Može li neko da mi kaže stavlja li se apostrof ispred riječi ajmo, ajde, oćeš?
Ovisi sta oces s tim (pun intended ). Drugim rijecima, primjenjuje se magijsko jezicno pravilo - ovisi o kontekstu.
Neću ništa posebno, jednostavno me zanima. U svakodnevnom govoru (barem u mom okruženju) se mnogo češće koriste od hajde, hoćeš... pa me zanima kakva su pravila pri pisanju tih skraćenih riječi.
Moja domovina je mene dala ovu koru bijelog hleba, sretne ljude, srecnu mladost, velik komad vedrog neba...
Može li neko da mi kaže stavlja li se apostrof ispred riječi ajmo, ajde, oćeš?
Ovisi sta oces s tim (pun intended ). Drugim rijecima, primjenjuje se magijsko jezicno pravilo - ovisi o kontekstu.
Neću ništa posebno, jednostavno me zanima. U svakodnevnom govoru (barem u mom okruženju) se mnogo češće koriste od hajde, hoćeš... pa me zanima kakva su pravila pri pisanju tih skraćenih riječi.
Ne, nisi me razumio...Nije bitno to sto ti hoces s njima ili ne, vec u kojem ih kontekstu upotrebljavas. Recimo, pises li nesto i treba ti ulicni govor, neces stavit apostrof ispred o. Apostrof je svojevrsno naglašavanje, ukazivanje na odmak od standarda. Ako imas tekst koji je pisan iskljucivo standardnim jezikom onda ces stavljat apostrofe tamo gdje idu. Inace ne. Na primjer ako ja na forumu pisem "oces", necu poseno isticat oblik "'oces" jer, kao, emuliram ulicni oblik i ukazivanje na to da je on pravopisno pogresan nije od pretjeranog interesa.
Čitam danas u Bluberiju, kaže jedan tip drugom: -Stari liscu! E, sad, to "liscu" valjda jeste pravilno, ali, zar ne zvuči bolje -Stari lišče! ? Istovremeno, "poznati pišče" baš zvuči bezveze, ili bezveze bar koliko i "poznati piscu".
Pitanje je, u stvari, kada će naši prevodioci naučiti da postoje i sinonimi ili reči sličnog značenja pa da nas ne muče sa ovim bukvalnim prevodima koji i nama rogobatno zvuče. Na primer, "Stara lijo" je sasvim odgovarajuće. Ako je pisac pravi pisac, onda je zgodno "poznati spisatelju", a ako je pisac skriboman može "poznato piskaralo".
Smuči mi se kad vidim ove poludivlje izraze u srpskom jeziku. Dovoljna je "rikna"...
Ne znam šta bi ovo trebalo da znači, uzeto je iz nemačkog, pa bi po logici štemovanje trebalo da znači uzdizanje, a krajcovanje ukrštanje. Mada sigurno ne znači to. ;)
Hvala svima, stavit ću vjerojatno 'dio koji se razbija', mada ne vidim nikakve logike u razbijanju temelja :) Možda je 'uzdiže', što kaže Manhunter, pravilan prijevod, no na priloženoj slici ni jedan dio nije uzdignut, pa pojma nemam što je to...
Hvala svima, stavit ću vjerojatno 'dio koji se razbija', mada ne vidim nikakve logike u razbijanju temelja :) Možda je 'uzdiže', što kaže Manhunter, pravilan prijevod, no na priloženoj slici ni jedan dio nije uzdignut, pa pojma nemam što je to...
Pa "u narodu" se to zove "štemanje" Obično se tako kaže kad se nešto razbija "hiltovkom"
Naravno, nema nikakve potrebe za ovakvim riječima.
Pa "u narodu" se to zove "štemanje" Obično se tako kaže kad se nešto razbija "hiltovkom"
Naravno, nema nikakve potrebe za ovakvim riječima.
Ma znam i ja za 'štemanje', ali me iz nekog razloga to 'štemovanje' povuklo na sličnu riječ 'šteliti', što znači namjestiti... Ne znam zašto... A krajcovanje nikad prije čuo... Kao ni većina Srba, izgleda :) Očito ne valja kad tehničari pišu knjige bez lekture, takve stvari se događaju...
Termin "krajcovanje" najčešće koriste majstori koji rade sa kamenom, prvo oblikuju kamen, tj. krajcuju ga i onda tako pripremljenog ugrađuju ga u zidove. Posle toga, kad se sazidaju takvi zidovi sa kamenom, a to su najčešće ograde, ispunjavaju fugne produžnim ili cementnim malterom, odnosno "dercuju". Eto, sad znate šta znači krajcovanje, a pored toga i dercovanje.
Iz Vršca stiže glas, u vinu leži spas, ko vino ne pije, taj nek se ubije!!!
2 kratka pitanja: da li se piše istorija ili historija? I ako je knjižara prostor, gde možeš iznajmiti knjige, kako se kaže prodavaonici knjiga? Kod nas je to knjigarna ...
Ich bin kein Mensch, ich bin kein Tier, ich bin ein Panzer-Grenadier!
2 kratka pitanja: da li se piše istorija ili historija? I ako je knjižara prostor, gde možeš iznajmiti knjige, kako se kaže prodavaonici knjiga? Kod nas je to knjigarna ...
U srpskom jeziku se piše "istorija", a u hrvatskom "historija" ili "povijest", tako da su oba termina ispravna.
Iz Vršca stiže glas, u vinu leži spas, ko vino ne pije, taj nek se ubije!!!
Gramatika/pravopis
Posted - 05/10/2010 : 18:44:28
). Drugim rijecima, primjenjuje se magijsko jezicno pravilo - ovisi o kontekstu.
