a između ostalog uređujem i SF portal i magazin NOSF (www.nosf.net).

Uskoro izlazi vaša prva samostalna zbirka pripovijetki "Cabrón". O kakvim se pričama radi i zašto baš taj (prekrasan) naslov?

U "Cabrónu" su skupljene moje najbolje priče od 2001. naovamo. Uglavnom su priče SF tematike, a zalutala je i pokoja fantasy i horor priča :) Pisanje fikcije je zapravo moj poziv, mada se njime zbog kojekakvih stvarnih i samonametnutih obaveza najmanje bavim i voljela bih se jednoga dana nazivati piscem, a onda potom svime onim ostalim, a ne obrnuto. Knjiga izlazi (držimo fige) sada za Interliber.

Naslov zapravo nema lijepih konotacija jer se u španjolskom najčešće koristi kao psovka :) Tako ako na španjolskom želiš nekoga "počastiti" epitetom "đubre" ili "kurvin sin", kažeš mu "cabrón". Naslov zbirke je uzet od jedne od priča, koja je, pak, naslov dobila prema imenu glavnoga lika, koji je, jadničak, uvijek u životu bio "jebena stranka".

Eto dokaza da lijepozvučna riječ nužno ne mora imati i takvo značenje :-). U međumrežju ste već godinama vrlo aktivni - na kojim vas sve virtualnim adresama potencijalni čitatelji mogu naći?

Prije svega na NOSF-u (www.nosf.net) i blogu Ire's corner office (ire.nosf.net) i na svim mogućim i nemogućim društvenim mrežama. Održavam i stranice SFere i SFerakona (www.sfera.hr i www.sferakon.org) te Ubiqa (ubiq.nosf.net).

Što je to NOSF?

Najjednostavnije rečeno: portal i magazin posvećen SF-u u svim agregatnim oblicima. Prije svega, pratimo svjetska i domaća SF zbivanja, a onda se bavimo i svime ostalim što nosi SF predznak.

Godišnje se u Hrvatskoj održava cijeli niz konvencija znanstvene fantastike - upoznajte naše čitateljstvo sa specifičnostima svake od njih i objasnite im što sve propuštaju ako ih ne pohode.

Jako komplicirano pitanje, a ujedno i jako jednostavno. Konvencije služe druženju fanova - to im je primarna funkcija koju sasvim zadovoljavajuće ispunjavaju. Uz druženje, tu je i "popratni" program koji se sastoji od predavanja, projekcija filmova, radionica, predstavljanja knjiga, zabavnih igara i kvizeva, sajmova i svakakvih drugih zanimljivosti. Sve su konvencije u Hrvatskoj manje-više u svojim temeljima iste, razlikuju se jedino po tome fokusiraju li se više na tzv. "zabavni" ili "intelektualni" sadržaj, mada sve je to zabava, razlog za druženje, promociju i razmjenu mišljenja.

Zašto godišnju SFeraKonsku proznu zbirku više ne uređuje Darko Macan?

Dosadilo mu je, želio je vidjeti može li to netko obavljati bolje i/ili drugačije od njega, želio se posvetiti novim projektima, uređivati neke druge knjige, više sam pisati i objavljivati ... ne znam koji je razlog, možda je neki od ovih, a možda nijedan. To bi trebalo pitati Darka Macana, ja mogu samo nagađati.

Što je pak "Ubiq"?

"Ubiq" je književni časopis posvećen spekulativnoj fikciji, koji dva puta godišnje izdaje nakladnička kuća Mentor (u vlasništvu pisaca i urednika Darka Macana i Tatjane Jambrišak), a uređuju Tomislav Šakić i Aleksandar Žiljak. "Ubiq" objavljuje SF priče domaćih autora, ali i eseje o domaćem i svjetskom SF-u.

I za kraj, jeste li zadovoljni posječenošću tribina "SFera u Profilu"?

Navodno je Profil jako zadovoljan našim književnim tribinama, a zadovoljni smo i mi jer imamo priliku promovirati SF širem profilu publike nego smo inače navikli. Zadovoljni smo i posjećenošću - uvijek se nađe lica koje ne poznajemo, dakle ljudi koji nisu iz fandoma, što znači da ispunjavamo misiju zbog koje smo došli.

