U renesansnoj Italiji, Bianca, mlada dama iz ugledne obitelji, zrela je za udaju. Roditelji joj pronađu zaručnika prema svom ukusu: Giovannija, bogatog trgovca, mladog i naočitog. Svi predznaci upućuju na dobar brak, ali Bianca ne može sakriti razočaranje time što se mora udati za muškarca o kojem ne zna ništa. No tada otkriva tajnu koju žene u njezinoj obitelji čuvaju i prenose s koljena na koljeno: one imaju “mušku kožu”! Odjenuvši je, Bianca postaje Lorenzo, obdaren svim atributima mladića čudesne ljepote. Sada se može inkognito kretati svijetom muškaraca i malo-pomalo upoznavati svog zaručnika u njegovu prirodnom okruženju. No u svojoj muškoj koži Bianca se usto oslobađa ograničenja nametnutih ženama te otkriva ljubav i seksualnost.
Renesansni moral time zrcali moral našeg stoljeća i postavljaju se mnoga pitanja: zašto bi seksualnost žena morala biti drukčija od seksualnosti muškaraca? Zašto bi ženski užitak i sloboda trebali biti predmeti prezira i prinude? Kako, najzad, moral može biti instrument nemilosrdne i, istovremeno, nesvjesne dominacije?
Ovom pričom, živahnom i suptilnom poput komedije Billyja Wildera, Hubert i Zanzim s toplinom preispituju naš odnos prema rodu i seksualnosti… ali ne samo to. Sučeljavajući tako religiju i seks, moral i humor, finoću i govor bez ustezanja, Muška koža podjednako nas poziva i na oslobađanje od ćudoređa i na ludu i gorljivu potragu za ljubavi.
Kolorka 189 • Muška koža • 160 stranica • Kolor • 215 x 280 mm • Tvrdi uvez • Scenarij Hubert • Crtež Zanzim • Prijevod Andrea Bagović • Lektura i redaktura Aleksandar Gucunski • Dizajn Melina Mikulić • Datum objavljivanja 20.9.2021. • Cijena 150 Kn
U odnosu na neke druge crtače sličnog izričaja, poput Blaina ili dua Kerascoët, Zanzim je ipak siromašniji, no nedostatak detalja nadoknađuje dinamičnošću, a kako ja generalno volim takav stil, vizualno mi je ovo sasvim lijepo sjelo. Usprkos dosta jasnim i glasnim porukama i nekim gotovo crno-bijelim karakterizacijama, jednako dobro mi je sjela i priča, iako sam dojma da će se kod ovdašnje publike pokazati kao dosta kontroverzna. Svakako joj je veliki plus što je ispričana i prikazana u naglašeno zaigranom i vrckavom tonu, a i sviđaju mi se zaključci do kojih dolazi (iako su i oni malo pojednostavljeni). U svakom slučaju, Hubert se s ovim i definitivno potvrdio kao scenarist po mom guštu i nadam se da ćemo imati prilike vidjeti još njegovih radova u Fibrinom katalogu.
Vjerojatno i je sam strip bolji u boji jer, iako siromasna sama po sebi, boja ima svoju ulogu u stripu. Samo crno bijela table na netu isto izgledaju dobro.
Strp spašava ova vrckava atmosfera koju postiže naracijom. Opustajuca, iako tema vrlo ozbiljna.
Kažite mi, jeste li se umorili Jesu li vas prevarili Je l'nas vrijeme pregazilo
U odnosu na neke druge crtače sličnog izričaja, poput Blaina ili dua Kerascoët, Zanzim je ipak siromašniji, no nedostatak detalja nadoknađuje dinamičnošću, a kako ja generalno volim takav stil, vizualno mi je ovo sasvim lijepo sjelo. Usprkos dosta jasnim i glasnim porukama i nekim gotovo crno-bijelim karakterizacijama, jednako dobro mi je sjela i priča, iako sam dojma da će se kod ovdašnje publike pokazati kao dosta kontroverzna. Svakako joj je veliki plus što je ispričana i prikazana u naglašeno zaigranom i vrckavom tonu, a i sviđaju mi se zaključci do kojih dolazi (iako su i oni malo pojednostavljeni). U svakom slučaju, Hubert se s ovim i definitivno potvrdio kao scenarist po mom guštu i nadam se da ćemo imati prilike vidjeti još njegovih radova u Fibrinom katalogu.
Potpis. Možda je na momente moglo biti malo manje preachy, ali sveopšti utisak je da je ovo veoma zabavno i iako prvoloptaški, na momente i poučno štivo. Nije džabe spominjano poređenje sa Billy Wilder komedijama, jer ima neki šmek Neki to vole vruće u srednjem veku. 8/10
Meni su hubert i zanzim zanimljivi autori (sudeći po fibrinom opusu) pa se poveselio i ovom uratku.
Riječ je o pseudopovijesnoj priči jer se desava u neodredjenoj prošlosti (renesansa?), u neodređenom gradu gdje su prisutne kao neke renesansne forme običaja ali bez pravog opipljivog ugođaja tog razdoblja, kao da gledamo kazališnu predstavu jer glavna tema (emancipacija homoseksualaca i zena) je suvremena, doslovce mogu zamisliti da drugacije obucemo likove to se moglo dogadjati i u danasnje doba. U osnovi je to bajka s obzirom na centralni motiv (žene se presvlače u musku kožu ali time stječu i muške tjelesne atribute) koji je pokretač priče.
Meni je bila zanimljiva priča koja je držala pažnju, sa zanimljivim humorističnim detaljima kao i ismijavanjem licemjernosti glavnog lika ( njegov odnos prema supruzi), sa zanimljivim crtežom ali ne bi me cudilo da neke strip odbije jer u tome prepoznaju "agendu". Danas pak saznao da je priča potaknuta hubertovom orijentacijom i pokusajem da predstavi svoju poziciju, pa otud pseudopovijesnost kao tek pozadinska kulisa za suvremenu temu.
Nema spora da je u pitanju razdoblje renesanse, po izgledu grada, pi stilu odjevanja a na kraju i po samoj temi. Civilizirana drustva upravo nakon humanizma slobodnijeg su ponasanja, kaj je glavna tema stripa. Jel u pitanju Firenza, Milano ili Siena potpuno je svejedno
Kažite mi, jeste li se umorili Jesu li vas prevarili Je l'nas vrijeme pregazilo
FIBRA PREDSTAVLJA: Kolorka 189 Muška koža
Posted - 19/09/2021 : 21:50:14
? I pored četvoro djece?