Božidar Alajbegović, 01.11.09






COUNT ZERO INTERRUPT
an interrupt of a process decrements a counter to zero


Edited by - mladjo on 04/03/2010 14:05:46
Go to Top of Page

vope
Senior Member



Montenegro
2965 Posts

Member since 21/12/2006

Posted - 04/03/2010 : 21:08:06  Show Profile Show Extended Profile  Send vope a Yahoo! Message  Send vope a Private Message  Reply with Quote


Zbirka koju je priredio Robert Silverberg u kojoj ćete pronaći
djeliće svjetova koji su izmaštali najeminentniji pisci epske
fantastike u zadnjih dvadeset i više godina. Odlična knjiga za
one koji bi u moru epske fantastike da izaberu neki serijal jer
u ovim "epizodama" se, doduše vrlo kratko, osvrće na cjelokupnu
zamisao pojedinih, često mamutskih, serijala.
Evo šta se nudi:
Stiven King, SESTRICE ELURIJSKE (Mračna kula)
Teri Pračet, MORE I SITNE RIBE (Disksvet)
Teri Gudkajnd, DUG KOSTIJU (Mač istine)
Orson Skot Kard, ISKEŽENI ČOVEK (Priče o Alvinu Tvorcu)
Robert Silverberg, SEDMI HRAM (Madžipur)
Ursula Legvin, VILIN KONJIC (Zemljomorje)
Tad Vilijems, ČOVEK U PLAMENU (Sećanje, Jad i Trn)
Džordž Martin, VITEZ LUTALICA (Pesma leda i vatre)
En Mekafri, PERNSKI TRKAČ (Pern)
Rejmond Fajst, DRVONOŠA (Saga o ratovima Kapije sveta)
Robert Džordan, BUĐENJE PROLEĆA (Točak vremena)

...
Go to Top of Page

Dok Lester
Advanced Member

5078 Posts

Member since 15/11/2001

Posted - 04/03/2010 : 22:17:24  Show Profile Show Extended Profile  Send Dok Lester a Private Message  Reply with Quote
hehe, stoji na polici i ceka da uskoro dodje na red za citanje :-)

pokusat cu uhvatiti vremena da napisem kratak osvrt kad procitam
Go to Top of Page

SnotMan
Advanced Member



Saint Croix
6389 Posts

Member since 21/07/2003

Posted - 06/03/2010 : 09:22:54  Show Profile Show Extended Profile  Visit SnotMan's Homepage  Send SnotMan a Private Message  Reply with Quote
Luis Kozer-Funkcije drushtvenog sukoba

Nil sciri quisquis putet,id qudque nescit an sciri possit,quo se nil scire fatetur.
Go to Top of Page

lwood
Advanced Member



Colombia
46545 Posts

Member since 09/12/2005

Posted - 06/03/2010 : 20:49:07  Show Profile Show Extended Profile  Send lwood a Private Message  Reply with Quote
pročita Partijsko zlato. solidna knjigica. preporučan svakome koga zanima ruska revoucija (bolje reč uzurpacija) te razvitak korupcije i strahovlade u bivšem SSSR-u do njegova konačnog sloma.

Dajte nam Banija Libre;može i mekokoricen (ali s osvrtom na forumaše obavezno)!
Go to Top of Page

Mr Spock
Junior Member



United Kingdom
418 Posts

Member since 28/07/2009

Posted - 06/03/2010 : 20:56:02  Show Profile Show Extended Profile  Send Mr Spock a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by vope

quote:
Originally posted by Mr Spock

Topla preporuka s moje strane

Prepoznavanje Obrazaca
Vilijam Gibson



Neloša knjiga, mada se ja i Gibson ne mirišemo još od Neuromansera.



S tim sto prepoznavanje obrazaca nije cyber punk

Go to Top of Page

vope
Senior Member



Montenegro
2965 Posts

Member since 21/12/2006

Posted - 07/03/2010 : 16:24:58  Show Profile Show Extended Profile  Send vope a Yahoo! Message  Send vope a Private Message  Reply with Quote
Zato mi se i dopala. Sajber-pank je jedini podžanr SF-a koji mi ne leži.

...
Go to Top of Page

Lord Vader89
stripovi.com suradnik



France
9543 Posts

Member since 05/07/2007

Posted - 07/03/2010 : 17:30:31  Show Profile Show Extended Profile  Send Lord Vader89 a Private Message  Reply with Quote
Napokon sam zakljucio sagu o Zaduzbini, i utisci su mi dosta nedefinisani.



naime, roman sam za sebe je jedno izuzetno veliko i kompleksno SF delo, dostojno majstora zanra kakav je bio Asimov. Ali ne treba zaboraviti da roman pise o Zaduzbini, a po meni, svemu je vise posvecena paznja nego njoj samoj. to me je malo razocaralo. cak stavise, toliko sam se radovao nekom grandioznom zavrsetku, da me je cak i ovaj veoma dobar rasplet pomalo....pa, ostavio ravnodusnim. mada, koliko sam razumeo, ni sam Asimov nije nameravao da ovde stavi tacku. ali eto, ni njegova plodnost nije bila bezgranicna.

sukob, nedoumica, izmedju resenja olicenom u jedinstvu Galaxije, i kolektivnom individualizmu novog carstva, Zaduzbine....je mnogo naglaseno, mislim da se previse recenica na to potrosilo.

inace, prikazi i objasnjenja astronomskih pojmova i fenomena, misli o ekologiji, antropologiji, sociologiji, nekad bace zadovoljni osmeh na lice, a uglavnom ostave bez daha

zadovoljan sam, iako nisam totalno dobio sta sam hteo. nikako ne treba preskakati, nosen sumnjom da toliki nastavci ne mogu da valjaju. ja licno, sam dobio i te kakvu zelju da tek spoznam roboti/carstvo/zaduzbina univerzum. zato sam juce kupio trilogiju o robotima, moram samo da iskopam negde Ja, robot.


PS
ne mogu sad da trazim gde gore da metnem ovu recenicu, al hteo sam samo da kazem - iako je ovo zakljucak, mnogo toga je nazalost, ostalo nedoreceno.

Potpis u dva reda, prema pravilniku:
Vader je, kao i uvek, u pravu. ; john connor ; 2022 A.D.
Go to Top of Page

profesor-inz
Advanced Member



4204 Posts

Member since 27/11/2008

Posted - 07/03/2010 : 18:41:48  Show Profile Show Extended Profile  Send profesor-inz a Private Message  Reply with Quote
Trenutno čitam Zamak od Franca Kafke...
Go to Top of Page

nemanja93
Senior Member



Serbia
2430 Posts

Member since 06/03/2010

Posted - 07/03/2010 : 19:02:10  Show Profile Show Extended Profile  Send nemanja93 a Private Message  Reply with Quote
Jel citao neko Tocak Vremena od Roberta Jordana??
Ja sam trenutno na sestoj knjizi i svi delovi do sad su mi fenomenalni,mozda uspe da prevazidje Tolkina do kraja ali ima jos puno da se procita.
Jel Laguna izdala 9 knjiga do sada,a 13 ima do kraja???

Nisi se okrenula, zato nisi videla
igrale su sene.
Go to Top of Page

zeljko
Advanced Member



Bosnia and Herzegovina
17663 Posts

Member since 02/08/2002

Posted - 07/03/2010 : 19:12:06  Show Profile Show Extended Profile  Send zeljko a Private Message  Reply with Quote
ja ne mogu citati tu fantatsiku ako je duza od 2-3 knjige :D naravno osim poznatih klasika... ala tolkin i martin :D
zao mi je smara me :(
izgubim zivce...

Utabanim stazama ocaja!
Go to Top of Page
Page: of 240  Topic Next Topic  
Previous Page | Next Page
 New Topic New Poll New Poll
 Reply to Topic
Jump To:
forum.stripovi.com © 2000-2002 Snitz Communications Go To Top Of Page
This page was generated in 0.5 seconds. Snitz Forums 2000